Pratite nas

Pregled

Kadijević – heroj ili zločinac?

Objavljeno

na

U državama nastalima na prostoru bivše SFRJ podijeljena su mišljenja o preminulom generalu Kadijeviću. Sud o tome je li on bio ratni zločinac, heroj ili samo tragični lik raspada bivše države dat će vrijeme i povijest.

U vrijeme kada je Veljko Kadijević bio savezni sekretar za narodnu obranu (ministar obrane) bivše SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije), nekadašnja zajednička država bila je pred raspadom. Kadijević se, prema riječima banjalučkog vojno-političkog analitičara Ostoje Barašina, zalagao za očuvanje te države.

„Kadijević je tragična figura tragičnog raspada SFRJ. On pripada generaciji koja je sudjelovala u formiranju te nesretne države i logično je bilo da je pokuša i očuvati. Kada promatramo ljude i događaje, moramo imati na umu i povijesni kontekst. On se u tom povijesnom trenutku zatekao na mjestu ministra obrane i smatrao se pozvanim da brani svoju zemlju. Tragično je to što on, a ni drugi koji su ju htjeli braniti, nisu znali kako da to naprave, kao što ni oni koji su se opredijelili za secesiju nisu izabrali najbolji način. Žurilo im se i nisu to htjeli odlagati bez obzira na posljedice. Na silu se odgovara silom i Kadijević je u tom smislu i reagirao, možda nedovoljno svjestan razmjera posljedica koje će uslijediti nakon ispaljenog prvog metka“, kaže Barašin za Deutsche Welle. On ističe da Kadijević nije mogao drugačije reagirati, s obzirom na činjenicu da je u to vrijeme vladala „dramatična pravna konfuzija“ u pogledu tumačenja Ustava SFRJ. „Da je postupio suprotno, bio bi osuđen od tadašnjeg sustava u ostatku Jugoslavije“, smatra Barašin.

Ukidanje Teritorijalne obrane u BiH

Vojno-politički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar smatra da je Kadijevićevo „jugoslavenstvo“ i zalaganje za očuvanje bivše SFRJ bilo samo maska. „Iza te maske krila se namjera formiranja tzv. ‘Velike Srbije’, a Kadijević je bio poslušnik Slobodana Miloševića. U tzv. ‘Veliku Srbiju’ trebali su ući dijelovi Hrvatske i BiH. Kako bi ostvario te ciljeve, Kadijević je razoružao Teritorijalnu obranu BiH, ukinuo Komandu armijske oblasti u Sarajevu i njene ovlasti prenio u Beograd, a za zapovjednike korpusa bivše JNA (Jugoslavenska narodna armija) u BiH imenovao generale Srbe i Crnogorce. U proljeće 1991. godine na sastanku u Sarajevu Aliji Izetbegoviću je tvrdio da JNA neće dozvoliti da se rat iz Hrvatske prelije u BiH, a u isto vrijeme iz magazina te iste vojske naoružavao je članove Karadžićeve (Radovan) Srpske demokratske stranke (SDS) kako bi s formacijama JNA iz Srbije i Crne Gore sudjelovale u agresiji na BiH“, kaže Kozar za Deutsche Welle.
Vukovar

Hrvatska je teretila Kadijevića za ratne zločine počinjene u Vukovaru

„U vrijeme napada bivše JNA na Sarajevo u proljeće 1992. godine, Veljko Kadijević više nije bio savezni sekretar za narodnu obranu, ali su njegov plan agresije na BiH izvršili drugi generali predvođeni Blagojem Adžićem i Životom Panićem, a poslije je zapovjedništvo na Palama preuzeo Ratko Mladić“, podsjeća Kozar.

Odgovornost za Dubrovnik i Vukovar

Republika Hrvatska je Veljka Kadijevića teretila za napade na Dubrovnik i Vukovar, a za njim je raspisana i tjeralica. Nakon što je obaviješten da bi mogao biti ispitan pred istražiteljima Haškog suda, Kadijević utočište nalazi u Rusiji. Zagrebački vojno-politički analitičar Davor Gjenero vjeruje da je Kadijevićeva odgovornost za ratne događaje, posebno za zločine počinjenje u Dubrovniku i Vukovaru, „neupitna“.

“Hrvatska je Kadijevića optužila za napad na Dubrovnik i za agresiju na Vukovar. Činjenica je da je Kadijević odlikovao vukovarske krvnike Šljivančanina i Mrkšića, a da je Dubrovnik bio zapravo demilitarizirana zona i da nije bilo moguće čak niti logikom koju je agresor koristio, pravdati napade ugroženošću vojnih jedinica na tom području. Kadijević nije krio svoju urotničku protudemokratsku djelatnost, zahtjeve od Predsjedništva Jugoslavije da se provede krvavi vojni udar u tadašnjoj državi, niti svoje kontakte s generalom Jazovom i urotnicima u tadašnjem Sovjetskom savezu. Očito je da je 2001. godine bio svjestan da bi se proces u Haagu zbog vukovarskih zločina mogao proširiti i na njega, pa je zato potražio utočište kod svojih drugova u Moskvi“, kaže Gjenero.
Dubrovnik

Dubrovnik na udaru

Gjenero tvrdi da je, pored Kadijevića, kompletan vojni vrh bivše JNA odgovoran za pripremanje vojnog udara kojim se, navodno, željela spasiti Jugoslavija. „Nakon propasti intervencije u Sloveniji, koja nije bila ‘pokrivena’ nikakvim političkim odobrenjem, do tada formalno zajednička JNA postaje isključivo oruđe u rukama Miloševićeva režima, a Kadijevićev mandat završava nakon što je ‘Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo’ srušilo helikopter europskih promatrača. Tako zapravo sa Sarajevskim primirjem i prestankom prve, najteže faze agresije na Hrvatsku, završava i Kadijevićevo vrijeme na čelu vojske, a zamjenjuje ga gori, primitivniji i bestijalniji Blagoje Adžić“, kaže Gjenero.

Kadijevićevo viđenje raspada

U jeku rata u BiH 1993. godine, Kadijević je u Beogradu objavio knjigu „Moje viđenje raspada“ kojom je, između ostalog, pokušao opravdati djelovanje bivše JNA u Hrvatskoj i BiH. „Tom knjigom Kadijević je sam sebi napisao optužnicu priznajući da su od JNA formirane tri vojske; Vojska Srbije i Crne Gore, Vojska Republike Srpske i Vojska tzv. Republike Srpske Krajine. Kompletan zapovjedni kadar u ovim vojskama vođen je u kadrovskoj evidenciji Generalštaba u Beogradu, odakle su dobivali plaće. U knjizi su izneseni i drugi detalji koji ukazuju na činjenice da je JNA devedesetih godina bila agresor na Hrvatsku i BiH, te da je jedan od kreatora te agresije bio i Kadijević“, kaže Kozar.

Veljko Kadijević bio je posljednji ministar obrane bivše SFRJ i zapovjednik JNA, kako se uoči raspada Jugoslavije često isticalo, „četvrte vojne sile u Europi“. General JNA završio je visoke vojne škole, među kojima Višu vojnu akademiju JNA, Ratnu školu JNA i Koledž za komandante i generale Američke vojske (US Army Command and General Staff College). Bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe Vojske Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu. Rođen je 21. studenoga 1925. godine kod Imotskog.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

PISMO REISA KAVAZOVIĆA KARDINALU BOZANIĆU

Objavljeno

na

Objavio

Reis Husein Kavazović upozorio na opasnost od pogoršanja odnosa BiH i Hrvatske

Negativno karakteriziranje vjere šteti svima

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović sastao se u srijedu u Sarajevu s izaslanstvom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj predvođenim muftijom Azizom Hasanovićem kako bi razgovarali o istupima hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te o “kampanji koja se vodi u dijelu hrvatske političke i akademske javnosti te medija s ciljem predstavljanja BiH i Bošnjaka kao terorističke prijetnje okruženju i Europi, objavila je informativna agencija IZ u BiH MINA.

Kako je navedeno, reis Kavazović izaslanstvo predvođeno muftijem Hasanovićem “pozvao je na konzultacije” i pri tom mu predao pismo naslovljeno na zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

Reis Kazavović je kardinalu Bozaniću prenio osobnu zabrinutost pripadnika Islamske zajednice u BiH zbog “pogoršanja odnosa između BiH i Hrvatske” uz ocjenu kako taj trend prati negativno karakteriziranje vjere i vjerske pripadnosti što šteti i odnosima među pripadnicima islamske i katoličke religije u dvije države.

Poglavar bosanskohercegovačkih muslimana je kardinalu Bozaniću u pismu prenio uvjerenje kako je u zajedničkom interesu očuvati dobre odnose i spriječiti njihovo ozbiljnije i trajno narušavanje.

– Znam da mi kao ljudi vjere ne možemo izravno utjecati na politike koje vode dužnosnici, no također znam da politički dužnosnici često namjerno ili nenamjerno zanemaruju to što njihovi istupi mogu imati negativne posljedice izvan područja njihova dnevnopolitički određenog djelovanja, pa tako i na međuvjerske odnose koji su dublji i trajniji od stranačkih političkih odnosa – stoji u Kavazovićevu pismu kardinalu Bozaniću.

Poglavar Islamske zajednice u BiH ‘napao’ hrvatsku predsjednicu

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno je u utorak podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji cjelovito objedinjuje njihova prava. “Izradi zakona pristupili smo kako bismo najzaslužnijim za obranu domovine pružili sveobuhvatnu skrb prilagođenu njihovim potrebama”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved, dodavši da će se tim zakonom objediniti prava koja su bila disperzirana u niz različitih zakona.

Jakim zakonskim uporištem, propisivanjem temeljnih vrijednosti na kojima je iznikla suverena Hrvatska, te obuhvaćanjem svih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir željeli smo odati priznanje njihovoj žrtvi i osigurati zaštitu digniteta Domovinskog rata, istaknuo je Medved.

Predsjednik Odbora Josip Đakić (HDZ) pohvalio je zakonski prijedlog naglasivši da on predstavlja “velik napredak”, te pozvao sve zastupnike da se donese konsenzusom i time prestane politizacija hrvatskih branitelja.

Zdravko Ronko (SDP) pridužio se pohvalama, posebice izdvojivši pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja. “82.000 hrvatskih branitelja je nezaposleno, prosjek godina im je preko 50 i uglavnom je riječ o stručnoj spremi koja ne može naći posao”, kazao je.

Upozorio je da bi trebalo razjasniti odredbu koja propisuje otpis nedospjelih i dospjelih potraživanja prema korisnicima kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja. “Kome je otpisano 208 milijuna do sada i kome ćemo još otpisati 110 milijuna. Volio bih znati koje su to tvrtke, poduzeća, pravne osobe kojima ćemo to otpisati”, rekao je Ronko.

Od 3066 dodjeljenih kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja u vrijednosti 320 milijuna kuna, otplaćeno je 67, a dosad je otpisano 1829 kredita, dodao je. Medved je obećao da će zastupnici prije rasprave u sabornici dobiti detaljan prikaz svih korisnika tih kredita, čime će se otkloniti bilo kakve sumnje u pogodovanje.

Nezavisni zastupnik Željko Lacković upozorio je na odredbu kojom se širi krug ovlaštenika na obiteljsku mirovinu, naglasivši da bi se ta mjera trebala strogo restriktivno koristiti i vezati uz imovinski cenzus. Odbor za ratne veterane na sjednici je također prihvatio  izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu, pri čemu je Mostov Miro Bulj apelirao na ravnatelja Centra Antu Nazora da pripremi dokumentaciju koja bi se poslala Vladi kako bi se uklonili “spomenici koji nose četnička obilježja”.

facebook komentari

Nastavi čitati