Pratite nas

Jugonostalgična propaganda!?

Objavljeno

na

pionirkeIz perspektive poslijeratne generacije Beograđana, Hrvatska djeluje kao zemlja meda i mlijeka koju bi ipak svi nekako najradije izbjegli. Užasno je lako biti Zagrepčanin u srpskoj metropoli. Obrat, dakako, ne vrijedi.

Beograd u proljeće 2014. izgleda kako je izgledao i prije dvadesetak godina. Tek su se fasade po centru dodatno oljuštile i na propadajuće sivilo nakrcano je još par tisuća klima-uređaja.
Grad stagnira u beznađu, frustraciji, ali i osebujnom ponosu koji se temelji na čistom prkosu pred političkom i ekonomskom apokalipsom koja je mnoge mlade Srbe otjerala u emigraciju, ostavljajući ostatak urbane populacije da besperspektivnost liječi crnim humorom, partijanjem po kafanama i snalaženjem u svim smjerovima, legalnim ili ilegalnim, nije toliko bitno.

Dva najveća grada bivše Jugoslavije (Beograd i Zagreb) danas su godinama daleko, mada će to biti teško shvatljivo prosječnom Hrvatu koji se mazohistički hrani mišlju da živi u slijepoj ulici povijesti i da mu se ništa gore ne može dogoditi. Treba prvo doći u Beograd i blago revidirati vlastite komplekse. Iz istočnog rakursa, naime, Zagreb izgleda i funkcionira kao Beč.

Zagreb kao Beč

Motiv iz Beograda, Skupština

U Beogradu mnogi mladi imaju pozitivno mišljenje o Hrvatskoj

‘Kada sam prvi puta došla u Zagreb, moj je dojam bio joj, kako je sve ovde lepo i čisto. No, ne verujem da se igde u ovoj regiji dobro živi’, kaže Nataša, djevojka koju je pogodila sreća da radi u beogradskoj filijali jedne američke tvrtke. Odmah potom prelazi na reminiscencije iz Splita. ‘Ljudi su u Splitu nekako umireniji, kulturniji, mogu se zamisliti da tamo živim. Devojke ovde obožavaju hrvatski jezik. Općenito stav spram Hrvatske ovisi o tome s kim si odrastao, ali kada dođeš u neke srednje dvadesete, ovde uglavnom nitko nema negativnu sliku o Hrvatima. Dapače, svi koji mogu vade hrvatski pasoš, opisuje Nataša tektonsku promjenu paradigme o Hrvatskoj. Zemlja prijetnje i neugodnosti, postala je u međuvremenu i zemlja prilike.

Beograd kasni u usporedbi sa Zagrebom, reći će nam dvadesetšetgodišnjakinja. No, ne nije toliko stvar u kašnjenju koliko u “fiksaciji” na prošlost. Jugonostalgija hara po glavama generacije koja od Jugoslavije nije doživjela niti pet minuta. Po štandovima uz Kalemegdan prodaju se bedževi s jugoslavenskom mapom i natpisima ‘Kako nam je nekad bilo lepo..’ Po fasadama uz Knezmihajlovu grafiti dozivaju Tita, televiziju pune spotovi hrvatskih izvođača, a koncert u Hrvatskoj zaboravljene Doris Dragović postaje predmet općeg oduševljenja. Nataša nudi objašnjenje: ‘Generalno živimo u prošlosti, tu budućnosti nikad ni nije bilo. Sada kada postoji tračak nade, mnogo je teže prebaciti se. Inače, Srbi generalno vole imati puno prijatelja, puno familije, da budemo zajedno. Volimo udruživanje. Prije smo, kao Jugoslavija, bili veći i nitko nas nije mogao dirati. Sad smo kao mladunčad. Percepcija je da su nas Hrvati ostavili’ .

