KAMENJAR.COM & EKONOMSKI INSTITUT ZAGREB

7

Zašto jednostavno kad može komplicirano!?

Već mjesecima se vodi  „borba“ grupe stručnjaka EIZ-a i analitičara portala Kamenjara.com, „šamaranjem“ brojkama, metodologijama obrade podataka, kritikama i do sad je sve bitke uporno „gubio“ Ekonomski institut Zagreb. Povod ovoj analizi i pregledu stanja jeste današnja objava na stranicama EIZ-a koji opet ne odgovara činjeničnom i stvarnom stanju gospodarstva u RH.

Da ne idemo u sve protekle analize, brojeve, postotke i sve ostalo što je napisano, ovaj put iznosim slikovnim rječnikom i Grafikonima kako je to izgledalo jer ipak slike kažu više i upečatljivije su od riječi.

Prvi Grafikon nam govori o procjeni rasta BDP-a u drugom tromjesečju 2016. poslije svih objava na stranicama DZS, a koji nam govori o „sukobu“ dvije metodologije obrade podataka, tj. CEIZ indeksa – mjesečnog složenog indikatora poslovnog ciklusa razvijenom na Ekonomskom institutu Zagreb & jednostavne metodologije obrade podataka tzv. „brzom procjenom rasta BDP-a, analitičara Kamenjara i autora ovih redaka.

Naravno, „neslužbeni“ pobjednik je Kamenjar.com, ali najveći pobjednik je RH jer je malo tko i sanjao ovako veliki rast BDP-a u iznosu od 2,8 % u drugom tromjesečju 2016. u odnosu na isto razdoblje 2015.

graf1Drugi Grafikon nam govori prvu procjenu rasta BDP-a u trećem tromjesečju 2016. poslije objave DZS o rastu Trgovine na malo u iznosu od 4,5 %, te objavu o povećanom broja noćenja za srpanj 2016. u iznosu od 12,2 %.

graf2Treći Grafikon nam govori drugu procjenu rasta BDP-a u trećem tromjesečju 2016. poslije objave DZS i dodatnih podataka za kolovoz, tj. poslije objave da je Trgovina na malo u kolovozu 2016. porasla za 5,1 % u odnosu na isto razdoblje 2015. te povećanom broju noćenja turista za 7,3 % u odnosu na rekordni kolovoz 2015.

graf3Iako prvi Grafikon pokazuju razliku od samo tri deseta dijela postotnog boda EIZ-a u odnosu na DZS i u korist Kamenjara, što si gospoda iz EIZ-a nikako nisu smjela dopustiti jer za Ekonomski institut Zagreb, to je ipak prevelika pogrješka. Na žalost vidimo da se razlika u drugom i trećem  Grafikonu povećala na cijelih 1,0 postotni bod.

Početkom studenog DZS će objaviti i posljednje rezultate za rujan 2016. o rastu Trgovine na malo i rekordnom rastu broja noćenja turista, tj. zaključujem da će ti rezultati biti „urnebesno dobri“ i već danas, 10.10.2016., TVRDIM da ću sigurno ispraviti osobnu procjenu rasta BDP-a za treće tromjesečje 2016., na više, naravno. Isto očekujem i od EIZ-a, a konačni „sud“ će dati DZS, 30.11.2016., u redovnoj objavi: Bruto domaći proizvod u 2016. – Prva procjena.

Kao dodatnu informaciju prilažem i Grafikon procjene rasta BDP-a za cjelokupnu 2016. godinu. U Grafikonu su priložene projekcije:  Kamenjar.com, MMF, Svjetska banka (WB), Ministarstvo financija, EIZ i HNB, zaključno s 10.10.2016.

graf4Gospodo iz EIZ-a, nisam u detalje upoznat s vašom metodologijom obrade podataka, ali mogu sa sigurnošću tvrditi da je vaša metodologija obrade podataka puna „rupa“ i nikako se ne podudara sa stvarnim stanjem, te vas opet i ovim putem molim i upozoravam da ju ispravite, nadogradite, dopunite, tj. učinite bilo što, što je potrebno da bude točnija, ne zbog mene kao pojedinca, već zbog vas i vaše struke, a osobito zbog današnjeg nadnevka kad se dodjeljuje Nobelova nagrada za Ekonomiju. Meni, kao pojedincu i laiku, dozvoljena je pogrješka jer nisam stručnjak s akademskom titulom, ali vama NE!

Gospodo iz EIZ-a, više nije pitanje hoće li BDP u trećem tromjesečju biti iznad 3,0 %, već je pitanje svih pitanja:

„ Hoće li rast BDP-a u trećem tromjesečju 2016. premašiti „magičnu granicu“ u iznosu od 4,0 %?!“

No, s vašim procjenama ili bez njih,

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos!

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

facebook komentari

  • pepy

    Poštovani zanima me vaše mišljenje o tečaju kune za koje mnogi tvrde kako je precijenjena i kao takva dugoročno zapravo negativna za ekonomske tokove u RH
    🙂

    • Milivoj Lokas

      Poštovana pepy, mnogi su tog razmišljanja da će jaka kuna dugoročno negativno utjecati za naše izvoznike i to je točno, ali se ne mogu složiti da je kuna precijenjena već naprotiv.

      HRK je, po osobnom razmišljanju, jedna od stabilnijih valuta u svijetu i kao takva Tečaj se mora “braniti”. Razmišljanja sam da će u idućem razdoblju HNB opet morati intervenirati u obrani Tečaja jer će u protivnom kuna ojačati previše, a što bi se opet negativno odrazilo na ekonomske tokove u RH.

      Izvoznici će se, (uz pomoć Države?!), morati prilagoditi toj situaciji u protivnom će “izgorjeti”. 🙁

      Kao glavni razlog jačanju kune navodim samo da u 2016. očekujem ( i RH, naravno )) VIŠAK u ukupnom računu izvoz – uvoz od cca 13 – 15 milijardi kuna ili nešto manje od 2 milijarde € (trenutna projekcija), usprkos tomu što je po zadnjim podatcima DZS, pokrivenost izvoza uvozom 60,9 % ( robna razmjena bez uključenih podataka za izvoz usluga ), a što potvrđuju rekordni podatci o broju noćenja stranih turista).
      🙂

      Zaključujem da je kuna STABILNA i čvrsta valuta s povjerenjem! 🙂

      • Agromentum

        Mislim da Hrvatska ne smije biti zemlja gdje se ide za bagatelu na ljetovanje. Ali s druge strane se ne smije ni pretjerivati. Kuna jest stabilna, ali i dobrih 20% iznad svoje vrijednosti – ako ne i više.

        • Milivoj Lokas

          Poštovani Agromentum, apsolutno se slažem s prvim dijelom. RH mora i treba postati zemlja izvrsnosti. To je glavni naglasak Turizma i bez toga napretka i nadogradnje ponude, kvalitete, raznovrsnosti i slično nema konačnog pravog uspjeha, tj. ni pravih financijskih rezultata kao “stalnost prihoda”.
          Razmišljanja sam da će isto tako uvijek biti i turizma od kojeg nema skoro nikakvih financijskih rezultata, ali to je činjenica svih turističkih odredišta i RH u tomu nije iznimka.
          Kako je sve usko povezano, i turizam i Tečaj, baš kontrolirani Tečaj je jedan od najvećih garancija da možemo razmišljati na “duge staze”. (Sjetimo se inflacije iz prošlosti bivše Tamnice naroda, ili bolje ne.)

          No, dobro, moje razmišljanje o kuni je takvo kako sam napisao i poštujem različitost drugih razmišljanja neovisno koliko se slagali ili ne. Ipak je to osobno razmišljanje.
          Kad se sjetim vremena Svjetske ekonomske krize koja se “prelila” u RH početkom 2009., te kad su tiskare “svjetskih sila” radile “punom parom” i tiskale tisuće milijardi US $, €, …… onda moram stati iza svog razmišljanja da kuna nije precijenjena već realna i stabilna.
          🙂

          • Malleus_Haereticorum

            Deprecijacija kune ne bi donijela ništa dobra iz jednostavnoga razloga što RH ima previše unutarnjih neprijatelja, koji bi to izkoristili samo za jednu svrhu–da nestane i zadnji trag monetarne suverenosti hrvatskog naroda. Primjerice, kad bi kuna oslabjela ma kako malo izvan „statistističkih fluktuacija“, istoga trena bi se javila bulumenta „antifašista“ koji bi povukli paralele s „ustaškom kunom“, koja tobože nije bila stabilna. Istina je sljedeća: „ustaška kuna“ je u uzporedbi s komunističkim dinarom bila primjer stabilnosti. Kuna, kao valuta, i upravo taj naziv i sve što on predstavlja je jedan od ključnih simbola državne suverenosti hrvatskoga naroda. U to se ne smije dirati ponajprije iz ideoložkih razloga.

          • Milivoj Lokas

            Poštovani Malleus_Haereticorum, BRAVO!

      • pepy

        Zahvaljujem na odgovoru. Negdje sam pročitala komentar gospodarskog programa koji je izradio IFO institut , koji kaže kako je planirano u sljedećih 7 godina tečaj kune oslabiti za ukupno 13 posto.
        Lijep pozdrav iz sunčanog Mostara 🙂