Pratite nas

Komentar

Jurićanje na dijasporu

Objavljeno

na

U noći kad je Kolinda Grabar Kitarović za dlaku prestizala Ivu Josipovića i dok su dvije polovine Hrvatske, udaljene jedna od druge svjetlosnim godinama svaka na svojim strepnjama i nadanjima grozničavo zakrčivala pristup stranicama DIP-a u susjednoj državi Bosni i Hercegovina odvijala se scena kao da je posuđena načas iz zemalja trećeg svijeta, znate ono kad vlak bude prekrcan ne samo iznutra nego i izvana i kad ljudi vise i sjede po vlakovima.

Hrvatski sabor davno je odlučio da se može glasovati samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima pa je tako praktički onemogućio glasovanje dijaspori, ali ne faktički nego onako lukavo, hinjski, ali skoro doslovno. Još su tu utrpali odredbu da se prije glasovanja moraš i registrirati kako bi dodatno obeshrabrili one nepopravljive i naravno malobrojne entuzijaste i nepokorne idealiste spremne na svaku vrstu poniženja i sve one kojima bi moglo pasti napamet potegnuti stotine kilometara da sudjeluju u “festivalu demokracije” što na njihov jezik prevedeno znači, u ponižavanju i deagradaciji njih samih.

Kad je izborna noć već privađana kraju i kad je bilo očito da će Kolinda Grabar Kitarović za omanji konjski nokat pobijediti Ivu Josipovića a povrijeđeni i poniženi glasači u Mostaru još čekali na otvorenom da bi se domogli glasačke kutije zvane čežnja, jedna poluanonimna posvoduša imenom i prezimenom Tatjana Jurić, vjerovatno ogorčena porazom svog kandidata podigla je buru svojim statusom na facebooku koji glasi

‘Uz ovakvu ljevicu, šta će ti desnica…( što bi to trebalo i značiti i koja je poanta nisam uspio odgonetnuti op.a) Bilo kako bilo, odoh brzo na spavanje. I to sve zbog gospođe u najbližoj nam dijaspori koja je glasovala ‘da bi imala višu penziju iz HR’. Neka mi se slobodno javi pa da idući mjesec umjesto mene plati sva moja davanja koja svakoga mjeseca uplaćujem u državni proračun RH. Neće joj biti dosadno. Iz ove države stvarno jedino treba – iseliti u dijasporu i svakih se par godina – dobro zaj… u ime matice zemlje. Prvoj HR Predsjednici – u duhu demokracije, čestitam! Samo neka podalje drži gospona koji je ‘kompilirao’ diplomski rad! I još nekolicinu, al ko bi to više nabrojao… Sad idem spavat da se sutra mogu na vrijeme dignut za posao. Mora se pošteno zaradit honorar. Da bi gospođa u dijaspori imala višu penziju.’

tatjana juric 6To su odmah prenijele sve novine kao da se glavom i bradom, perom i mozgom oglasio neki zdvojni nobelovac a ne persona koja je ako me sjećanje dobro služi “karijeru” započela u nekom Playboy-evom performansu, prije kojih desetak godina, zajedno sa još dvije sebi slične misaone kolegice, krstarila Jadranom tobož promovirajuć hrvatske turističke destinacije, usput pokazujuć sisice na omanjim jahticama.

Desetak godina ta ista “turistička” djelatnica zdvaja kako joj je dosta i da ide leći jer mora sutra ustati i zaraditi mirovini gospođi u inozemstvu. Na stranu što ja sumnjam da bi se itko kruha najeo od njezinih uplata i jel ona zaradi više kad se ustane ili kad legne ali mi je stvarno misterij koga bi trebalo zanimati što poluanonimna posvoduša misli o glasovanju dijaspore, tim više što je na tu istu dijasporu jurićala ovih 15-20 godina hrvatske samostalnosti i Kurta i Murta. Alegorijski rečeno, svaki džukac kojemu se zadignula noga. Jurićalo se na dijasporu u stilu Bate Živojinovića od predsjednika republike do zadnjeg autošovena pred lokalnim dućanom. Kad bi nabrajali tko je sve bio “jurićnik godine” na omrznutu dijasporu, trebala bi nam omanja enciklopedija da nabrojimo sve likove koji su se okušali u toj raboti. Nema medija u Hrvatskoj koji se nije svojim “nasjajnijim perima” okušao u jurićanju na dijasporu.

