Pratite nas

Iz Svijeta

Kako gazirana pića utječu na naš organizam?

Objavljeno

na

Sigurni smo kako ste do sada čuli kako gazirana pića nisu pretjerano dobra za zdravlje. Nažalost, stvari su mnogo gore nego biste mogli pomisliti. Gaziranih pića i njihovih prepoznatljivih okusa teško se je odreći. Odlično pašu uz ručak, druženje s prijateljima, miješanju s alkoholom, a i nekako smo na njihov pjenušavi okus.

Prepuna su šećera

U mnoga se gazirana pića stavlja glukozno – fruktozni sirup koji je jeftiniji od šećera. Pola litre gaziranog pića sadrži oko 16 žličica šećera i to najviše u formi glukozno – fruktoznog sirupa. Ovo je pak tri puta veća doza šećera od one koju dnevno preporučuju liječnici. Nekoliko studija je pokazalo da fruktozni sirup u sebi često ima nezanemarive količine žive.

Pretilost

Fruktoza, voćni šećer, puno opasnija od običnog šećera, a budući je puno jeftinija sve se češće koristi u gaziranim pićima. Fruktoza se prerađuje u jetri i od nje se stvaraju zalihe masti u tijelu. Stoga mnogi upravo fruktozu iz fruktozno – glukoznog sirupa krive za epidemiju pretilosti u zapadnom svijetu.

Oko dvije trećine odraslih Amerikanaca i gotovo polovica odraslih Europljana (tu nažalost nismo nikakva iznimka) su prekomjerne težine ili pretili. Istraživanje provedeno na Harvardskoj školi za javno zdravstvo pokazalo je nedvojbeno postojanje veze između konzumacije gaziranih pića i viška kilograma. Gazirana pića zaslužna su za 7% svih kalorija koje dnevno unosimo u tijelo, što je više od bilo koje druge pojedinačne namirnice. Ta su pića prepuna tzv. „praznih kalorija, zbog čega je sasvim moguće unijeti veliku količinu takvih kalorija u tijelo, a pritom se i dalje osjećati gladnim. Samo jedna limenka gaziranog pića dnevno dovodi do sedam kilograma viška tijekom godine dana.

Također i dijetalna gazirana pića zapravo pridonose gomilanju kilograma. Studija provedena na 1550 ljudi zaključila je da oni koji piju takve sokove imaju 41% povećani rizik od pretilosti, a on se povećava za svaku bočicu koju dnevno popiju. Čini se kako sladak okus signalizira tijelu da skladišti masti i ugljikohidrate, što osobu čini gladnijom. Sladak okus također stimulira izlučivanje inzulina, koji blokira sposobnost tijela da sagorijeva mast.

Kronične bolesti

Unosom gaziranog pića u organizam, razina šećera u krvi naglo se povećava, što s vremenom gotovo pouzdano dovodi do pojave dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i ostalih kardiovaskularnih problema, a sve je više dokaza da se povećavaju i šanse za razna tumorska oboljenja. Taj kukuruzni sirup, te visoke nivoe slobodnih radikala dovode se u vezu s oštećenjem tkiva i kože te probavnim komplikacijama. Rezultati, koje su proveli američki medicinski stručnjaci, pokazali su da konzumiranje gaziranih pića povećava rizik od stvaranja kamenca u bubregu.

Utječu na slabljenje imuniteta

Ljudi koji piju gazirane sokove umjesto zdravih pića (poput malomasnog mlijeka ili čistog voćnog soka), imaju manje šansi da unesu adekvatnu dozu vitamina A, kalcija i magnezija. Osim toga, gazirana pića sadrže fosfornu kiselinu koja crpi kalcij i magnezij. Naime, ova dva elementa pomažu održavanje efikasnosti imunološkog sistema.

Uzrokuju mišićnu slabost

Gazirana pića uzrokuju smanjenje razine kalija u krvi, što pak dovodi do problema s mišićima i srcem i jakih grčeva. Ovim su posebno ugroženi ljudi koji piju velike količine gaziranih pića dnevno, znači i po nekoliko litara. Kod njih se pokazalo da su problemi sa srcem i ostalim mišićima u tijelu nestali kada su dobili određenu količinu kalija i – kada su prestali piti gazirana pića.

Karijes i zubne tegobe

Osim šećera, ono što agresivno uništava zubnu caklinu su kiseline u gaziranim pićima. Četiri ili više čaša gaziranih pića dnevno kod tinejdžera povećavaju rizik od erozije zuba za čak 250%, pokazala je jedna britanska studija. Za razliku od kvarenja zubi, kojemu je uzrok previše šećera, erozija cakline izazvana je kiselim sastojcima pića. Čak su i dijetna gazirana pića opasna, a rizik se smanjuje pijenjem mlijeka i vode.