Privlačna egzotika

No, istini za volju, rijetko bi koji mladi Beograđanin pri pomisli na bolji život u inozemstvu pomislio na Hrvatsku. Privlačna egzotika Hrvata u Beogradu, daleko je manjeg inteziteta u obrnutom slučaju. Sanja je jedna u nizu onih koje su ‘stomakom za lebom’ i zahvaljujući mogućnosti da dobiju hrvatsku putovnicu, otišle raditi u Hrvatsku. Ima 23 godine i njezina su iskustva iz Rijeke u najmanju ruku ambivalentna: ‘Rijeka, hm…to je liberalni gradić..haha! Ne znam, nekad mi se čini da je cijela Hrvatska izgrađena na mržnji prema Srbima. Naučila sam govoriti hrvatski i onda nema problema. Čim se opustim i promijenim malo naglasak, odmah me pitaju da odakle sam i jesam li s istoka. Svi pričaju kako je Rijeka otvoreni grad, ali iskreno ti kažem da radim u Rijeci samo zato što mi je plaća odlična. Da imam normalni posao ovde u Beogradu, vratila bih se sutra.’

Mladi u Beogradu

Hrvatska je za njih “normalna država”

Hrvatska je, za razliku od Srbije, normalna država s pravilima i zakonima koji se poštuju, zemlja snova, reći će Sanja uz ironični dodatak – ‘naravno, samo ako si Hrvat’. Doživjela je nekoliko diskriminatornih ekscesa, gađali su je voćkama na plaži na Pećinama, a kolegica sa tečaja stranog jezika prestala je s njom razgovarati kad je ova progovorila srpski. Priča mi o svojoj drugarici Jeleni koja je pak ljetovala na Rabu te “zaradila” šaku kada je prigovorila tipu na plaži da šta se gura. Dakako, s beogradskim naglaskom.

‘Drugačiji smo. Što god da neki govore da nismo, da smo isti, ali nije. Živjela sam i ovde i tamo, totalno smo drugačiji. U Hrvatskoj su ljudi zatvoreniji, nezadovoljni, svi su namrgođeni i uvek im je netko drugi kriv. Srbi pogotovo. Ovde nemamo problem s tim, nismo šovinisti. Pričamo isti jezik i umesto da nas zbliži, u Hrvatskoj se izmišljaju nove reči samo da se što više razlikujemo. Ovde, naprotiv, postoji potreba da svi budu zajedno’, zaključiti će Sanja.

Kompleksna energija

Energija koja struji iz Beograda prema Zagrebu prilično je kompleksna. Mješavina fascinacije i stava ‘sve je kul, brate’. Unatoč tomu daleko će se teže mlađi Srbi odlučiti na život u Hrvatskoj nego obrnuto. Iva je iz Zagreba i udala se u Beogradu. Kaže kako većina hrvatsko-srpskih ljubavnih veza otpada na onu srpskog momka i hrvatske cure. Obrnuto je puno teže, jer su Srpkinjama Hrvati ‘premekani’. Općenito, Beograđani su Hrvate smjestili i u svoj žargon. Zovu ih ‘svileni’.

Ada Ciganlija

Ada Ciganlija, omiljeno okupljalište mladih u Beogradu

‘Svako malo sam sa mužem u Zagrebu i on kaže kako tu ne bi izdržao. I u Sloveniji i u Srbiji, Hrvate se doživljava kao najmrzovoljnije. Ispada da smo najveći hejteri, puni gnjeva i kompleksa, ne želimo priznati uspjeh nikome. Zanimljivo, ali to se vidi i po komentarima ispod članaka na internetu. U Hrvatskoj će redovito popljuvati tekst o uspjehu neke zvijezde ili zvijezdice, u Srbiji će, naprotiv, biti puni podrške. Ne znam nikoga u Beogradu tko bi htio živjeti u Zagrebu’, veli Iva koja nije sto posto sigurna može li se nositi sa direktnim i sirovim mentalitetom srpske metropole gdje ti svi izlijevaju dušu nakon tri rečenice, a svade se i mire u ekspresnim intervalima.

Nikad prežaljeno odvajanje Hrvatske iz bratskog zagrljaja istočnih susjeda očituje se nakraju i povrh svega u žaljenju za Jadranom. Nema taksista koji nakon što kažete da dolazite iz Hrvatske ne bi počeo nostalgičnu tiradu o predivnim ljetima i idili hrvatskog priobalja. Tko želi okusiti jadransko more danas otići će najvjerovatnije do Istre ili sjevernog Kvarnera iz straha da mu u Dalmaciji ne bi izbušili gume ili kamenom provjerili izdržljivost stakala. Mada, paradoksalno, ako bi trebalo tražiti hrvatske pandane beogradskog stanja svijesti, najprije bi ga pronašli u Dalmaciji.

