Kako zarađuje “Islamska država”?

0

“Islamska država” raspolaže ogromnim financijskim sredstvima koja crpi iz različitih izvora.

Da bi pobijedila IS međunarodna zajednica treba iskoristiti i zakone tržišta, smatraju stručnjaci.

Teroristička organizacija “Islamska država” (IS) se ne treba brinuti kada je riječ o novim članovima. Iz skoro svih dijelova svijeta mladi muškarci (a sve više i mlade žene) priključuju se džihadistima. Jedni to čine iz vjerskih uvjerenja, drugi jer vjeruju da će na taj način moći biti na strani ugrožene braće po vjeri. Neki drugi se pak na taj korak odlučuju iz želje za avanturom ili jednostavno zbog volje za zločinima i nasiljem. Ali jedno je svojstveno svim članovima “Islamske države”: Oni dobivaju plaću. 500 do 600 dolara mjesečno dobiva jedan obični borac za svoj angažman. Ukoliko se to preračuna onda se dolazi do ogromne svote i među nižim činovima. IS je također uveo i neke humanitarne programe kojima podržava siročad, udovice i ranjene. Ukupno IS, kako izvještavaju novine Al-Araby al-Jadeed, raspolaže s oko dvije milijarde dolara u 2015. godini. Novine, međutim, ne isključuju mogućnost da je taj iznos i veći.

IS je prodavao gotovo 50.000 barela nafte dnevno

Kako IS dolazi do te svote? Do prošle jeseni IS je zarađivao uglavnom zahvaljujući prodaji nafte. Kako u Iraku tako je i u Siriji započeo s nasiljem u regijama u kojima se nafta proizvodi. Još prošle jeseni IS je, prema navodima lista Foreign Affairs, dnevno proizvodio 44.000 barela nafte u Siriji i 4.000 barela u Iraku. No onda su učestali napadi međunarodne koalicije predvođene SAD-om na položaje te terorističke organizacije. Na meti napada su se našla i naftna postrojenja što je za posljedicu imalo znatno smanjenje prodaje nafte.

Mnogobrojni izvori

Ipak IS je u međuvremenu pronašao nove izvore. Tako se stalno spominju novčane potpore iz zemalja u Perzijskom zaljevu. No to se još uvijek ne može dokazati. Očito je, međutim, da privatne osobe izdvajaju određene svote ekstremistima iz simpatija prema njihovim ekstremističkim razmišljanjima. Drugi opet plaćaju iz sasvim drugih motiva: oni strahuju da bi IS mogao postati aktivan i na arapskom poluotoku. Činjenica je da su na saudijsko-iračkoj granici već zabilježeni prvi sukobi. Kako bi spriječili da se ekstremističko nasilje proširi i na arapski poluotok ove države prebacuju novac terorističkoj organizaciji. To u najmanju ruku tvrde predstavnici kurdske vlade na sjeveru Iraka.

Izuzetno velike svote novca IS ipak dobiva zahvaljujući kriminalnim poslovima. IS trguje kako cigaretama, lijekovima i mobilnim telefonima, tako i sirijskim i iračkim antikvitetima. I prodaja putnih isprava pripada u njihov asortiman. One potječu od inozemnih boraca koji svoje putovnice, po dolasku u Irak i Siriju, djelomice prodaju i za tisuće američkih dolara po jednoj ispravi. Politički iznimno simbolična odluka ovih boraca da stari identitet ostave iza sebe tako predstavlja jedan od izvora prihoda za IS.

Dodatna sredstava IS dobiva preko otmica i trgovine ljudima. Ukoliko nije riječ o posebice poznatim – dakle zapadnim – taocima, IS pokušava dobiti otkupninu za oslobađanje svojih žrtava. Također se financira i od prodaje žena-talaca, poput otetih Jezidkinja. Odnedavno se izvještava da je ova teroristička organizacija započela i s trgovinom leševima, točnije dijelovima leševa. Ljudski organi su, naime, u brojnim bolnicama i klinikama hitno potrebni. Osim toga IS na osvojenim područjima ubire porez od tamošnjih stanovnika.

Tržištem protiv tržišta

Oslobođeni Jezidi Oteti Jezidi pušteni u siječnju 2015.

Veliki dio svog ekonomskog uspjeha IS može zahvaliti ekspertizama svojih članova. Među njima nisu samo dezorijentirani mladi ljudi kojima organizacija nudi uporište i iz njihovog ugla gledano orijentaciju koja ima smisla. Brojni članovi na višim i vodećim razinama su bivši članovi iračke vojske iz vremena Sadama Huseina. Oni su, nakon što su bili uhićeni od strane Amerikanaca i smješteni u zatvore širom zemlje, iza rešetaka ostvarili kontakte s iračkim podzemljem.

Prema procjenama Louise Shelley, kriminologinje koja se bavi terorizmom i međunarodnim kriminalom, poslove IS-a nije moguće zaustaviti samo policijskim ili vojnim mjerama. To mnogo više ovisi o tome da se za nekonkurentno povoljnu ukradenu robu, koju prodaje IS, pronađe atraktivna alternativna ponuda. To bi trebao podržati SAD, napisala je Shelley u tekstu objavljenom u listu Foreign Affairs. “Kako bi se pobijedilo jednog ekonomskog suparnika mora se učiniti više od toga da se smanje njegovi izvori prihoda. Njega je potrebno potući na njegovom vlastitom terenu, u njegovim poslovima. Drugim riječima, potreban je legalan posao kako bi se potukao ilegalni”, kaže ona.

Stoga bi, napisala je Shelley, SAD trebao pri tome podržavati iračku vladu da štiti nacionalnu ekonomiju i na taj način je učini atraktivnom i time konkurentnom. Ukoliko na jednom tržištu nedostaju atraktivne ponude, onda se kupci pokušavaju opskrbiti na drugom. Također bi, po njezinom mišljenju, trebalo bolje iskoristiti know how lokalnih poduzetnika kako bi se bolje identificirali putovi poslovanja koje koristi IS i onda mu se suprotstaviti alternativnom ponudom. Tržište prati pravila. Onaj tko ih ne poštuje, propada. To važi čak i za teroriste, koji izgledaju svemoćni.

[ad id=”40551″]

facebook komentari