Odgojeni u medijskim laboratorijima svi nalik jedno na drugoga, poprimaju čak i fizičke sličnosti. Po gegu, gesti, hodu, mimici, izgovoru, afektiranju, možeš zaključiti tko je od njih “jurićnik” a tko nije. Preziru naciju, mrze domoljublje, imaju hrpu LGBT prijatelja, psići su im uredno podšišani a jezici opaki. Preziru pravi posao, svi su PR-ovi, ženske su mankenke a muškarci menadžeri. Uredno kukaju na državu i uredno prijete iseljenjem kao da su sve države svijeta poludile za tim zgubidanima pa jedva čekaju da im lupe neradnu vizu u putovnicu. Cijeli im se posao sastoji u tome da prisustvuju kakvoj modnoj reviji za koji više ne dobiju nego dobiju smiješni honorar, ponekad se uvale kao šatro voditeljice nekih trač emisijica koje su nikle kao gljive nakon kiše i čiji je pilot projekt upravo bilo to krstarenje Jadranom u toplesu. Pojedinima od njih se prati svaki korak kao da je sudbonosan za državu i društvo a poneke se moraju same potruditi za svoj “djelić slave” kakvim statusom na facebooku ili pokojim prekidom veze koja je trajala u prosjeku 17 dana.

Debiliziranje ovog društva udara završni glanc. Država tone, društvo se rasipa, posvoduše su postale mjerilo društva, fenomen koji je baš specifičan za postsocijalističke zemlje pogotovo na brdovitom Balkanu gdje je površnost odavno postao poželjni i forsirani stav. Na obične radnike tzv šljakere se gleda sa prezirom, skandal i bizarnost je postao pokretajući društveni kotač. Pa zar onda nekoga čudi što smo na moralnom i financijskom dnu, kad ritam godinama udaraju “jurićnici” svih boja i profesija. Koji da bi apsurd bio veći gledaju na dijasporu kao parazitsku i manje vrijednu iako im po sposobnosti i životnom dostignuću nisu ni do nožnog palca. I koji ako će se baš mjeriti tim aršinom više pridonose hrvatskom društvu i hrvatskoj ekonomiji nego bi to bilo u stanju stotine miliona “Jurićnika”.

Iako imaju osjećaje i senzibilizirani su za pravo svake životinjice i biljčice, što je svakako pohvalno, nemaju ni trun osjećaja za svog suradnjaka koji je gonjen mukom ili željom za afirmacijom napustio ovu zemlju “manekenki i menadžera”.

Još je tragičnija spoznaja da netko “turističkoj djelatnici” s početka ovog milenija prijeti čak i smrću što je objavljeno u nekim novinama. Ako je to istina, dajte ljudi saberite se. Skulirajte se. Glupost se nikad nije pobjedila glupošću niti imbecilizam imbecilizmom. Nakon svih “jurićanja” na dijasporu ovih zadnjih dva desetljeća ovo je stvarno sprdačina, samo se nasmijte i razmislite o onoj, da se povijest jednom događa kao tragedija a ponavlja kao groteska.

Delminium Vulgaris

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Slaven Letica: Vesna Pusić u koži – ili kožuhu – slovenskog premijera Mira Cerara

Objavljeno

na

Objavio

Vesna-Pusic-UN

VESNA PUSIĆ U KOŽI – ILI KOŽUHU – SLOVENSKOG PREMIJERA MIRA CERARA

Dio govora predsjednika VRH-a Andreja Plenkovića na Općoj skupštini Ujedinjenih nacija ili Sjedinjenih nacija (tako bi se na hrvatskom trebala zvati „svjetska organizacija“: jer su njene članice nacije, države, a ne narodi) bio je razlog zbog kojeg je slovenski predsjednik vlade Miro Cerar otkazao posjet Zagrebu, a bio je i povod nizu diletanskih „liberalnih“ i „dobrosusjedskih“ kritika u hrvatskoj političkoj i političko-komentatorskoj javnosti:

Evo tog dijela: “Kompromitacija nepristranosti ili neovisnosti međunarodnih arbitraža i sudova, kao što je bio slučaj u arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije, čini njihove odluke pravno nevažećima i nije Hrvatskoj ostavila drugog izbora osim da se povuče iz arbitražnog procesa. Smatramo da ovaj primjer nepoštivanja vladavine prava obeshrabruje države da sporove rješavaju pred nekom trećom stranom.”

Najjasniju kritiku uputila mu je nesuđena glavna tajnica UN-a i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova dr. Vesna Pusić koja mu je namijenila riječi pune spoznajne samosvijesti i gorkog „diplomatskog“ prijekora: “Mislim da je govor premijera Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a bio apsolutno kontraproduktivan, nediplomatski, krivo i pogrešno intoniran. Smanjio nam je šanse da na jedan civiliziran način riješimo prijepor sa Slovenijom. Mislim da šansi ima, ali ovaj govor je bio apsolutno štetan. Opća skupština UN-a nije mjesto gdje se takve stvari rade, postoji tiha diplomacija. Ovime su nam šanse smanjene, jako sam razočarana i iznenađena.”

Dok je govor vlastitog predsjednika VRH-a ocijenila „apsolutno kontraproduktivnim“, „nediplomatskim“, „krivo i pogrešno intoniranim“ i „štetnima“, ne nalazeći u njemu ničega dobrog i mudrog, članica nove stranke „GLAS“, pokazala je potpuno razumijevanje i odobravanje za odluku slovenskog premijera da otkaže posjet Zagrebu. Tu je odluku nazvala „dobrim potezom slovenskog premijera“.

Svoju je ocjenu o „dobrom potezu“ ovako objasnila: “Pokušajte se staviti u Cerarovu kožu. Teško je mogao nakon takvog nastupa inzistirati unutar slovenske političke situacije i išta drugo napraviti. Njega pritišću unutar Slovenije. Ja razumijem njegov potez. Cerar je očito bio spreman izdržati pritisak i sudjelovati u tim razgovorima, ali ovo je definitivno korak unazad.”

Nasuprot dr. Vesni Pusić, osobno, kao bivši savjetnik Ujedinjenih nacija (njene agencije Svjetska zdravstvena organizacija), u potpunosti odobravam odluku Andreja Plenkovića da na Općoj skupštini progovori o pokušaju slovenske „kompromitacija nepristranosti ili neovisnosti međunarodnih arbitraža i sudova“, posebice zbog toga što hrvatskom premijeru nije nimalo lako u njegovoj „koži“.

Naime, nakon nečuvenog pokušaja prevare i korumpiranja arbitražnog postupka, slovenski političari – manje Miro Cerar, a više ministar vanjskih poslova Karl Viktor Erjavec – ne biraju ni mjesto, ni forum, ni organizaciju, ni vrijeme da pred političarima i institucijama Europske unije ULTIMATIVNO ZAHTJEVAJU da Hrvatska primjeni odluke arbitraže.

Lobiraju i Hrvatsku ogovaraju svukud i kod svakoga: Berlinu, Briselu, Vašingtonu, Pekingu, Moskvi i drugdje.

Jedan od posljednjih pokušaja prisiljavanja Andreja Plenkovića i njegove vlade da primjeni arbitražne odluke zbio se nedavno na Bledu na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji održanoj pod geslom “Nova realnost”. Nakon sastanka s s potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermansom, slovenski premijer je izjavio: “Dobio sam potvrdu da Komisija smatra kako je poštivanje međunarodnih ugovora obveza, te da se to odnosi i na arbitražni sud. Timmermans je naglasio da je arbitraža bila jedna od obveza Hrvatske u njezinim pristupnim pregovorima s Europskom unijom.”

Pokušaj prinude Hrvatske na prihvaćanje arbitražne presude osnažen je održavanjem izvanredne sjednice Odbora za obranu slovenskog Državnog zbora pod predsjedavanjem mladog Janšinog jastreba Žana Mahniča na temu Pripremljenost slovenskih oružanih snaga za implementaciju arbitražnog sporazuma.

U situaciji kad slovenski političari stvaraju klimu kako Hrvatska naprosto MORA prihvatiti i primijeniti odluke arbitraže dok to SAMA NE ĆINI – mogla se je i morala već povući sa Svete Gere i time pokazati da poštuje, prihvaća i primjenjuje arbitražne odluke – Andrej Plenković DRŽAVNIČKI LOGIĆNO I POMALO DRSKO odlučio je problem simbolički podići s kontinentalne (EU) na svjetsku (UN) razinu.

Javna ocjena Vesne Pusić kako je ta odluka, između ostaloga, „nediplomatična“ potpuno je promašena zbog toga što na Općoj skupštini GOVORE DRŽAVNICI – ŠEFOVI DRŽAVA ILI VLADA – A NE DIPLOMATI I DIPLOMATSKI TEKLIĆI.

Anderju Plenkoviću bile su dostatne 54 njujorške riječi (342 slova-glasa) da slovenskog premijera izvede na čistac: njegov posjet Zagrebu bilo bi izgubljeno vrijeme za sve – jer Slovenija naprosto ne želi i neće priznati da je ONA I SAMO ONA ODGOVORNA za to što HRVATSKA NEĆE I NE MOŽE PRIHVATITI ARBITRAŽU.

Da slovenski POLITIČARI – ne građani i ne slovenski narod – nisu bili pohlepni i glupi, hrvatska bi država naprosto morala prihvatiti odluku arbitraže. Koja je, usput budi rečeno, također bila rezultat “dobrosusjedske” ucjene, komentirao je Slaven Letica

Kao stari profesor-ocjenjivač i onaj koji Andreju Plenkoviću često upućuje javne kritike za skupljanje (kao hrčak) problema, a ne njihovo rješavanje, ovog puta mu javno poručujem:

„Andrej, sjedni u UN klupu, odličan 5!“

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Stevo Culej o Pupovčevim i Milakovićevim Srbima: Terorist križanci četnika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik HDZ-a Stevo Culej na društvenoj mreži podijelio je tekst iz novina, a koji se odnosi na, kako tamo piše, izvješće CIA-e.

Terorist križanci četnika, kratko je prokomentirao Culej.

 

facebook komentari

Nastavi čitati