Pratite nas

Pregled

Kako je predsjednik Tuđman u trenucima samoće doživio pad Vukovara

Objavljeno

na

Kad se vrata predsjednikova ureda zatvore, suradnici odu i on ostane sasvim sam, nastupa ona najintimnija ljudska bol koja ne pravi razliku između običnog građanina i predsjednika države

tudjman_portZdravka Bušić te 91.-e bila je šefica kabineta Franje Tuđmana. Osoba od njegova najvećeg povjerenja. Provodila je s njim najteže ratne dane, od jutra do mraka. Kroz njene ruke prošla su sva ratna izvješća koja su svakodnevno Predsjedniku stizala s ratišta. Među njima i ona vukovarska,

Ne postoji osoba koja danas tako autentično može svjedočiti o Tuđmanovim osjećajima u dramatičnim danima pada Vukovara. Učinila je to tijekom snimanja filma “Sasvim nepoznati Tuđman”, koji će u prosincu biti objavljen u Večernjakovom ciklusu političkih dokumentaraca, redatelja Miljenka Manjkasa. Direktno.hr ekskluzivno donosi dio razgovora s gospođom Zdravkom Bušić.

“Mi Vam skoro nikada nismo išli kući prije ponoći, jedan sat, dok bi sva izvješća s ratišta došla. Predsjednik Tuđman nikada nije otišao dok sva izvješća s ratišta ne bi pogledao. Bilo je nas nekolicina koji smo bili baš uz njega i pripremali mu izvješća u tim ratnim danima.” 

Na pitanje o toj dramatičnoj noći pada Vukovara gospođi Bušić, donedavnoj euro parlamentarki, grlo se stegne i navru emocije koje teško kontrolira. Kad govori sjećanja su joj tako snažna da sugovornik ima osjećaj kao da je ta noć bila jučer.

”O joj. Vukovar. Da. Jako se sjećam, ali moram priznati dan danas mi je jako teško govoriti o tome. Ja sam sva ta izvješća otvarala i neka sam čitala, pa sam pravila sažetke Predsjedniku. Ona važnija čitao je i analizirao od riječi do riječi, apsolutno sve do jednog slova, zareza, točke. Ja nikad nisam vidjela čovjeka da je toliko, toliko puta bio suznih očiju i skoro uvijek, ja sam imala osjećaj kad je rat bio, da je vječito on imao pune oči suza. Jednostavno kao da je to bilo jedno stanje, ako hoćete. Tako da je on silnu tu empatiju imao i osjećao je za svakog izgubljenog čovjeka, ratnika, onu ženu patnicu, izbjeglicu, silnu empatiju, jednostavno čovjek koji je to imalo nastojao vidjeti, ja mislim da je to bilo tako vidno. Mislim tako vidljivo.”

Još krajem ’90-e Vojna obavještajna služba osnovala je “Odelenje za propagandni rat” (OPERA). Cilj, unijeti razdor u hrvatski politički i vojni vrh, među braniteljima i optužiti Franju Tuđmana za prodaju i izdaju Vukovara. KOS-ova agenturna mreža bila je duboko u hrvatskim redovima, a njezine su akcije destabilizirale obranu.

”Vukovar i ono sve što se uz Vukovar vuklo ako mogu tako reći i govorilo i one sve insinuacije, Predsjednik je vrlo teško doživljavao. Vukovar se nije izdao niti je ikada Predsjednik mislim evo ja ako ja mogu u jednoj rečenici to reći. Mislim da je to on jako teško proživljavao. Međutim, nije imao vremena, ono baš eksplicitno nešto pokazati ili sebi ili drugima ili jer je brzo morao ići dalje, brzo donositi odluke i brzo poduzimati određene korake”, sjeća se Bušić.

Tek desetljećima kasnije povjesničari su rasvijetlili sve pojedinosti KOS-ovih podvala. Povjesničar Davor Marijan u svojim znanstvenim radovima dokazao je da je u Vukovar bio opskrbljen svim oružjem kojim je Hrvatska raspolagala, da je oružja bilo dovoljno, međutim da je agresor bio višestruko nadmoćniji, te da opkoljenom Vukovarsku, na žalost, više nitko nije mogao pomoći.

izvor: Direkno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati