Pratite nas

Vijesti

Kako Bruxelles namjerava pomoći?

Objavljeno

na

EU će pored prve hitne pomoći na Balkan uputiti i sredstva za privremeno zbrinjavanje ljudi i rekonstrukciju infrastrukture. U Bruxellesu upozoravaju i na prevenciju sve češćih i težih poplava koje se očekuju u Europi.

U Bruxellesu očekuju kako bi prva faza reakcija na poplave koje su pogodile jugoistočnu Europu, ona koja se odnosi na hitnu tehničku stručnu pomoć i spašavanje ljudskih života, mogla završiti u srijedu kada se očekuje kraj poplavnog vala. U Europskoj uniji kažu da će sustavi nadzora biti uključeni i u nastupajućem razdoblju kada se očekuje toplije vrijeme upozoravajući međutim da ono može utjecati na topljenje snijega i dodatne probleme pogotovo na području Bosne i Hercegovine.

„Nadamo se da će biti sve manje potrebe za tom vrstom tehničkom pomoći, jer ulazimo u fazu kada treba zbrinjavati ljude, procjenjivati štetu, i razgovarati o onome što možemo povući iz EU-a kako bismo obnovili zemlju. Do tada treba pažljivo slušati priopćenja vlade jer još uvijek možemo izgubiti ljudske živote zbog nepoštivanja uputstava“, poručio je iz Bruxellesa glavni tajnik Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, Goran Svilanović.

Povjerenica Kristalina Georgieva

Svilanović je europsku povjerenicu za izvanredne situacije i humanitarnu pomoć, Kristalinu Georgieviu, upoznao s trenutnim potrebama ugroženog područja, koje se odnose na drugu fazu reakcije i zbrinjavanje građana: „Postoje dva europska instrumenta koja mogu biti upotrjebljena. Jedan je instrument za izvanredne situacije. Radi se o iznosu od pola milijarde eura, koja je raspoloživa za cijelu EU i zemlje kandidate, u okviru jedne godine. Za korištenje tog fonda, pored toga što zemlja mora biti članica ili kandidat za članstvo, procijenjena šteta u državi mora prijeći 0, 6 posto bruto nacionalnog dohotka. To, nažalost, u Srbiji i jest slučaj“, objašnjava Svilanović.

Regionalna kandidatura Srbije, Hrvatske i BiH za europsku pomoć

Procijenjena šteta od poplava u Srbiji trebalo bi iznositi najmanje 175 milijuna eura kako bi se tek dio nadoknadio iz europskih fondova za tzv „velike katastrofe“. Hrvatska bi, kako bi se kvalificirala za sredstva ove pomoći, trebalo imati štetu od najmanje 254 milijuna eura. U EU kažu da u roku od 10 tjedana očekuju vjerodostojne podatke o visini štete iz ove dvije zemlje, na osnovu kojih bi Vijeće EU-a i Europski parlament mogli odlučiti o visini nadoknade koja bi najranije na jesen mogla biti proslijeđena iz Bruxellesa pogođenim zemljama. Istodobno, iako iz BiH stižu informacije o gubicima koji se mjere u milijardama, u Bruxellesu napominju kako ova zemlja nije ispunila uvjete za ovu kategoriju pomoći, jer još nema status zemlje kandidata: „Zato ispitujemo mogućnosti za regionalnu kandidaturu, odnosno da se cijela regija proglasi regijom pogođenom katastrofom, kako bi se pomoglo i BiH. Svi se slažemo kako je upravo sada trenutak da se pokaže europska solidarnost i da se pomogne cijeloj regiji da se oporavi“, poručila je ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić, nakon sastanka s europskom povjerenicom za izvanredne situacije i humanitarnu pomoć.

U sjedištu Europske komisije dodaju kako će se BiH u sanaciji štete prouzročene poplavama svakako moći koristiti europskim fondovima predpristupne pomoći (IPA), kao i novcem namijenjenim za specifične projekte, kao što su oni za uklanjanje mina koje su, zbog poplava i klizišta, ponovo postale akutna prijetnja za sigurnost.

Sve češće i teže poplave u Evropi

Poplave će biti još žešće

Kao treći korak u borbi protiv prirodne katastrofe koja je zahvatila regiju u Bruxellesu najavljuju pomoć u rekonstrukciji infrastrukture: „Treća faza je faza obnove zemlje. Sredstva za to bi išla iz IPA fondova i to će biti sredstva iz Humanitarnog fonda kao drugog instrumenta EU. Ona će biti distribuirana preko Crvenog križa i Svjetskog programa za hranu. I to je ono čemu se možemo nadati od EU-a“, poručio je Svilanović.

U Europskoj komisiji naglašavaju kako je pored rješenja za trenutne probleme na Balkanu neophodno razmišljati i o budućnosti gdje će, kako se upozorava u Bruxellesu, poplave biti sve „češće i teže“. Navodi se tako da je tijekom posljednjih 30 godina šteta od prirodnih katastrofa u Europi učetverostručena, od 50 milijardi eura tijekom osamdesetih do 200 milijardi koliko iznosi danas na godišnjoj razini.

DW.DE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Građanska inicijativa Ivo Pilar se oglasila priopćenjem koje prenosimo:

HRT, nakon zahtjeva građanske inicijative “Ivo Pilar” i 10 udruga iz Domovinskog rata  otkazao suradnju Anđelu Jurkasu.

U kratkom priopćenju HRTa , bode u oči što vodstvu HRT-a ni danima nakon medijskih napisa o Jurkasovom pljuvanju po hrvatskoj državi, dragovoljcima i braniteljima, te nizu drugih vulgarnih javnih istupa, nije bilo sporno da isti za javnu televiziju HRT radi emisiju za djecu i mlade.

Tek kada je Građanska inicijativa “Ivo Pilar” zajedno s 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata uputila zahtjev za otkazivanjem suradnje A. Jurkasu, ali i upozoravanjem na ignoriranje od strane HRT-a na njegove neprihvatljive javne istupe, HRT je konačno reagirao.

Iz svega proizlazi kako HRT-ovom vodstvu, ni ravnateljima ni urednicima, nije sporno da osoba koja vulgarno i grubo vrijeđa Ustavom zaštićene vrijednosti, a koje bi upravo HRT trebao štititi i promovirati, radi za HRT – štoviše, za program javne televizije namijenjen djeci i mladima, jer nisu reagirali saznavši za sve ove sablazne informacije, već su reagirali tek kada je zahtjev uputila snažna grupacija 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata, uz Građansku inicijativu “Ivo Pilar”.

Evo što su priopćili s HRT-a:  – “Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike.”

Platforma Građanske inicijative”Ivo Pilar” i 10 udruga proisteklih iz domovinskog rata pozdravlja poštivanje zakonitosti kroz raskid ugovora o suradnji s Jurkasom, ali traži i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti urednika i ravnatelja HRT-a zbog angažiranja Anđela Jurkasa, koji je javno grubo vrijeđao hrvatsku državu, dragovoljce i branitelje.

Građanska inicijativa

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Nastavi čitati