Čudesna aura

Koliko Beograd novih generacija voli i razumije Zagreb, stoji pod debelim upitnikom. Uostalom, beogradska djeca rođena u devedesetima odrasla su u informacijskoj blokadi i praktički nemaju pojma o ratnim zbivanjima. Pojam rata vežu za NATO-vo bombardiranje Beograda i situaciju oko Kosova. Hrvatska im je najbliža daleka zemlja, dio Europske unije, koju, da odmah kažemo, mahom gledaju s neodobravanjem i osjećajem nepripadnosti. Istovremeno, Hrvatska je i zemlja s čudesnom aurom privlačnosti. Očiti jaz senzibiliteta, naravno, samo intenzivira tu percepciju.

  • Autor Krešimir Dujmović, Beograd
  • Urednik S. Matić
  • dw.de

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica osnivanja GS Oružanih snaga RH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ J. Kopi

Svečana akademija povodom obilježavanja 26. obljetnice ustrojavanja Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS OS RH) održana je u velikoj dvorani Doma HV-a “Zvonimir” u Zagrebu, u utorak, 26. rujna 2017. godine.

Središnjoj svečanosti nazočili su izaslanik predsjednice i vrhovne zapovjednice OS RH Kolinde Grabar Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, predstavnici ustrojbenih cjelina MORH-a i OSRH te brojni gosti i uzvanici, među kojima i bivši načelnici GSOS-a.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević ovom se prilikom zahvalio svim dosadašnjim načelnicima Glavnog stožera i rekao kako je svaki od načelnika u svom vremenu dao zajedno sa svojim timom doprinos u razvoju pobjedničke Hrvatske vojske. “Podizanje kvalitete života i rada naših ljudi naša je trajna zadaća.

Još značajnije bilo je napuštanje koncepta putujuće vojske. Hrvatska vojska mora biti u hrvatskim gradovima, među svojim narodom. Vratili smo Hrvatsku vojsku u Sinj, vraćamo je za manje od mjesec dana u herojski Vukovar.

Nastavljamo s vraćanjem vojske u Ploče, ali i naših Puma u njihov Varaždin”, poručio je Krstičević, zaključivši: “Biti vojnik danas je sve popularnije! Ovih dana primili smo treći uput dragovoljnih ročnika ove godine, i to po prvi put od uvođenja ovog oblika osposobljavanja 2008. godine.

U našim redovima ponosno čuvamo vrijednosti Domovinskog rata, kao trajan podsjetnik na povijesna dostignuća i junake koji su stvarali Hrvatsku. Posebno me raduje kada vidim naše vojnike koji u Hrvatskoj i u inozemstvu pokazuju vrhunsku sposobnost, motiviranost i stručnost u provedbi širokog spektra zahtjevnih zadaća”.

I ovom prigodom ministar Krstičević naglasio je važnost suradnje Ministarstva obrana i Oružanih snaga RH: “Sinergija koju smo ostvarili učvršćuje me u uvjerenju kako ćemo i naredne projekte kojima je cilj jačanje sigurnosti naše Hrvatske provesti na racionalan i efikasan način.

Zato vas pozivam da, kao i svi prethodnici u Glavnom stožeru kroz Domovinski rat do danas, nastavite istom energijom i motivom doprinositi snazi jedine nam domovine Hrvatske!”

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov u svom je obraćanju zahvalio potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na iznimnom trudu i podršci, prilikom izrade i donošenja strateških dokumenata, ali i na ukupnoj potpori koju pruža Oružanim snagama. “Biti na čelu Hrvatske vojske koju smo zajednički stvarali u borbi za opstojnost hrvatskoga naroda iznimna je čast i odgovornost. Ponosan sam što sam i ja imenovanjem stao u red dosadašnjih načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske i Oružanih snaga, koji su svaki u svome vremenu dali veliki doprinos razvoju Hrvatske vojske i Oružanih snaga RH.

Oružane snage Republike Hrvatske izrasle su u respektabilnu vojnu silu koja uspješno izvršava sve svoje zadaće, kako u zemlji tako i širom svijeta”.

U izjavi za medije ministar Krstičević se osvrnuo na postignuća MORH-a u prvoj godini mandata te je istaknuo kako je ova Vlada napravila veliki iskorak u pogledu obrane i sigurnosti budućih naraštaja. “Mislim da smo zajedno, timski i u sinergiji, mnogo toga ostvarili i postigli. Nakon šest godina uzastopnog pada, sada imamo povećanje proračuna za  devet posto.

Dakle, u ovoj je godini za Oružane snage izdvojeno 350 milijuna kuna više, a za 2018. godinu očekuje se još 450 milijuna kuna”.

Napominjući da je u prvoj godini mandata ove Vlade, nakon petnaest godina, donijeta i Strategija nacionalne sigurnosti kao temeljni strateški dokument koji je potreban Hrvatskoj,  dodao je i da je započeta uspostava sustava domovinske sigurnost. “Ova je godina posebno posvećena vojniku, dočasniku i časniku. Mnogo je projekata u funkciji kvalitete života”, poručio je Krstičević, istaknuvši pritom važnost očuvanja vrijednosti Domovinskog rata koje Ministarstvo obrane i Oružane snage provode na razne načine kao što su imenovanje dvorana prema zaslužnim pojedincima i proslavljenim gardijskim brigadama te povratak vojske u Sinj, Vukovar, Varaždin i Ploče.

Posebno je istaknuo ulogu i doprinos Oružanih snaga u pomoći civilnom stanovništvu, napose u borbi protiv požara i poplava, zaključivši kako je hrvatski vojnik uvijek bio i bit će uz svoj narod, spreman brzo reagirati i pomoći kad god to zatreba.

Središnji događaj Svečane akademije bilo je uručenje odlikovanja, promaknuća,  pohvala i nagrada pripadnicima OS RH. Predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar-Kitarović promaknula je u viši čin ukupno 137 časnica i časnika iz Ministarstva obrane i Oružanih snaga te pohvalila šest djelatnica i djelatnika.

Načelnik Glavnog stožera OSRH promaknuo je 136 dočasnica i dočasnika, a pohvalio i nagradio 31 djelatnicu i djelatnika. Zamjenik načelnika Glavnog stožera nagradio je i pohvalio deset, dok je direktor Glavnog stožera pohvalio i nagradio dvoje pripadnika Oružanih snaga. Ministar obrane ukupno je pohvalio i nagradio osam djelatnica i djelatnika.

Povodom obilježavanja 26. obljetnice GS OS RH u jutarnjim je satima izaslanstvo MORH-a i OSRH-a predvođeno zamjenikom načelnika Glavnog stožera general-pukovnikom Dragom Matanovićem položilo vijenac na grobu preminulog bivšeg načelnika GS OS RH stožernog generala Janka Bobetka na gradskom groblju u Sisku.

Na zagrebačkom groblju Mirogoj izaslanstvo MORH-a i OSRH-a, koje je predvodio načelnik GS OS-a general zbora Mirko Šundov, položilo je vijence na grobovima preminulih bivših načelnika GS OS RH, stožernog generala Martina Špegelja i stožernog generala Zvonimira Červenka.

Uoči Svečane akademije u kapelici “Sv. Ivana Pavla II” služena je sveta misa, koju je predvodio vojni kapelan Marko Medo, a u sklopu svečanosti održan je i prigodan glazbeni program u kojem su nastupili Orkestar OS RH i Klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj” te solistica Barbara Suhodolčan.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Ustavni sud poništio zakon o katalonskom referendumu

Objavljeno

na

Objavio

Španjolski ustavni sud proglasio je neustavnim pa poništio zakon o referendumu izglasan u katalonskom parlamentu, kojeg je još prošli mjesec preventivno suspendirao, rekao je u utorak glasnogovornik Visokog suda u Madridu.

Dvanaest sudaca jednoglasno je donijelo tu odluku koja pravno ne dopušta katalonskoj vladi proglašenje neovisnosti na temelju rezultata referenduma održanog 1. listopada.

Katalonski parlament je u rujnu većinom glasova donio zakon, a prošli tjedan je predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont poslao rezultate referenduma u parlament kako bi ondje zastupnici donijeli deklaraciju o nezavisnosti.

No nakon toga je Puigdemont suspendirao proglašenje nezavisnosti ponudivši španjolskoj vladi dva mjeseca za pregovore.

Na referendum je izašlo 2,3 milijuna od ukupno 5,3 milijuna birača od kojih se 90 posto izjasnilo za samostalnost, podatak je katalonske vlade.

Španjolska vlada dala je Puigdemontu rok do četvrtka da “jasno” i “kratko” kaže je li proglasio nezavnisnost kada je prošli tjedan u parlamentu rekao da preuzima mandat za proglašenje nezavisnosti sukladno rezultatu referenduma.

“U četvrtak nećemo reći ništa drugačije od onog što smo rekli u ponedjeljak”, izjavio je u utorak glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull. “Mi se i dalje zalažemo za dijalog. Želite li sjesti i razgovarati?”, dodao je.

U ponedjeljak ujutro, kada je istjecao prvi rok za odgovor Madridu, Puigdemont se u pismu poslanom premijeru Marianu Rajoyu nije izjasnio ni sa “Da” ni sa “Ne” već je ponudio dvomjesečno razdoblje za pregovore o nezavisnosti. Rajoy je u svom pismu takav odgovor odbio i rekao da će Puigdemont “biti jedini odgovoran za primjenu ustava” ako u četvrtak ne pošalje jasan odgovor na upit.

Turull je u utorak izašao na konferenciju za medije u Barceloni nakon što su u ponedjeljak navečer uhićena dvojica katalonskih dužnosnika optužena za organiziranje referenduma protivnog ustavu. Španjolski sud je optužio za “zasjedu” i “linč” u ime španjolske države protiv zagovornika nezavisnosti Katalonije.

“Predaja nije uključena niti u jedan scenarij ove vlade”, naglasio je Turull. U utorak su održani mirni prosvjedi u Kataloniji protiv zatvorenih dužnosnika Katalonske nacionalne skupštine (Asemblea Nacional Catalana) i Omniuma, dviju organizacija koje traže odcjepljenje od Španjolske.

Turull je pozvao na mirna okupljanja. “Nemojte podleći provokacijama države (Španjolske), poručio je s konferencije za medije. Ispred zgrade katalonske vlade prosvjednici su tražili puštanje Jordija Sáncheza i Jordija Cuixarta.

Oni su optuženi da su organizirali i mobilizirali masovne prosvjede prkoseći španjolskim vlastima pred katalonski referendum i nakon njega. Sutkinja je utvrdila kako su njih dvojica koristila internetske stranice i društvene mreže kako bi organizirali prosvjede kao dio “složene strategije” prema neovisnosti Katalonije. Sutkinja im je odredila pritvor dok traje istraga.

Katalonska vlada i prosvjednici zovu ih “političkim zatvorenicima” dok je španjolski ministar pravosuđa Rafael Catalá rekao kako ti aktivisti nisu politički zatvorenici.

“Pritvor im je određen zbog sumnje u kazneno djelo sprečavanja rada snaga sigurnosti”, rekao je Catalá.

Katalonska policija odbila je izvršiti sudski nalog te je mirno promatrala kako stanovnici ulaze na biračka mjesta 1.listopada. Nakon toga je reagirala španjolska civilna garda i nacionalna policija, ozlijedivši stotine osoba koje su mirno tijelima blokirale ulaze na birališta s kojih je policija odnosila glasačke kutije.

U ponedjeljak je na sudu u Madridu odgovarao šef katalonske policije Josep Lluis Trapero kojem je oduzeta putovnica dok traje istraga no nije mu određen pritvor.

Croacia avui, demá Catalunya iliti Hrvatska danas, Katalonija sutra!

facebook komentari

Nastavi čitati