Kako Bruxelles namjerava pomoći?

0

EU će pored prve hitne pomoći na Balkan uputiti i sredstva za privremeno zbrinjavanje ljudi i rekonstrukciju infrastrukture. U Bruxellesu upozoravaju i na prevenciju sve češćih i težih poplava koje se očekuju u Europi.

U Bruxellesu očekuju kako bi prva faza reakcija na poplave koje su pogodile jugoistočnu Europu, ona koja se odnosi na hitnu tehničku stručnu pomoć i spašavanje ljudskih života, mogla završiti u srijedu kada se očekuje kraj poplavnog vala. U Europskoj uniji kažu da će sustavi nadzora biti uključeni i u nastupajućem razdoblju kada se očekuje toplije vrijeme upozoravajući međutim da ono može utjecati na topljenje snijega i dodatne probleme pogotovo na području Bosne i Hercegovine.

„Nadamo se da će biti sve manje potrebe za tom vrstom tehničkom pomoći, jer ulazimo u fazu kada treba zbrinjavati ljude, procjenjivati štetu, i razgovarati o onome što možemo povući iz EU-a kako bismo obnovili zemlju. Do tada treba pažljivo slušati priopćenja vlade jer još uvijek možemo izgubiti ljudske živote zbog nepoštivanja uputstava“, poručio je iz Bruxellesa glavni tajnik Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, Goran Svilanović.

Povjerenica Kristalina Georgieva

Svilanović je europsku povjerenicu za izvanredne situacije i humanitarnu pomoć, Kristalinu Georgieviu, upoznao s trenutnim potrebama ugroženog područja, koje se odnose na drugu fazu reakcije i zbrinjavanje građana: „Postoje dva europska instrumenta koja mogu biti upotrjebljena. Jedan je instrument za izvanredne situacije. Radi se o iznosu od pola milijarde eura, koja je raspoloživa za cijelu EU i zemlje kandidate, u okviru jedne godine. Za korištenje tog fonda, pored toga što zemlja mora biti članica ili kandidat za članstvo, procijenjena šteta u državi mora prijeći 0, 6 posto bruto nacionalnog dohotka. To, nažalost, u Srbiji i jest slučaj“, objašnjava Svilanović.

Regionalna kandidatura Srbije, Hrvatske i BiH za europsku pomoć

Procijenjena šteta od poplava u Srbiji trebalo bi iznositi najmanje 175 milijuna eura kako bi se tek dio nadoknadio iz europskih fondova za tzv „velike katastrofe“. Hrvatska bi, kako bi se kvalificirala za sredstva ove pomoći, trebalo imati štetu od najmanje 254 milijuna eura. U EU kažu da u roku od 10 tjedana očekuju vjerodostojne podatke o visini štete iz ove dvije zemlje, na osnovu kojih bi Vijeće EU-a i Europski parlament mogli odlučiti o visini nadoknade koja bi najranije na jesen mogla biti proslijeđena iz Bruxellesa pogođenim zemljama. Istodobno, iako iz BiH stižu informacije o gubicima koji se mjere u milijardama, u Bruxellesu napominju kako ova zemlja nije ispunila uvjete za ovu kategoriju pomoći, jer još nema status zemlje kandidata: „Zato ispitujemo mogućnosti za regionalnu kandidaturu, odnosno da se cijela regija proglasi regijom pogođenom katastrofom, kako bi se pomoglo i BiH. Svi se slažemo kako je upravo sada trenutak da se pokaže europska solidarnost i da se pomogne cijeloj regiji da se oporavi“, poručila je ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić, nakon sastanka s europskom povjerenicom za izvanredne situacije i humanitarnu pomoć.

U sjedištu Europske komisije dodaju kako će se BiH u sanaciji štete prouzročene poplavama svakako moći koristiti europskim fondovima predpristupne pomoći (IPA), kao i novcem namijenjenim za specifične projekte, kao što su oni za uklanjanje mina koje su, zbog poplava i klizišta, ponovo postale akutna prijetnja za sigurnost.

Sve češće i teže poplave u Evropi

Poplave će biti još žešće

Kao treći korak u borbi protiv prirodne katastrofe koja je zahvatila regiju u Bruxellesu najavljuju pomoć u rekonstrukciji infrastrukture: „Treća faza je faza obnove zemlje. Sredstva za to bi išla iz IPA fondova i to će biti sredstva iz Humanitarnog fonda kao drugog instrumenta EU. Ona će biti distribuirana preko Crvenog križa i Svjetskog programa za hranu. I to je ono čemu se možemo nadati od EU-a“, poručio je Svilanović.

U Europskoj komisiji naglašavaju kako je pored rješenja za trenutne probleme na Balkanu neophodno razmišljati i o budućnosti gdje će, kako se upozorava u Bruxellesu, poplave biti sve „češće i teže“. Navodi se tako da je tijekom posljednjih 30 godina šteta od prirodnih katastrofa u Europi učetverostručena, od 50 milijardi eura tijekom osamdesetih do 200 milijardi koliko iznosi danas na godišnjoj razini.

DW.DE

facebook komentari