Zdravlje kosti

Unosom fosforne kiseline, kojom obiluju gazirani napici, mijenja se omjer fosfora i kalcija, a posljedica je gubitak koštane mase. Drugi krivac je, pak, kofein koji smanjuje apsorpciju kalcija. Gazirana pića sadrže fosfate, minerale koji mogu narušiti koštanu gustoću ako ih se uzima znatno više od kalcija. Premalo mlijeka u mladoj dobi snažan je faktor rizika za osteoporozu u starijim godinama. Mlijeko sadrži kalcij i proteine koji su neizmjerno važni za zdravlje kostiju.

Budući da su djeca i adolescenti u kritičnoj dobi za mineralizaciju kostiju, a ujedno i najveći potrošači gaziranih napitaka, pametno je od malih nogu djecu učiti o štetnosti takvih napitaka.

Pridonose globalnom zatopljenju

Velike količine plastičnih boca koje ostaju nakon konzumacije, najčešće završavaju kao ne sortirana plastika. Važno je i spomenuti i goleme resurse koji se troše kako bi se ovakva pića dovezla od proizvođačkog pogona do proizvođača. Neke tvrtke koje proizvode gazirana pića povezane su s krizom vode u državama poput Indije jer su uzurpirale izvore pitke vode. Općenito, za gazirana pića koriste se velike količine pitke vode. Uz to, plastične bočice u kojima se nalaze gazirani sokovi sadrže toksičnu kemikaliju bisfenol A. Ova kemikalija se sve više povezuje s raznim bolestima, uključujući i slabljenje imunološkog sistema. Stručnjaci preporučuju kako bi se djeca trebala zaštititi od izlaganja proizvodima koji sadrže BPA, posebno onih koji su namijenjeni svakodnevnoj upotrebi.

Gazirana pića ne gase žeđ

Sav taj šećer iz gaziranog pića izvlači svu slinu iz usta, koja ostaju suha i jednostavno nas potiču da nešto prigrizemo. Dakle, osim što gaziranim pićem dobivamo samo prazne kalorije, potiču nas na grickanje i jedemo više nego što bismo to učinili nakon čaše vode.

No, to nije sve. Evo što se događa u tvom tijelu nakon konzumacije gaziranog pića:

  • Drastično se povećava razina šećera u krvi, a jetra odgovara tako što ogromnu količinu šećera počinje pretvarati u mast.
  • Apsorpcija kofeina iz napitka, zjenice se šire, raste krvni tlak, a jetra izbacuje još šećera u krv.
  • Počinje izlučivati hormon dopamin, inače poznat kao hormon euforije, koji se izlučuje i nakon konzumacije droga.
  • Nakon nekog vremena pada koncentracija šećera u krvi pa ćeš naglo osjetiti potrebu ili za novim gaziranim napitkom ili za kakvom hranom

 

e-kako.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Nadali smo se boljem rezultatu, ali još smo najjači

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti u nedjelju isključila mogućnost nastavka tzv. velike koalicije s demokršćanima i najavila odlazak u oporbu, dok izbornu pobjednicu Angelu Merkel očekuje mukotrpno sastavljanje vladajuće koalicije.

“Naravno da smo se nadali malo boljem rezultatu. Međutim, ne smijemo zaboraviti da smo upravo priveli kraju veliki izazov u zakonodavstvu, tako da sam sretna što smo dostigli strateške ciljeve naše kampanje. Mi smo najjača stranka, imamo mandat da formiramo novu vladu i ne može biti formirana koalicijska vlada protiv nas”, poručila je Merkel nakon objavljivanja rezultata izlaznih anketa, prenosi Reuters.

Merkel je rekla da ulazak AfD u parlament predstavlja izazov i da neće žuriti da formira novu vladu.

“Vratit ćemo natrag birače od AfD-a uz dobru politiku”, rekla je Merkel pristalicama po objavljivanju rezultata izlaznih anketa.

Alternativa za Njemačku (AfD) koja ulazi u parlament s između 13 i 13,5 posto glasova obećala je da će “promijeniti zemlju”.

“Promijenit ćemo ovu zemlju. Ići ćemo u lov na gospođu Merkel. Vratit ćemo našu zemlju”, rekao je Aleksander Gauland, supredsjednik stranke AfD, dok je u sjedištu stranke bilo veliko slavlje.

Javnosti se obratio i predsjednik SPD-a Martin Schulz.

“Danas navečer završava naša koalicija s Unijom CDU/CSU. Ja ću kao predsjednik SPD-a voditi oporbu u Bundestagu”, najavio je predsjednik SPD-a Martin Schulz obraćajući se okupljenima u stranačkom stožeru u Berlinu nakon objavljivanja prvih rezultata po kojima su socijaldemokrati pretrpjeli težak poraz i s 20,2 posto ostvarili najgori poslijeratni rezultat.

“Potpuno je jasno da je ovaj rezultat jasan signal birača da smo mi sada oporbena stranka”, rekao je Schulz i time potvrdio prijašnje izjave nekih čelnika stranke o odlasku SPD-a u oporbu.

“SPD neće voditi nikakve koalicijske pregovore. To je u potpunosti isključeno”, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata u Bundestagu Thomas Oppermann.

On je objasnio da će kao najjača stranka oporbe predstavljati “utvrdu demokracije” u svjetlu činjenice da je s 13,5 posto u parlament ušla  Alternativa za Njemačku (AfD).

“Ulazak AfD-a je povijesni rez preko kojeg niti jedan demokrat ne može samo tako prijeći”, rekao je Schulz.

Uniji CDU/CSU s kancelarkom Angelom Merkel predstoje pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke SPD-a o odlasku u oporbu politički je još jedino moguća koalicija sa strankom Zeleni i liberalima iz FDP-a.

Ovakva konstelacija je od lipnja ove godine na vlasti u saveznoj pokrajini Schleswig Holstein.

Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.

Velimir Bujanec: Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Povijesni dan za Kurde: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Za Kurde je danas povijesni dan: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti.

Zato nad glavom svakog Kurda visi i misao: hoće li ovaj ponedjeljak biti početak ostvarenja njihova stoljetnog sna o stvaranju kurdske države ili početak novih krvavih sukoba.

Unatoč tome što su SAD i europske zemlje upozorili vlast Kurdistana da odustane od referenduma, Kurdi su odlučni provesti ga. Zato rastu strahovi od izbijanja sukoba u kojem bi Kurdi za neprijatelje mogli imati iračku saveznu vojsku i šijitske snage, ali i Tursku, Iran i sirijske provladine snage.

Šef iranskog Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Shamhani upozorio je da će Iran, u slučaju provedbe kurdskog referenduma, s Iračkim Kurdistanom kao autonomnom regijom raskinuti sve sporazume koji se tiču međusobne granice te će zatvoriti granice, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Također je najavio iransku vojnu intervenciju ako rezultat kurdskog referenduma bude negativno utjecao na sigurnost sjeverozapadnog Irana (naseljenog Kurdima). Iran neće dopustiti stvaranje “druge izraelske države“. No najoštriji je bio turski predsjednik Erdoğan koji tvrdi da referendum ugrožava i tursku nacionalnu sigurnost. – Korak prema neovisnosti na sjeveru Iraka greška je i prijetnja teritorijalnom integritetu Iraka i nacionalnoj sigurnosti Turske, što smo mi uvijek branili i nastavit ćemo braniti – kazao je Erdoğan koji smatra da “referendum nikome nije u interesu”.

Unatoč tome da se Turska uvijek ponosila svojim dobrim odnosima s autonomnom kurdistanskom regionalnom vladom na sjeveru Iraka, čiji je lider Masud Barzani čest gost u Ankari, Turska pozorno prati svaki potez u pravcu potpune nezavisnosti te regije u strahu od stvaranje kurdske države koja bi imala aspiracija otkinuti i značajan komad njihove zemlje. Osim što je Turska zaprijetila sankcijama kurdskom sjevernom Iraku, njihove postrojbe izvele su vojne vježbe uz granicu. Više od stotinu tenkova i vojnih vozila uz podršku radara i bacača raketa stacionirano je na poljanama u blizini granice, s ciljnicima usmjerenima prema kurdskim planinama. Turski parlament odobrio je ulazak svojih snaga u Irak u slučaju proglašenja neovisnosti Kurdistana.

Vlada u Bagdadu pak boji se da bi referendum mogao podijeliti zemlju i izazvati širi regionalni sukob. Irački premijer Haider al-Abadi poduzet će sve mjere protiv referenduma u regiji Kurdistan, a ako je potrebno – upotrijebit će i vojnu silu s obzirom na to da su irački Kurdi, kojih ima oko 7,5 milijuna od 37,2 milijuna stanovnika Iraka, najavili da će referendum održati i na “spornim” područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja su Kurdi u borbama protiv Islamske države pripojili svojoj regiji, iako su izvan njihovih administrativnih granica.

Osim što je svijet zabrinut zbog sukoba između kurskih pešmergi i turske, a možda i iranske vojske, zabrinutost vlada i zbog sve veće vjerojatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih iračkih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv neovisnosti Kurdistana bezrezervno su se izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje. Jezidi i njihove snage koje drže područje od Sinjara do sirijske granice odvojili su se od kurdskih pešmergi i ušli u neformalni savez sa šijitskim snagama koje su aktivne uz sirijsku granicu. Irački Turkomani ponovili su svoje protivljenje referendumu i pozvali sve svoje sunarodnjake da ga bojkotiraju.

Najkritičnije će biti u Kirkuku gdje je već došlo do oružanih sukoba između Iračke turkmenske fronte i kurdskih pešmerga u kojima je poginulo pet osoba. Ershad Salihi, čelnik Iračke turkmenske fronte, zaprijetio je kako neće priznati rezultate referenduma te da će se njegovi borci boriti do zadnje kapi krvi kako bi očuvali suverenitet i integritet Iraka. Međutim, ono od čega u Iraku najviše strahuju sukobi su između šijita i Kurda s obzirom na to da se protiv referenduma izjasnio i jedan od lidera šijitskih snaga u Iraku, Qais al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq koja broji 10 tisuća boraca. Istog je mišljenja i brigada Hezbollah i druge koje zajedno čine šijitski Hashd Al-Shaabi. On je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera al-Abadija.

Oštre poruke uputio je i jedan od najutjecajnijih i najmoćnijih šijitskih klerika u Iraku, šeik Moqtada al-Sadr, kazavši kako taj referendum znači samoubojstvo za Kurde u Iraku. Kurda ukupno ima oko 40 milijuna, većina živi na Bliskom istoku, ali postoji i značajna kurdska dijaspora u Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji, Rusiji te u novije vrijeme u Europi i SAD-u. Kurdi predstavljaju većinu u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana te su značajna manjina u susjednoj Turskoj, Siriji i Iranu, gdje se kurdski nacionalni pokreti bore za veću autonomiju unutar tih zemalja.

Postoje brojne legende o porijeklu Kurda. U jednoj od njih opisuju se kao potomci anđeoskih sluga kralja Solomona. Kralj Solomon poslao ih je u Europu da mu dovedu 500 lijepih djeva za njegov harem. Kad su sluge to napravili i vratili se u Izrael, kralj Solomon već je bio umro. Oni su se s djevama naselili u planine, oženili se njima, a njihovo potomstvo kasnije je postalo poznato kao kurdski narod. Kurdski nacionalizam pojavio se nakon Prvog svjetskog rata i raspada Otomanskog Carstva, koje je povijesno gledano uspješno integriralo Kurde kroz nasilnu represiju kurdskih pokreta za neovisnost. Prakticiraju više religija te kao takvi predstavljaju možda i najraznolikiji religijski narod zapadne Azije. Tradicionalno, Kurdi uzimaju velike slobode u prakticiranju vjere. Njihove religije su islam, ahl-e haqq, jazidis, zoroastrijanizam, judaizam i kršćanstvo.

Dok u svim zemljama u kojima žive Kurdi nemaju gotovo nikakav status, u Iraku već imaju gotovo sve elemente koje čine pravu državu: vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. S obzirom na to da je to područje još dio Iraka, takva autonomija mnogim Kurdima više nije dovoljna. Prije svega ovise o prihodima od nafte, iz nalazišta koja se nalaze na kurdskim područjima.

Bagdad je do sada ostavljao Kurdima samo 17 posto prihoda od tamošnje nafte, dok mnogi Kurdi ne razumiju zašto bi uopće dijelili bogatstvo svoje zemlje s Bagdadom. Tim više što je kurdsko područje uz granicu s Turskom i gospodarski mnogo naprednije i stabilnije od ostatka Iraka. Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650.000 barela nafte dnevno. Naftu Kurdi prodaju u pola cijene.

U svemu tome značajna je i uloga Turske kroz koju kurdska nafta odlazi dalje na tržište. U Kurdistanu se ulaže u infrastrukturu, svakog dana niču nove zgrade, a trgovina cvjeta. Prije svega sa susjednom Turskom.

Kurdi se danas poistovjećuju s Izraelcima koji su prošli patnje i na kraju dobili svoju državu. Iako danas gotovo cijeli svijet upozorava na moguće posljedice referenduma, Kurdi za to ne mare. Štoviše, uvjereni su da će nova država Kurdistan biti kao i Izrael, s jakim zapadnim savezom, ali okružena neprijateljima.

facebook komentari

Nastavi čitati