Pratite nas

Politika

Kako Josipović skuplja glasove: Tomca i Jurčevića nazvao bolesnicima i luđacima pa sjeo uz lonac s grahom

Objavljeno

na

Na narodnoj veselici, o kojoj nigdje nije bilo službene obavijesti, osim na plakatima koji su se nalazili na stupovima u naseljima Peščenica i Žitnjak, Josipović je Tomca i Jurčevića nazvao “luđacima” i “bolesnicima” jer su ga optužili za veleizdaju.

Stigao je uz tamburaše, slikao se s mladima i starima, (“kako sam zgodna beba”, tepao je maloj bebi prilikom pozdravljanja s roditeljima), a zatim se pridružio na grahu. Na upit jednog građanina, što kaže za izjave Tomca i Jurčevića, Josipović odmahuje rukom i govori: “Luđaci.. To je samo jedna riječ – luđaci”.  “Tako je, tako”, čuje se odobravajući ženski glas. “Bolesnici”, dodaje Josipović.

Kada je sjeo za stol, Josipović je svojim tjelohraniteljima rekao da maknu kamere. “Sada je dosta snimanja”, naredio je tjelohranitelj našem reporteru da kamera ne bi snimila kako Josipović jede grah.

Glasovi za 43 milijuna kuna

Ovo događanje na istoku Zagreba nije bilo na popisu događanja koja se svakodnevno objavljuju na službenoj stranici Ive Josipovića, niti je iz njegovog Ureda stigla obavijest da će Josipović biti tamo. Na pitanje je li to početak predizborne kampanje, Josipović je kazao da nije: “Pa gledajte, kad se približavaju izbori, ljudi to percipiraju ovako ili onako, ali ja se družim s građanima već pet godina”…

No, Josipović je cijelu ovu godinu posvetio samopromociji na teret hrvatskih građana – 43 milijuna kuna je budžet koji će potrošiti ove godine na svakodnevna putovanja na kojima skuplja glasove, a ovaj današnji događaj ne može se nikako drugačije okarakterizirati nego kao predizborni skup. Spomenimo kako je s Pantovčaka najavljeno da će Josipović ovu subotu u 10 ujutro sudjelovati u humanitarnoj akciji “Dan ružičaste vrpce” te da će u 18 sati u Islamskom centru prisustvovati svečanosti obilježavanja Kurban-bajrama. Od 12 do 17 sati, prema službenom rasporedu, Josipović nije imao nikakvih obaveza.

A što su rekli Tomac i Jurčević o Josipoviću da ih je nazvao “luđacima” i “bolesnicima”?

Zdravko Tomac, umirovljeni profesor i bivši političar, nekadašnji potpredsjednik Vlade te Josip Jurčević, profesor i političar, prije nekoliko su dana gostovali na Mreži TV i tamo su optužili Ivu Josipovića da je veleizdajnik.

“Cijela politika Ive Josipovića, u vrijeme od kada je predsjednik, ali i prije, je krupan argumenat da se podigne moralna optužnica za veleizdaju jer sve što je radio može se okarakterizirati kao etička moralna veleizdaja. Predložio sam deset točaka optužnice koje je etički sud jednoglasno usvojio. Josipović je čovjek koji sve konce, crvene niti, drži i plete mrežu oko Hrvatske. Vrlo je vješt, zato sam ga nazvao kameleon. Traži podršku od svih, pa i Čačića, Bandića i Holy. Ide na više misa nego pravi vjernik da pokuša dobiti te glasove. Imamo informacije da obilazi samostane i katoličke škole. Čovjek koji će sve napraviti da dobije na izborima. Najodgovorniji je za stanje u Hrvatskoj. Brani Kukuriku koaliciju zbog podrške. Pokazao je da prezire hrvatski narod, a od tog naroda traži podršku. Spreman je koristiti se najprljavijim metodama. Plan Barbika je plan Ive Josipovića. Procijenili su da bez prljave borbe nema šanse.”, kazao je, između ostalog Tomac dodajući da je Josipović veća štetočina od Stipe Mesića.

“Josipović nije bedast, on je opasan.”, zaključio je Tomac na kraju.

Josip Jurčević kazao je da je Josipović postao predsjednik na temelju protuhrvatske politike koju je radio na nižim razinama još od druge polovice 90-ih godina. “Josipović je sukus svih protuhrvatskih interesa. On je haaški predsjednički kandidat. Realni su izgledi, da nažalost, opet postane predsjednik. Josipović je u funkciji srbijanskih interesa, ponaša se kao trećerazredni srbijanski činovnik.”, kazao je Jurčević.

izvor: Index.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Zdravko Marić će tužiti Marasa? ‘Prevršio je svaku mjeru!’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je Marasov ‘napad’ na njega u Saboru.

U Saboru je danas SDP-ov Gordan Maras rekao da ima dokaz da je Vijeće za financijsku stabilnost upozoravalo ministra financija Zdravka Marića na preveliku izloženost Agrokora.

Na te je optužbe odgovorio sam ministar.

“Vidjet ćete prezentaciju, ja isto imam taj dokaz. Nije to specijalan dokaz, to je prezentacija. Isto stoji u prezentaciji za 2015. i 2016. To nije tijelo koje nalaže bilo kojoj instituciji, odnosno regulatorima da nešto čine.

Naprotiv, regulatori čine to Vijeće. Ne vidim koja je poanta tih upozorenja. Nikad se na tom Vijeću ne spominju pojedini primjeri.

Inače što se tiče njegovih istupa gospodina Marasa, mislim da je prevršio svaku mjeru. I u javnosti govori o tome, radi se o javnom blaćenju i obezvređivanju mene osobno.

Razmislit ću o konkretnim aktivnostima. Mislim da je prevršio svaku mjeru. Neću s njim polemizirati.

U Saboru sam mu već nekoliko puta argumentirano odgovorio. Razumijem što je politička arena, ali ovo je značajno ispod pojasa”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati