Pratite nas

Naši u svijetu

Kako Krim mijenja kinesko-ruske odnose?

Objavljeno

na

Peking ne želi  pokvariti dobre odnose sa Rusijom, ali želi se držati svoje politike nemiješanja. Kina bi mogla profitirati od sankcija protiv Moskve – ali po koju cijenu?

Nemiješanje u poslove drugih država to je već desetljećima princip kineske vanjske politike. To znači da se Kina ne miješa u sukobe i to isto očekuje od drugih zemalja. U slučaju Ukrajine, taj princip postaje problem, jer je protiv centralnog političkog interesa Kine: održanja dobrih odnosa s Rusijom.

Kina i Rusija kao strateški partneri

Kinesko ruski odnosi su trenutno najbolji u povijesti, istaknuo je ministar vanjskih poslova Wang Yi još u ožujku, na konferenciji za novinare na kraju Narodnog kongresa. Vjerujemo i podržavamo jedni druge, a dva predsjednika povezuje duboko prijateljstvo. Kini Rusija treba kao saveznik protiv Zapada.

I u odnosu prema krizi na Krimu , u Kini ima onih koji Zapad vide kao agresora : ” Zapad , pod vodstvom SAD , ne želi miran svijet i svugdje se miješa . To stvara nemir ” , rekao je za njemačku TV , Chen Ksinming , stručnjak za istočnu Europu na Narodnom sveučilištu u Pekingu . ” Kina i Rusija su jedna drugoj strateški potrebne kako bi mogle nositi se sa zapadnom dominacijom . ”

Osecaj , da je prosto pritisnuta od Zapada sa svih strana , posebno od SAD , od velikog je značaja za vanjsku politiku Pekinga , kaže u intervjuu za DW Sven Gareis , stručnjak za Kinu sa Sveučilišta u Münsteru : ” Na Rusiju se gleda kao na važnog partnera , u kojeg se ima pouzdanja i od kojeg se očekuje podrška – i takvog partnera naravno ne želite dovediti u neugodnosti ” .

Udaljava li se Kina od Putina ?

Međutim , Peking želi i e držati se  svog principa nemiješanja . Nije ni čudo što  se Kina drži po strani kada je riječ o zakonitosti referenduma na Krimu : Zamjenik ministra vanjskih poslova Li Baodong je na konferenciji za novinare u Pekingu čak dva puta izbjegao odgovoriti na pitanje hoće li  Kina priznati referendum i njegov ishod : ” mi se nadamo kako će sve strane ostati hladne glave i tražiti političko rješenje . Dalju eskalaciju treba izbjegavati ” . To je sve .

Podrška Pekinga svom strateškom prijatelju u Moskvi je u Vijeću sigurnosti UN stigla do granice : uoči Krimskog referenduma , prilikom glasovanja o rezoluciji , Rusija je stavila veto , a Kina je bila suzdržana . Zapadne diplomate nezvanično kažu da je to bio ” šamar ” za Moskvu , pošto Kina obično slijedi glasovanje Rusije . Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn , koji trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti , izričito je pohvalio to što Kina odbacuje svaki jednostrani potez koji se tiče promjene teritorije i što zahtijeva međunarodnu Kontakt grupu .

Problemi Kine s vlastitim manjinama

Peking također ima jake unutarnjopolitičke razloge za buti na  oprezu : ” Kina ne može podržati referendum , jer mi imamo svoje probleme , ” kaže Chen Ksinming . Ti problemi su Tibet , Xinjiang , Hong Kong i Tajvan : ako Kina prihvati referendum na Krimu, zašto onda ista pravila ne bi mogla vrijediti i za ove regije na teritoriju Narodne Republike , koji se također zalažu za neovisnost ?

Dok se Peking na političkoj razini bori s kontradikcijama , moguće ekonomske sankcije Zapada protiv Rusije mogle bi mu donijeti  korist . ” Rusija bi se sve više udaljavala od Europe , pobjednik krize bi bila Kina ” , rekao je predsjednik Odbora za Istok njemačke privrede , Ekhard Kordes za magazin ” Fokus ” .

Narodna Republika je već sada najveći kupac ruske nafte i sigurno ne bi imala ništa protiv toga. Međutim, ne mislim da se Kina rukovodi kratkoročnim interesima, kaže Sven Gareis. Peking vjerojatno više brine dugoročna stabilnost u regiji.

I kineska ekonomija ovisi od dobrih odnosa sa zapadnim vladama. Iz tog razloga, kinesko balansiranje u vezi s Ukrajinom bi u narednim nedjeljama moglo biti još teže: krajem ožujka, predsjednik Kine Xi Jinping će biti gost u nekoliko zapadnoeuropskih zemalja i vrlo je moguće da će morati kazati  na čijoj je strani.

Autori: Jeanette Seiffert / Dijana Roščić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati