Connect with us

Gospodarstvo

KAKO SU UPROPASTILI DRŽAVU Do 2016. moći ćemo se jeftino zaduživati, a onda slijedi bankrot

Published

on

Za plaćanje kamata na zaduženja u 2007. godini izdvajali smo 1,6 posto BDP-a, lani čak 3,4 posto, a nitko ne govori o jeftinijoj državi i smanjenju javne potrošnje. Okretanjem leđa reformama, koje se ne naziru ni u rebalansu ovogodišnjeg proračuna, a ni u zasad poznatim obrisima proračuna za sljedeću godinu, Hrvatska polako klizi prema bankrotu, upozoravaju ekonomisti.Nitko, doduše, ne misli da je Hrvatska već sada došla u situaciju da ne može servisirati svoje obveze. Ipak, naši sugovornici ističu kako i takva situacija ima svoj rok trajanja, a njega određuju vremenski gabariti jeftinog novca na svjetskom tržištu.

– Na putu smo prema bankrotu. Sve dok traje politika jeftinog novca, koristi od toga ima i Hrvatska. No, kada se to promijeni, bit ćemo u problemima – ocjenjuje Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Po njemu, razdoblje politike jeftinog novca u SAD-u bi moglo završiti u drugoj polovici sljedeće godine, što bi se preko Atlantika moglo ‘preliti’ do kraja 2016. Prve naznake toga Hrvatska bi mogla osjetiti najkasnije početkom 2017. Za zemlju s visokim javnim dugom rast kamata mogao bi biti fatalan.

– Suočavanje s time čeka nas krajem 2016. godine – poručuje Lovrinčević.

graf_1

Ministar financija Boris Lalovac nedavno je upozorio da je državi već sada za kamate potrebno u prosjeku oko milijardu kuna mjesečno. I podaci međunarodnih institucija zvone na uzbunu, budući da su se izdaci za kamate od 2006. do sada više nego udvostručili. Naime, dok smo za plaćanje kamata na zaduženja u 2007. izdvajali 1,6 posto našeg bruto domaćeg proizvoda (BDP), u prošloj smo godini za to morali dati, prema njihovim računicama, 3,4 posto našeg BDP-a. Bio bi to velik izazov i za zemlju koja nije u recesiji, a kamoli za državu koja se s krizom suočava već šestu godinu u nizu i u kojoj punjenje državne blagajne podbacuje u odnosu na planove, dok rashodi ostaju isti ili se čak povećavaju.

– Kad porastu kamatne stope, bit ćemo u problemima – upozorava i Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke.

Hrvatska je po većini svojih makroekonomskih pokazatelja već sada na samom začelju EU. Ne bez razloga, stručnjaci sve češće upozoravaju da se po gospodarskim dosezima eventualno možemo mjeriti s Grčkom. Razloge za to pronalaze u stalnom okretanju glave od problema, odnosno u nastojanju svake vlade da pošto-poto kupi vrijeme ne pitajući pritom za cijenu.

– Glavni razlog stanja u kojem se nalazimo prevelika su državna i javna potrošnja. Država nikada nije provela reforme u javnom sektoru, svoju potrošnju nikada nije prilagodila uvjetima koji vladaju na tržištu, nego je neproduktivno trošila – kaže Zrinka Živković- Matijević, analitičarka Raiffeisena.

Posljedice takve politike osjećaju se na svakom koraku. Iz recesije nikako da se izvučemo već šestu godinu za redom, a mnogi vjeruju da je pred nama i sedma recesijska godina. Nezaposlenost raste, socijalna situacija sve je teža, a hrvatsko društvo sve je izraženije podijeljeno na privatni i javni sektor. Stoga ekonomisti upozoravaju da je posljednji trenutak da se trgnemo i napravimo zaokret koji je trebalo napraviti još prije krize. No, mi smo tada “pumpali” potrošnju, ne razmišljajući o tome što nam nosi sutra, i probleme gurali pod tepih. Država ni u krizi nije znatnije promijenila ponašanje, pa je veća potorošnja od mogućnosti postala i ostala sastavni dio njene politike. Posljedica toga je gomilanje deficita, koji se onda pokrivaju zaduženjima, zbog čega nam rastu dugovi.

– Neproduktivnu potrošnju treba rezati, a novac usmjeriti u razvojne projekte. Nužne su nam reforme u državnoj upravi i javnim službama, uz istodobno poticanje jačanja poslovnog okruženja. Za reforme su potrebne godine, ali s njima treba početi odmah – poručuje Živković-Matijević.

– U svijetu se države natječu oko reformi. Upravo razvijene zemlje nastoje što brže provesti reforme i olakšati uvjete poslovanja – napominje Stojić, koji posebno ukazuje na potrebu porezne reforme koja bi pojeftinila cijenu rada, ali i na reformu regionalne i lokalne samouprave.

Sve to, međutim, podrazumijeva brojne rezove i zadiranja u stečena prava. A upravo je to sklizak teren za svaku vladu, posebno u godini u kojoj nas čekaju dva izborna ciklusa. Stoga se vladajući, ocjena je ekonomista, odlučuju za drukčiji, na prvi pogled možda lakši, ali dugoročno puno teži i riskantniji put.

– Hrvatska ide u krivom smjeru. Kod nas nije upitna dinamika smanjenja proračunskog deficita, oko čega se spore druge članice EU i oko čega se može pregovarati, nama deficit zapravo raste – ističe Lovrinčević, prema čijim ćemo računicama ovu godinu zaključiti sa stvarnim deficitom, u koji ubraja i brojne neplaćene obveze u, primjerice, zdravstvu, od oko 21 milijarde kuna ili šest posto BDP-a.

– Nužno je ubrzati reforme, kao što sada radi Srbija, koja smanjuje rashodnu stranu proračuna – napominje Lovrinčević.

Ekonomisti upozoravaju i da je zabrinjavajuće što u društvu nedostaje konsenzus oko mjera koje treba povući. Stoga su njihove oči sada ponajviše uprte u Bruxelles.

– Institucionalni pritisci iz EU jači su od onih iz MMF-a – zaključuje Stojić.

graf2_

Komentar Mladena Plešea: Bit će nam teže nego Grcima

Ne čudi što Vlada, koja je u silaznoj putanji, u sljedećoj, predizbornoj godini neće provoditi reforme. Kada to nije napravila do sada, neće ni u posljednjoj godini mandata. Zabrinutost stoga izaziva HDZ, najveća oporbena stranka koja pretendira preuzeti vlast. Umjesto da tjera Vladu na bolne zahvate kako bi za njih prije dolaska na vlast obavila “najprljavije” reforme, HDZ se protivi svakom pokušaju racionalizacije poslovanja države.

Čak ni to što država svakoga mjeseca mora odvojiti milijardu kuna ili čak 3,4 posto BDP-a za otplatu kamata, nije dovoljno upozorenje strankama, sindikatima i javnosti da se bezumno zaduživanje mora zaustaviti. Zbog toga nam ne slijedi, kako predviđaju eksperti, grčki, španjolski ili portugalski model izlaska iz krize. Čeka nas nešto puno gore.

Za razliku od tih zemalja, koje imaju razvijenu industrijsku i poljoprivrednu proizvodnju pa stvaraju novu vrijednost kojom su vraćale dugove i generirale rast, Hrvatska toga nema. I zato će njen oporavak biti puno dramatičniji. Odgovornost za to snosit će političke elite koje su bile dužne upozoriti da se srlja u katastrofu, a ne podgrijavati lažne nade da se iz krize može izaći bez dubokih reformi i odricanja.

JL

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Published

on

By

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Continue Reading

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Published

on

By

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Continue Reading