Connect with us

“Kad kuješ svoju sreću, ne udaraj bližnje po prstima”

Published

on

Vijest savezništva Martina Raguža i njegovog HDZ-a 1990 s Hrvatskim narodnim savezom Bosne i Hercegovine (HNS BiH), odnosno s nekadašnjim NHI i HSS BiH, otvorila je mnoge polemike u hrvatskoj javnosti.

Samo nekoliko sati nakon tog čina mnogi su stranački dužnosnici napustili HDZ 1990. smatrajući kako se radi o ogromnoj taktičkoj grješci. Naime, HDZ 1990. bio je sve donedavno saveznik strankama iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Međunarodne okolnosti, nelegitimne političke manipulacije koje gotovo već osam godina postoje u Bosni i Hercegovini, platformaške igre i nesklonost dijela međunarodne zajednice prema konačnom rješavanju dugotrajne političke krize u Bosni i Hercegovini, natjerali su glavne političke opcije da ozbiljnije shvate moć HNS-a.

Naravno, daleko je to tijelo od svog potencijalnog kapaciteta, no pokušalo se i pokušava raditi na tome. Zlobnici konstantno predbacuju da se radi o nekakvoj Čovićevoj igri, da sve vodi k jednostranačju, i slično. Ma nemojte! Pa zar nije jedinstveno tijelo poput HNS-a i koncipirano kako bi se ključne stranke dogovorile i zajedno nastupile u kriznim vremenima, pred međunarodnom zajednicom i za narod? Najjača stranka ima glavnu riječ, što je i normalno. Pogledajte Kukuriku koaliciju u Hrvatskoj: SDP je ta koja usmjerava Vladu. U Njemačkoj u velikoj koaliciji to čini CDU jer ima većinu, a u Italiji koaliciju i glavnu riječ vodi Partito Democratico. Međutim hrvatskim političkim rentijerima, koji žive suprotno onom Weberovom idealnom prototipu političara koji živi za, a ne od politike (v. biografiju Martina Raguža) kad je vrijeme konkretizacije odnosa u HNS-u i stvaranja predizborne koalicije, stvari zaštekaju, motor se ohladi. Zašto? Osim rentijerstva, razlog je i sam karakter stranke HDZ 1990.

Nakon odlaska Bože Ljubića s predsjedničkog mjesta te stranke i dolaska Martina Raguža bilo je očito kako je novi predsjednik spreman na beskrajnu borbu za opstanak stranke. Odmah su se mogle uočiti tenzije i mogućnost da HDZ 1990. napusti HNS. Tako su već krajem listopada 2013. počela kontaktiranja između NHI-ja, HSS-a BiH i HDZ-a 1990. Političari se, znaju to svi, pitaju prije svega tko će što ponuditi, koliko i za koliko. Unatoč kontaktu na relaciji HDZ 1990-NHI-HSS BiH, Martin Raguž bio je priseban. Zašto? Vidio je velike šanse u HNS-u, ozbiljniji sukobi na domaćoj političkoj sceni su bili predvidljivi, Europska unija pokazala je interes da uz Dragana Čovića prihvati i Martina Raguža kao predstavnika Hrvata, itd. Puno je toga zadržavalo predsjednika Raguža u HNS-u. Ipak, koje su realne šanse da se Raguž i Džambas uspiju, kako su i sami kazali krajem 2013., „obračunati“ s HDZ-om BiH? Ako uzmemo u obzir dosadašnji rad i iskustvo prošlih izbora, šanse su minimalne.

Martin Raguž

Martin Raguž

Analizirajući rezultate prošlih Općih izbora 2010. godine vidljivo je kako je Martin Raguž u koaliciji HSP-om BiH postigao loš rezultat na izborima za Predsjedništvo BiH. Ukupno je dobio 60.266 glasova, dok je Borjana Krišto osvojila 109.758 glasova, gotovo duplo više.

Također, ako uzmemo u obzir glasove lokalnih izbora, možemo uočiti kako je HDZ 1990 relativno loše prošao. Samo su u općinama Ravno, Usora i Domaljevac aktualni načelnici iz redova spomenute stranke. Zanimljivo je primijetiti da upravo tamo gdje se HDZ 1990. kleo da će izaći s HDZ-om BiH odnosno u mjestima gdje su ugroženi vitalni nacionalni interesi ta stranka nije dobila nijednu relevantnu funkciju, a broj mandata u općinskim vijećima je zanemariv.

Tako je npr. Bugojno ostalo bez ijednog zastupnika HDZ-a 1990., dok ih je 2 iz HDZ-a BiH, a u Novom Travniku je 4 vijećnika iz HDZ-a BiH, dok Raguž ima samo jednog čovjeka. Slična je slika i u drugim miješanim općinama, gdje HDZ 1990. nema apsolutno nikakvu važniju ulogu, a da o kantonalnoj razini i ne govorimo.

Zanimljiva je ta tvrdoglavost čelnih ljudi HDZ-a 1990. Hrvati su se kao nikad dosad u periodu 2010.-2014. opekli zbog platforme i drugih nametnutih struktura. Ovaj put sumnjam da će se ponoviti ista stvar pa ne razumijem računicu tih ljudi. Očito je da su lobističke strukture odradile svoje, a da Hrvatski narodni sabor nije imao dovoljno snage da zadrži Raguža. Ne bi se Božo Ljubić tek tako odrekao svog HDZ-a 1990. Naime, koliko god birači bili naivni i htjeli kazniti vodstvo koje otvoreno terorizira građane pojedinih gradova i općina, ostat će dosljedni takvom vodstvu jer je put k ostvarenju viših nacionalnih interesa trenutno puno važniji od nekakvih rečenica poput „Nova snaga za novo vrijeme“.

U dvanaestom stoljeću na Siciliji rodio se arapski Machiavelli poznat kao Ibn Zafar al-Siqilli. On je davao, slično kao i sam Machiavelli, savjete vladarima kako bi se trebali ponašati i djelovati kako bi očuvali vlastiti dvor. Značajan dio znanstvenika dokazuje kako je on utemeljitelj ideje virtù (vrline), koju je kasnije preuzeo sam Machiavelli. Ibn Zafar je izrekao poznatu izreku:

„Kad kuješ svoju sreću, ne udaraj bližnje po prstima“.

Tko koga u ovom slučaju udara po prstima?

Koliko će sreće iskovati Martin Raguž?

I hoće li ona potrajati?

Možda. No, neće trajati više od četiri godine. Kao ni ona Živka Budimira i prijatelja mu Lijanovića. Jer uči nas Machiavelli (a izgleda i Ibn Zafar al-Siqilli) da se čovjek ne može trajno voditi fortunom, srećom. Vrlina je puno plemenitija i ona će na kraju biti ta koja će oblikovati i preusmjeravati fortunu. Martin Raguž bi trebao, kao bivši student Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, ponovno pročitati i ovaj put shvatiti Machiavellija. Ili, ako baš hoće, Ibn Zafara al-Siqillija. Međutim, on to ne će učiniti.

Jednosmjerna karta je davno kupljena, a gdje ona vodi – to svi možemo pretpostaviti. Ipak, to će svima biti jasnije par mjeseci prije izbora, a još više poslije njih.

Ivan Pepić/poskok.info /kamenjar.com

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading