Pratite nas

BiH

Kakve će koristi od predizbornoga nadmetanja imati hrvatski građani!?

Objavljeno

na

Premda je jasno da 11 hrvatskih predstavnika, kad bi čak bili i istomišljenici u kojem važnom pitanju, nema niti može imati težine u odnosu na ukupni broj europskih parlamentaraca, mogućnost da se netko od hrvatskih političara u Europi afirmira svojom mudrošću i kompetentnošću očito uopće nije bila u svijesti stranačkih vođa.

U Hrvatskoj su za 25. svibnja raspisani izbori za Europski parlament pa se politička scena ponovno probudila i oživjela, no veliko je pitanje hoće li i kakve koristi od svega toga predizbornoga nadmetanja imati hrvatski građani. Političke stranke pozabavile su se oblikovanjem svojih lista za te izbore, a to je postala po višedesetljetnom obrascu još jedna dobra prilika da se odvagne stranačka lojalnost ili stupanj na ljestvici cijenjenosti pojedinih političara odnosno ugled političkih stranaka koje na te izbore izlaze kao koalicijski partneri. Već površno gledajući sastavljene izborne liste, očito je da je malo novih političara, tj. političara koji ne bi iznikli iz istoga ideološkoga i političkoga kruga, koji se maskira u demokratski, ali na žalost i malo onih kojima je opće dobro važnije od stranačkoga interesa.

img_izbori_600x346

Površni pogled na liste također otkriva da je gotovo nemoguće, od onih koji između predloženih kandidata stvarno budu i izabrani, očekivati da će biti dorasli dati značajniji doprinos boljitku ili općem dobru cjelokupne Europske unije, što je potvrda da je u političkim strankama i dalje važnija poslušnost partijskom vrhu negoli stvarna sposobnost. Premda je jasno da 11 hrvatskih predstavnika, kad bi čak bili i istomišljenici u kojem važnom pitanju, nema niti može imati težine u odnosu na ukupni broj europskih parlamentaraca, mogućnost da se netko od hrvatskih političara u Europi afirmira svojom mudrošću i kompetentnošću očito uopće nije bila u svijesti stranačkih vođa. Zbog toga ti su izbori stvarno važni samo za političke stranke i domaću političku scenu.Da je doista tako potvrđuju i Predsjednikove riječi uz raspisivanje izbora. On je formalno i taktički poželio da se građani u predizbornoj kampanji fokusiraju i »na perspektivu same Europske unije«, »oko europskih i razvojnih pitanja«, a stvarno je važno – pa tome nisu slučajno najveću pozornost posvetili brojni mediji – što ne bi trebalo biti u središtu zanimanja: »da se kampanja vodi… o ustašama i partizanima«. Ta Predsjednikova želja na prvi pogled čini se jako primamljiva i jako prihvatljiva te joj je osobito kroz medije i glavnu struju javnoga mnijenja dana općenacionalna važnost, no ta želja krije i zamku na koju nisu javnost upozorili ni opozicijski političari ni medijski djelatnici, premda im je to dužnost.

Zahvaljujući glavnoj struji javnoga mnijenja i većini medija, koji hrvatsku javnost sustavno i nostalgično zadržavaju u regiji koja je sinonim za prostore bivše savezne države i njezine vrijednosti, većina hrvatskih birača uopće nije sposobna baviti se većinom europskih pitanja, nema na raspolaganju ni osnovne europske podatke i parametre. Istodobno prevladavajuća politika u Hrvatskoj i dosljedno mediji ne žele da se otvore ni pitanja koja su i hrvatska i europska. Među takvim nepoželjnim pitanjima svakako je npr. pitanje sve veće deregulacije socijalne države, a također – što je za Hrvatsku iznimno važno – i pitanje stvarne demokracije. Upravo ta nakana da se ne otvori pitanje stvarne demokracije u Hrvatskoj kao dijelu Europske unije krije se u Predsjednikovoj želji da se u predizbornoj kampanji ne otvara pitanje »o ustašama i partizanima«.

Poznato je da vladajući političari, a dosljedno ni glavna struja javnoga mnijenja, u Hrvatskoj smišljeno ne žele zauzeti osnovni humani stav jednake osude svih totalitarističkih režima, svih zločinaca i svih zločinačkih nedjela, bez obzira na ideološki ili politički predznak, niti iskazati pijetet svim žrtvama bez obzira na kojoj strani su pale. U hrvatskom kontekstu posve je jasno da se na taj način i dalje štiti, umanjuje i prikriva zločine komunističkoga režima jer su zločini druge strane ili drugih strana s pravom već osuđeni i, i te kako, sankcionirani. Predsjednikov poziv da se u predizbornoj kampanji ne otvara pitanje »o ustašama i partizanima« zapravo se treba shvatiti kao kupovanje još dodatnoga vremena da se produži status quo, tj. da pripadnici i simpatizeri toga zločinačkoga poretka i njihova već dobrano stasala djeca i dalje dominiraju hrvatskim društvom i politikom. Drugim riječima, ta Predsjednikova želja ne vodi uopće brigu o općem dobru hrvatske nacije, nego o interesu sasvim određenih grupacija, i to čak bez obzira na činjenicu da baš te grupacije vode Hrvatsku u sve dublju krizu: sve veće siromaštvo, nezaposlenost i besperspektivnost.

Koliko službena hrvatska politika cijeni Europski parlament i njegove akte vrlo se zorno očituje u ignoriranju Rezolucije Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. u kojoj Europski parlament, uz ostalo, »naglašava da se dokumentacija i svjedočenja o zločinima u turbulentnoj europskoj prošlosti moraju podržavati, kako bi se pojačala europska svijest o zločinima koje su počinili totalitarni i nedemokratski režimi, jer ne može doći do pomirbe bez sjećanja na žrtve« te da Europski parlament »snažno i nedvosmisleno osuđuje sve zločine protiv čovječnosti te ozbiljne povrede ljudskih prava koje su počinili svi totalitarni i autoritarni režimi; pruža žrtvama tih zločina i članovima njihovih obitelji suosjećanje, razumijevanje i priznanje za njihova stradanja«.

Hrvatsku moralno obvezuje i rezolucija Vijeća Europe »Potreba međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima« od 25. siječnja 2006. godine, u kojoj se doslovno uz ostalo ističe: totalitarni komunistički režimi »gazili su ljudska prava pojedinačnim i masovnim zločinima, smaknućima, usmrćivanjem u koncentracijskim logorima, izglađivanjem, deportacijama, mučenjima, robovskim radom i drugim oblicima psihičkoga masovnog terora«.

Ivan Miklenić/dnevno

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati