Pratite nas

BiH

Jugoslavija u hrvatskom susjedstvu

Objavljeno

na

Hrvatska je danas članica NATO saveza i Europske unije pa će na kraju, zbog svojih interesa, i tijela tih dviju međunarodnih organizacija, unatoč otporu sadašnje hrvatske vlasti, voditi prikladniju politiku hrvatskim probitcima od politike koja se kuha na Pantovčaku i Banskim dvorima


Nedavno je u njemačkim medijima plasirana vijest o srbijanskoj inicijativi za ponovnu obnovu Jugoslavije. U tom medijskom pamfletu uglavnom se navode detalji o diplomatskoj aktivnosti Nikolićeve vlade, a svode se na učestale međusobne kontakte pojedinih država nastalih raspadom bivše SFRJ sa Srbijom. Uglavnom se radi o aktivnostima iz razdoblja prije ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvu Europske unije.

Doduše, nisu se mogle izbjeći neprikrivene asocijacije na glasoviti doručak balkanskih čelnika, što ga je, prkoseći državotvornoj svijesti hrvatskoga naroda, dan nakon ulaska Hrvatske u EU, organizirao u predsjedničkom perivoju na Pantovčaku predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Model za uspostavu te nove Jugoslavije, kako se u tekstu navodi, jest odnošaj Srbije i Republike Srpske, koje već odavno imaju tradicionalno zajedničke sjednice vlada. Takav odnošaj, kakav Beograd ima prema Banja Luci, trebalo bi valjda uspostaviti i s glavnim gradovima Federacije BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije, a u slučaju punoga integracijskog spektra čak i s Ljubljanom te Zagrebom.

Nu ipak, integracijski naglasak je stavljen na područje bez Hrvatske i Slovenije. Upućena je i neka vrst poruke europskim javnostima, kako ta nova balkanska integracija ne će biti prijetnja Europi, a kao opravdanje za taj jedinstveni pothvat pronalazi se u najavi mogućega preustroja Europske unije u zajednicu federacija, koja bi trebala profunkcionirati tek iza 2020. godine, kad se predviđa i možebitni ulazak balkanskih zemalja u Europsku uniju.

Premda se i Hrvatska spominje kao eventualna članica te nove Jugoslavije, iz uvida u cjelovit tekst može se razabrati tek podrugljiva kritika sadašnjega hrvatskoga političkog vodstva i njegove neojugoslavenske politike, snažno obojene boljševičkim naslijeđem, koja se, unatoč ulasku države u Europsku uniju, još uvijek mentalno naslanja na svoje mračno komunističko razdoblje.

Hrvatska je danas članica NATO saveza i Europske unije pa će na kraju, zbog svojih interesa, i tijela tih dviju međunarodnih organizacija, unatoč otporu sadašnje hrvatske vlasti, voditi prikladniju politiku hrvatskim probitcima od politike koja se kuha na Pantovčaku i Banskim dvorima.

To najbolje pokazuje i aktualni slučaj s europskim uhidbenim nalogom, čiju su primjenu, zbog zaštite jugoslavenskih komunističkih  zločinaca, htjele zaobići aktualne hrvatske vlasti. Neposredno nakon medijske promocije projekta za oživotvorenje nove Jugoslavije, koji se temelji na navodnim ekonomskim razlozima, svoj je posjet Hrvatskoj najavio britanski ministar za trgovinu Stephen Keith Green, koji će, kako je najavljeno, razgovarati s visokim vladinim dužnosnicima o načinima poticanja gospodarskoga razvoja i o ulozi države u tom procesu.

Ne treba dvojit u povezanost ovih dvaju događaja. Naime, riječ je o svojevrsnom sukobu njemačkih i britanskih probitaka na jugoistoku Europe, a hrvatski zaokret u politici od kopnene Europe i približavanje Londonu  samo potvrđuje kako je sadašnji režim Republiku Hrvatsku iznajmio Britaniji za prostor s kojeg će voditi prvenstveno svoje balkanske pothvate, a po potrebi i neposredne operacije protiv snažnijih europskih država, kako bi cijelu Europsku uniju mogla držati u svojoj šaci.

Britanija je, kao i u prošlosti, spremna balkanski prostor prepustiti ruskom utjecaju, tim više što Rusija danas nema izravne kopnene dodire s balkanskim državama, čime bi njezina moć bila ograničena, a moć Njemačke, odnosno Europske unije potpuno relativizirana. Stanovita ruska premoć na Balkanu onemogućila bi i razvoj američkoga utjecaja, što bi stvaralo samo nove preduvjete za razvoj kaotičnoga stanja, koje nikom, osim Velikoj Britaniji ne bi odgovaralo.

Zajednički otpor bošnjačko-muslimanskih i srbijanskih političara prema uvozu hrvatskih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda ne pokazuje samo način kako se manifestira zaštita vlastitih nacionalnih interesa, nego do kože razgolićuje i lažnu tezu kako je zbog međusobnih interesa potrebna gospodarska integracija prostora bivše Jugoslavije.

Aktualno približavanje bošnjačkih političara Beogradu otkriva samo dugotrajno i intenzivno muslimansko nepovjerenje u američku politiku, koja može imati iskrene saveznike samo u herceg-bosanskim Hrvtima. No za bilo kakvu političku vjerodostojnost tog savezništva Hrvati bi se morali prvenstveno izboriti za jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima u BiH, a u tomu bi im trebali pomoći i američki saveznici.

U protivnom, Hrvatima bi se mogla opetovati sudbina koju su doživjeli nakon raspada Austro-Ugarske i uspostavom velikosrpske Jugoslavije, a njihovim saveznicima, protežiranje ruskih interesa na području, na koje su demokracija, završetak rata i mir stigli samo američkom voljom i hrvatskim vojničkim pobjedama.

 Mate Kovačević

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati