Kako Krim mijenja kinesko-ruske odnose?

0

Peking ne želi  pokvariti dobre odnose sa Rusijom, ali želi se držati svoje politike nemiješanja. Kina bi mogla profitirati od sankcija protiv Moskve – ali po koju cijenu?

Nemiješanje u poslove drugih država to je već desetljećima princip kineske vanjske politike. To znači da se Kina ne miješa u sukobe i to isto očekuje od drugih zemalja. U slučaju Ukrajine, taj princip postaje problem, jer je protiv centralnog političkog interesa Kine: održanja dobrih odnosa s Rusijom.

Kina i Rusija kao strateški partneri

Kinesko ruski odnosi su trenutno najbolji u povijesti, istaknuo je ministar vanjskih poslova Wang Yi još u ožujku, na konferenciji za novinare na kraju Narodnog kongresa. Vjerujemo i podržavamo jedni druge, a dva predsjednika povezuje duboko prijateljstvo. Kini Rusija treba kao saveznik protiv Zapada.

I u odnosu prema krizi na Krimu , u Kini ima onih koji Zapad vide kao agresora : ” Zapad , pod vodstvom SAD , ne želi miran svijet i svugdje se miješa . To stvara nemir ” , rekao je za njemačku TV , Chen Ksinming , stručnjak za istočnu Europu na Narodnom sveučilištu u Pekingu . ” Kina i Rusija su jedna drugoj strateški potrebne kako bi mogle nositi se sa zapadnom dominacijom . ”

Osecaj , da je prosto pritisnuta od Zapada sa svih strana , posebno od SAD , od velikog je značaja za vanjsku politiku Pekinga , kaže u intervjuu za DW Sven Gareis , stručnjak za Kinu sa Sveučilišta u Münsteru : ” Na Rusiju se gleda kao na važnog partnera , u kojeg se ima pouzdanja i od kojeg se očekuje podrška – i takvog partnera naravno ne želite dovediti u neugodnosti ” .

Udaljava li se Kina od Putina ?

Međutim , Peking želi i e držati se  svog principa nemiješanja . Nije ni čudo što  se Kina drži po strani kada je riječ o zakonitosti referenduma na Krimu : Zamjenik ministra vanjskih poslova Li Baodong je na konferenciji za novinare u Pekingu čak dva puta izbjegao odgovoriti na pitanje hoće li  Kina priznati referendum i njegov ishod : ” mi se nadamo kako će sve strane ostati hladne glave i tražiti političko rješenje . Dalju eskalaciju treba izbjegavati ” . To je sve .

Podrška Pekinga svom strateškom prijatelju u Moskvi je u Vijeću sigurnosti UN stigla do granice : uoči Krimskog referenduma , prilikom glasovanja o rezoluciji , Rusija je stavila veto , a Kina je bila suzdržana . Zapadne diplomate nezvanično kažu da je to bio ” šamar ” za Moskvu , pošto Kina obično slijedi glasovanje Rusije . Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn , koji trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti , izričito je pohvalio to što Kina odbacuje svaki jednostrani potez koji se tiče promjene teritorije i što zahtijeva međunarodnu Kontakt grupu .

Problemi Kine s vlastitim manjinama

Peking također ima jake unutarnjopolitičke razloge za buti na  oprezu : ” Kina ne može podržati referendum , jer mi imamo svoje probleme , ” kaže Chen Ksinming . Ti problemi su Tibet , Xinjiang , Hong Kong i Tajvan : ako Kina prihvati referendum na Krimu, zašto onda ista pravila ne bi mogla vrijediti i za ove regije na teritoriju Narodne Republike , koji se također zalažu za neovisnost ?

Dok se Peking na političkoj razini bori s kontradikcijama , moguće ekonomske sankcije Zapada protiv Rusije mogle bi mu donijeti  korist . ” Rusija bi se sve više udaljavala od Europe , pobjednik krize bi bila Kina ” , rekao je predsjednik Odbora za Istok njemačke privrede , Ekhard Kordes za magazin ” Fokus ” .

Narodna Republika je već sada najveći kupac ruske nafte i sigurno ne bi imala ništa protiv toga. Međutim, ne mislim da se Kina rukovodi kratkoročnim interesima, kaže Sven Gareis. Peking vjerojatno više brine dugoročna stabilnost u regiji.

I kineska ekonomija ovisi od dobrih odnosa sa zapadnim vladama. Iz tog razloga, kinesko balansiranje u vezi s Ukrajinom bi u narednim nedjeljama moglo biti još teže: krajem ožujka, predsjednik Kine Xi Jinping će biti gost u nekoliko zapadnoeuropskih zemalja i vrlo je moguće da će morati kazati  na čijoj je strani.

Autori: Jeanette Seiffert / Dijana Roščić

facebook komentari