Pratite nas

Kako Ivo Josipović zamišlja proslavu Oluje u Čavoglavama?

Objavljeno

na

Predsjednik Ivo Josipović sam je sebe, dvije godine prije predsjedničkih izbora, pozvao u Čavoglave na najveću hrvatsku proslavu Oluje. Nije to prvi lider ‘regiona’ rekao eksplicitno, na način na koji bi se to moglo tako tumačiti, ali je dovoljno jasno iz njegove izjave, koja je zapravo dvosmislena, što je želio reći.  Neće tamo dok… Problem je, naravno, u ustašama kojih nema već 70 godina u Hrvatskoj, a koje hrvatski profesionalni vidioci vide svaki dan čim promole nos iz državne blagajne.

Dakle, ako bi u Čavoglavama, umjesto Thompsona, zapjevao Bora Čorba, a pokrovitelj proslave bilo Srpsko narodno vijeće profesora Milorada Pupovca, Josipović bi razmislio, pod uvjetom da svi uzvanici nabiju ‘lijepe partizanske kape’ na glavurde, pod uvjetom da su još uvijek sačuvane nakon što su partizani oslobodili Bleiburg. Naravno, ne bi Josipović imao ništa protiv toga da se proslava Oluje iz Čavoglava premjesti u Srb i to u srpanj mjesec. Nije službeno, ali doznajemo da bi u tom slučaju stalni gosti bili Dačić i Nikolić, vodeći antifašisti Balkana.

Kakva bi to tek fešta bila. U prvim redovima najistaknutiji hrvatski antifašisti, tri Josipa, k’o tri kralja, Perković, Manolić i Boljkovac, odmah iza njih hrvatski branitelji od prvog dana, Ivo Josipović, Zoran Milanović i Josip Leko, s prvim damama, a u počasnoj loži mobilizirani branitelj Fred Matić u društvu Siniše Mihajlovića. Naravno, ovakva proslava Oluje imala bi smisla tek ukoliko bi na privremeni dopust bio pripušten ‘predsjednik’ Mile Martić, inače bi sve podsjećalo na juhu bez soli, a sol na ljutu ranu se ne stavlja, eventualno ljuta trava, iako ni ona više ne raste u ovim našim krajevima.

Zaista, Josipoviću nije mjesto u Čavoglavama, pa ga nitko i ne zove, ali bi u Srbu moglo biti. Naravno, uvijek uz i pored reformiranog ustašioda  Stjepana Mesića. Iako je sve ovo savršeno zamišljeno ipak i savršenstvo ima svoje nedostatke, naime, Veljko Džakula ne bi došao ako bi došao Milorad Pupovac, a bez Pupovca se ne može.

Što će u Čavoglavama Josipović bez Veljka Džakule?

Ivo Josipović, inače kolega Tomislava Nikolića, deklariranog fašiste i četnika, koji se svake godine ukazuje u Brezovici, a ni četnički derneku Srbu mu nije stran, kaže kako se nikada ne bi pojavio u Čavoglavama na proslavi Oluje, ili barem ne bi dok se tamo, kako reče, mogu vidjeti ‘ustaški simboli’. Međutim, kako je Ivo Josipović umjesto obrane Hrvatske radije izabrao sjedenje za klavirom očito je zaboravio da se u Thompsonovim Čavoglavama slavi Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, ali i Dan hrvatskih branitelja, što Josipović, fasciniran četnikom Nikolićem, ponovimo još jednom, nije bio.

Postavlja se pitanje što bi Ivo Josipović radio u Čavoglavama bez Veljka Džakule, kao savjetnika za manjinska pitanja u Hrvatskoj? Dok su naši roditelji, naši prijatelji, ginuli u paklu Vukovara, on ih je, pučkim rječnikom rečeno, ‘zajebavao’,  lupajući po glasoviru, ni na kraj pameti mu nije bilo da ode i pomogne im, s druge strane, ‘premladi Milanović’, je negdje u isto vrijeme lunjao Zagrebom, a onda se začudio zasluženim zvižducima koje su mu uputili ljudi bolji od njega, dakle, branitelji, u Kninu.

Doista, što će takvi ljudi u Čavoglavama? Zar da ponovno ‘zajebavaju’ naše roditelje? Što će u Čavoglavama čovjek koji se ljubi s Tomislavom Nikolićem, fašistom koji je sudjelovao u oružanoj agresiji na Hrvatsku?

Za sve hrvatske branitelje bila bi uvreda kada bi se Milanović i Josipović pojavili u Čavoglavama i ‘rasturili’, svojom pojavom, narodno slavlje najblistavije pobjede hrvatske vojske u njenoj povijesti.

tinolovka

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Dana matice hrvatske u Vukovarsko –  srijemskoj županiji  u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, predstavljen je pretisak hrvatskog izdanja knjige Južnoslavensko pitanje, autora Ive Pilara.

Sutradan, 16. 10. 2017. predstavljanje je nastavljeno u dvorani  vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Reljkovića , te  uvečer istog dana u prostorima Doma kulture u Nuštru.

Pretisak knjige i predstavljanje, organizirali su Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Građanska inicijativa Ivo Pilar.

Knjigu su predstavili prof. Stjepan Šterc, Dražen Švagelj, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i novinar Marko Ljubić.

Sudeći prema odazivu građana,  ovo je knjiga za  koju  hrvatska javnost pokazuje snažan interes, budući govori o Pilarovim predviđanjima o stanju u Hrvatskoj, analizira i osvjetljava povijest velikosrpskog posezanja za hrvatskim nacionalnim teritorijem te jasno oslikava genezu tih pojava. Iako izdana prije stotinu godina, u knjizi se  najavljuju  masovna iseljavanja  iz zemlje. Zbog kristalno jasne dijagnostike navedenih pojava i problema, knjiga je zabranjivana tijekom obje južnoslavenske kraljevine te tijekom SFRJ. Autor, dr. Ivo Pilar ubijen je od velikosrpskih organizatora, 1933., u Zagrebu.  Hvale vrijedan pretisak iz 1990., organiziran od Hrvatske demokratske stranke, pomalo se izgubio u vihoru ratnih događanja koja su uslijedila u Hrvatskoj.

„Čitajući Ivu Pilara imate osjećaj da se gotovo ništa nije promijenilo. Ivo Pilar i njegovo djelo je ostalo izvan kolektivne svijesti Hrvatske  jako dugo i ja bih rekao da je to usud svih ljudi koji su imali izraženu, vrlo jasnu, hrvatsku suverenističku ideju, koji su tu ideju htjeli maknut iz tog istočnog okruženja i usmjeriti Hrvatsku prema zapadu.“ – izjavio je na predstavljanju Stjepan Šterc.


Organizatori predstavljanja posebno zahvaljuju ravnatelju vinkovačke gimnazije prof. Stipi Tomiću, načelniku Općine Nuštar Hrvoju Drinovcu te svim nazočnima na predstavljanjima.

Građanska Inicijativa Ivo Pilar

Više o knjizi možete saznati ovdje:

http://juznoslavensko-pitanje.hr/

 

facebook komentari

Nastavi čitati