Pratite nas

BiH

Kanada

Objavljeno

na

Možete li zamisliti život bez stresa u državi koja doista funkcionira? Malo podataka i zanimljivosti o Kanadi.

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija). Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary. Prema popisu iz 2001.ima 30.007.094 stanovnika (3.3 na km²)

Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.

Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Kanada je multikulturalna država s dva službena jezika: engleskim i francuskim. Kanada je jedna od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e. Kanada je članica G8 i NATO-a.

U svijetu proglašena najboljom zemljom za živjeti

Vec četeri puta, u posljednjih deset godina Kanada je proglašena zemljom broj 1 od strane Ujedinjenih Naroda, za najbolju zemlju u svijetu za živjeti u njoj.
UN uzimaju u obzir mnoge aspekte života u svojim analizama izmedju kojih su: zdravstvo, obrazovanje, dobro prilagodjeni uslovi dostojni čovjeka za život u jednom gradu, zemlji, sloboda izbora i mišljenja, kretanja unutar zemlje kao i veličina primanja prosječnog stanovnika. U principu, Kanada je zemlja koja je u svom ekonomskom usponu, sigurna, tolerantna i sa bogatom multietničkom kulturom. Pruža izrazito snažnu socijalnu zaštitu sa zavidnim kvalitetom života i prijateljski raspoloženim stanovništvom. Sloboda u Kanadi se smatra osnovnim pravom i ljubomorno se čuva.

Kanada ima najbolje reguliran sustav zdravstva

Kanada ima univerzalan sustav za zaštitu zdravlja koji pruža zdravstvenu zaštitu svakome i svima je jednako na raspolaganju. Za razliku od Amerike, gdje je zaštita zdravlja privilegija pojedinaca koji imaju osiguranje i dovoljno novca da sebi to osiguraju, Kanada nudi besplatanu njegu zdravlja svim svojim stanovnicima kojima stoje na raspolaganju suvremeno opremljene bolnice, najbolja medicinska oprema, visoko obrazovano medicinsko osoblje te najbolje naučnike u svim oblastima medicinskog razvoja i istraživanja.

Kanada posjeduje najjači socijalni sistem u cijelome svijetu

Kanada je poznata po svojoj izdašnoj socijalnoj pomoći koja je namjenjena onima koji nisu u stanju da brinu o sebi iz raznih razloga. Za Kanadu je od neprocijenjive vrijednosti solidan život kojeg Kanadska vlada garantira svakom svom stanovniku a koja se sastoji od slijedećeg: da će svako imati za hranu, krov nad glavom i medicinsku zaštitu.
Medju mnogim socijalnim programima koji se nude u Kanadi su na prvom mjestu: zdravstveno osiguranje, socijalna zaštita, osiguranje u slučaju gubitka zaposlenja, zagarantirane mirovine, doplatak za ugrožene obitelji, beneficije za udovice i siročad, pravna pomoć i zaštita, državne pozajmnice, besplatno osnovno i srednje obrazovanje, pomoćni univerziteti, financijska pomoć za pokretanje vlastitog posla (uz neophodne, korisne informacije), te mnogi programi za investiranje novca u pomoći pri kupovini kuća i ostalih stvari neophodnih za život čovjeka.

Kanada kao ‘Kulturni Mozaik’

Razvoj Kanade i njen uspjeh su zasluga imigranata koji su se doselili ovdje iz cijelog svijeta čime su obogatili Kanadsku kulturu i običaje te postali dio njenog ‘kulturnog mozaika’. Kanada nastoji da očuva kulturu i običaje svakog pojedinca koji je odabrao da živi ovdje i čak je zvanično ozakonila prava svih da prakticiraju svoje običaje i religije kako bi doprinijela razvoju njene multikulturalnosti. Možda je ovo i najvažnija stavka koja objašnjava činjenicu da bi svaki peti stanovnik zemaljske kugle izabrao Kanadu kao mjesto za život.

Hrvati u Kanadi i njihovo doseljavanje

Temeljem procjene Veleposlanstva RH i Generalnog konzulata u Kanadi, Hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva Kanade, te temeljem samih procjena hrvatske zajednice – smatra se da danas u Kanadi živi oko 250 000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Najviše Hrvata je nastanjeno u provincijama Ontario, British Columbia, Alberta, Quebec i Manitoba, te u gradovima: Torontu, Mississaugi, Vancouveru, Montrealu, Winnipegu, Calgaryu, itd.

Prema vremenu i okolnostima iseljavanja, hrvatsko iseljeništvo možemo podijeliti u pet generacija:

Prva generacija hrvatskih iseljenika, njih 6 000 do 10 000, stigla je u Kanadu između 1890. i 1914. godine iz Austro-Ugarske.

Druga generacija, njih do 15 000, stigla je u vremenu između dva svjetska rata iz monarhističke Jugoslavije. Za razliku od prve generacije koja je bila teritorijalno raspršena, karakteristika druge generacije je da je sačuvala hrvatski identitet kroz iseljeničke organizacije svojim okupljanjem oko većih gradova i osnivanjem hrvatskih narodnih domova. Prvi je izgrađen i otvoren 1929. godine u Hamiltonu.

Treću generaciju Kanađana hrvatskog podrijetla predstavljaju djeca druge generacije koja su rođena i odgojena u Kanadi.

Četvrta generacija Hrvata došla je iz socijalističke Jugoslavije u godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Ova generacija naših iseljenika zbog snažne hrvatske samosvijesti najjače je afirmirala hrvatski identitet, te su tako osnovane i brojne iseljeničke organizacije diljem Kanade. Od kraja Drugog svjetskog rata pa do 1975. godine u Kanadu je uselilo približno 65 000 Hrvata.

Petu generaciju čine djeca gore navedenih useljenika, te useljenici koji su pristigli u Kanadu tijekom 90-ih godina. Ova grupa zajedno sa prethodnom je znatno pripomogla procesu akulturacije. Taj se proces vidi u lojalnosti prema dvjema kulturama, jezicima i tradicijama, tj. nastoji se sačuvati kultura svojeg podrijetla uz istovremeno usvajanje novih elemenata iz kulture dominantne grupe.

Zanimljivosti

Da biste Kanadu prešli s jednog kraja na drugi (od Toronta do Vancouvera), potrebno vam je tri dana i tri noći putovanja vlakom u dužini od 4467 km.

Neke od znamenitosti

Slapovi Niagare

Slapovi Niagare su skupina slapova na rijeci Niagari između SAD-a i Kanade. Najpoznatiji, najposjećeniji i svakako najimpresivniji je Horseshoe Falls – kanadski slapovi koji su dobili ime po svom obliku koji podsjeća na potkovu. Osim njih, postoje i američki slapovi, „American Falls“ i tzv. „Bridal Veil Falls“

Osim što su jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija u svijetu, slapovi su i vrlo važan izvor hidroenergije kojom se opskrbljuju mnogi gradovi. Svake godine slapove Niagare posjeti oko 12 milijuna turista, stoga su za Kanadu vrijedan i vrlo važan financijski izvor. Velika većina turista dolazi na kanadsku stranu Niagare jer odande imaju mnogo bolji pogled na slapove nego s američke. Uz to, Horseshoe Falls su najveći i njima se slijeva 9/10 vode.

Horseshoe Falls:

671 metar: dužina slapa

56 metara: dubina vode ispod središta slapa

53 metra: visina slapa

Dinosaur Provincial Park

na obali rijeke Red Deer u Alberti, jedno je od najvećih nalazišta fosila dinosaura na svijetu. Nekoć je to područje nastavao golemi albertosaur.

Kanada daje 75% ukupne svjetske proizvodnje javorova sirupa. Svakog ožujka iz stabla šećernog javora sakuplja se biljni sok iz kojeg se potom dobiva sirup. Javorov list nacionalni je simbol Kanade. U nekim mjestima Kanade temperature su mjesecima ispod ništice pa se dvorišta mogu politi vodom i koristiti kao klizališta za hokej na ledu.

CN Toranj

Visok čak 555 m, Kanadski nacionalni toranj (Canadian National Tower) u Torontu najviša je građevina u Kanadi, a podignut je kao TV odašiljač. Njegova gradnja završena je 1975. godine.

 

 Stadion sa pomičnim krovom

Stadion Sky Dome u Torontu prvi je stadion s pokretnim krovom. Sjedala su raspoređena na četiri razine, a može primiti do 50 000 gledatelja. Igralište je prekriveno sa 106 umetaka umjetne trave koji su međusobno spojeni patentnim zatvaračem dugim 12,8 km.

 

Kamenjar.com

facebook komentari

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati