Pratite nas

BiH

Kandidati za Predsjedništvo: Od automobila od 1.000 do dugova od pola milijuna KM

Objavljeno

na

Imovina mnogih političara u Bosni i Hercegovini godinama raste, a neki od njih uz kupovinu brojnih nekretnina stignu i uštedjeti novac, istaknuto je to, između ostalog, na današnjem predstavljanju baze podataka o imovini političara koju je izradio Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN).

Ova jedinstvena baza, na kojoj su novinari CIN-a radili devet mjeseci, sadrži podatke o političkoj i profesionalnoj karijeri, nekretninama, ušteđevini, vozilima, dionicama, kreditima i sudskim postupcima za 160 parlamentaraca, ministara i drugih izabranih zvaničnika.

„Novinari CIN-a su sakupili više od 2.700 dokumenata koji uključuju sve imovinske kartone iz prethodnih i ove izborne godine, zemljišnoknjižne izvatke, presude, optužnice i druge zvanične dokumente“, rekla je na konferenciji za medije Renata Radić-Dragić, glavna i odgovorna urednica CIN-a.

Od 160 političara u bazi, skoro njih stotinu su kandidati na oktobarskim izborima. Njih 51 je napisao da ima ušteđevinu i taj iznos prelazi 5 miliona KM. Najmanje polovini iz te grupe je ušteđevina konstantno rasla, a nekolicina je u politiku ušla bez imovine.

„CIN će u narednom periodu objaviti nekoliko priča o političarima koji su stekli zavidnu imovinu baveći se politikom. Pored toga, bazu ćemo redovno nadopunjavati i osvježavati novim informacijama i dokumentima“, rekao je novinar CIN-a Aladin Abdagić.

Prema njegovim riječima, kada se uporede podaci iz ove baze sa podacima od prije četiri godine, primjećuje se rast plaća zvaničnika, naročito državnih parlamentaraca.

Baza podataka, uz navedene dokumente, sadrži i biografiju svakog političara. Novinari su uradili više od stotinu intervjua, a bilo je političara koji su odbili razgovarati o sebi ili su izbjegavali direktan kontakt sa novinarima CIN-a.

„Mnoge institucije su nam odgovarale u zakonskom roku i dostavile potpune podatke. Međutim, sa nekima smo imali velikih problema jer smo morali insistirati mjesecima na odgovorima, a neke su odbile naš zahtjev“, rekla je novinarka CIN-a Mirjana Popović.

Pristup informacijama o imovini političara je otežan kada je Centralna izborna komisija (CIK), zbog presude Suda BiH o zaštiti ličnih podataka, 2012. godine uklonila imovinske kartone bh. političara sa svoje internetske stranice. Zbog toga nisu dostupni ni kartoni iz 2014. godine.

Novinari CIN-a su zato izvršili uvid u imovinske kartone političara, prepisali podatke u obrasce, izuzevši sve lične podatke u njima, i objavili ih u bazi podataka.

Baza podataka je dostupna na adresi www.imovinapoliticara.cin.ba iliwww.cin.ba/imovinapoliticara a tehnički je prilagođena i mobilnim uređajima.


vozni_park-ilustracijaKandidati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine navikli su zarađivati, a i imovina koju posjeduju nije ”za baciti”. Naime, kako je objavio Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, na imovinskim kartonima onih koji će se naći na listi za članove Predsjedništva BiH ima nekretnina u vrijednosti od 750.000 KM, automobila od tisuću maraka, ali i dugova od skoro pola milijuna KM.

Sefer HALILOVIĆ kandidat Bosansko-podrinjske stranke za bošnjačkog člana Predsjedništva kreditno je zadužen za 9.000 KM, a u 2013. godini je zaradio 30.000 KM od honorara za knjigu. Posjeduje stan vrijedan 120.000 KM te kuću u izgradnji vrijednu 200.000 KM. Zemljište od dva dunuma procijenjeno je na 30 tisuća KM.

Fahrudin RADONČIĆ, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH i kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva, u 2013. godini je zaradio 60 tisuća KM. Naveo je kako posjeduje kuću vrijednosti oko 300 tisuća KM i zemljište vrijedno pola milijuna KM.

”Imam kuću u vlasništvu (cca 240 m2 i 600 m2 dvorišta), seosko imanje, selo Nebočaj, cca 7 hektara te pripadajući stambene kuće od cca 450 m2. Ugovor o prodaji 100 posto kapitala udjela kompanije Avaz Roto Press od 6. srpnja 2012. Godine u ukupnom iznosu od 200 milijuna KM te 50 posto dividende za fiskalnu 2012. godinu kompanije Avaz Roto Press (ostatak za 2014. godinu – 781.441 KM)”, naveo je Radončić.

Mustafa CERIĆ, neovisni kandidat za Predsjedništvo BiH, zaradio je od 1. svibnja 2013. godine do 1. svibnja 2014. godine 116.200 KM na osnovu mirovine, naknada, honorara te rada u povjerenstvima. Cerić posjeduje kuću vrijednu 750.000 KM te dvije njive i dva voćnjaka vrijedna 8.000 KM . Vozi Hondu iz 1992. godine vrijednu tisuću KM. Na Vakufskoj banci ima tisuću KM, a naveo je da je dužan 5.500 KM. Supruga ima zemljište na Bjelašnici ”teško” 15.000 KM, a sin stan u Austriji vrijedan 150.000 KM.

”Posjedujem obiteljsku kuću u Općini Visoko, u omjeru 1/2s s bratom. Kuća u vlasništvu koja je navedena kod mene i supruge je ista kuća u omjeru 1/2. Vezano za honorar u inozemstvu u iznosu od 60.000 KM, porezne obveze su izmirene u Jordanu, gdje je ostvaren honorar. Također, u ovoj napomeni želim istaći da imam otvoren račun u Islamskoj arapskoj banci, gdje mi je uplaćivan honorar (Jordan). Napominjem da kuću koju sam naveo jeste da je 1/2 s mojom suprugom 1/2) 750.000 KM što dođe 375.000 KM na svakog supružnika”, napisao je u svojoj izjavi Cerić.

Kandidat SDP-a za Predsjedništvo, (nekadašnji) novinar Federalne televizije, Bakir HADŽIOMEROVIĆ u protekloj godini zaradio 24 tisuće KM nešto manje od svoje supruge koja j eu istom razdoblju zaradila skoro 26 tisuća KM. Hadžiomerović posjeduje stan i Škodu Fabiu iz 2008. godine za koje je naveo kako im je vrijednost tržišna. Do 2026. godine mora vratiti kredit od, kako je naveo, cca. 100 tisuća KM.

U 2013. godini Bakir IZETBEGOVIĆ, kandidat SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva, zaradio je 67.185 KM. Naveo je kako posjeduje pola zemljišta i pola kuće u vrijednosti od 185.000 KM te da do 2020. vraća 67 tisuća KM kredita. Od još uvijek aktualnog člana Predsjedništva BiH zarađuje više njegova supruga, koja je u protekloj godini, na osnovu plaća i honorara, zaradila 85.681 KM. Ona posjeduje preostalu polovinu nekretnina te automobil od 50 tisuća KM, pa se njezin dio imovine procjenjuje na 335 tisuća KM. No, i ona vraća kredit 33,5 tisuća KM.

Neovisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva Mirsad KEBO naveo je kako je od 1. svibnja 2013. do 1. svibnja 2014. godine zaradio 44.400 KM. Njegova imovina procijenjena je na 264.000 KM, a Kebo je naveo kako vozi Ford Fiestu vrijednu 4.000 KM. Njegov stan, kojeg vlasnički dijeli sa suprugom vrijedi 300.000 KM, a vlasnik je kuće i zemljišta koji se nalaze u Istočnom Sarajevu procijenjene vrijednosti od oko 110.000 KM.

Dragan ČOVIĆ, kandidat HDZ-a BiH i HNS-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo u 2013. godini zaradio na osnovu plaća 67.463 KM i na osnovu naknada 12.571 KM. Navodi se kako posjeduje Obiteljsku kuću u Barama i u Ljutom Docu te okućnicu, no ne navodi se vrijednost imovine. Čović je u kreditu od 150.000 KM, a supruga, osim pola imovine posjeduje odvjetnički ured i Audi A3.

Aktualni predsjednik Federacije BiH i Stranke pravde i povjerenja, Živko BUDIMIR, koji je kandidat koalicije Zajedno za promjene za hrvatsku fotelju u Predsjedništvu BiH, prošle je godine zaradio 42.000 KM. Od imovine naveo je kuću u Mostaru vrijednu 480.000 KM, tvrtku vrijednu 210.000 KM i Mazdu 6 vrijednu deset tisuća KM. Budimir je upisao 426.000 KM u polje dugovanja. Njegova supruga u protekloj godini zaradila je 6.000 KM, ima zemljište u Hrvatskoj vrijedno 20 tisuća KM, a vraća kredit u iznosu od 20 tisuća KM.

”Vlasništvo u tvrtki NERO d.o.o. Mostar je 50 posto, a drugih 50 posto je vlasništvo partnera po međusobnom ugovoru. U registru je upisano drugačije jer je zbog kredita moja kuća upisana u imovinu poduzeća radi ostvarivanja kredita. Tvrtka je osnovana 2004. g. kreditnim sredstvima iz komercijalne banke i vlastitom imovinom vlasnika. Jamstvo po kreditu (366 tisuća KM, op.ur.) je za kredit tvrtke”, naveo je Budimir.

Martin RAGUŽ, kandidat HDZ-a 1990 za hrvatskog člana Predsjedništva u četiri godine, od 1.srpnja 2010. do 1. srpnja 2014. godine zaradio je 215.000 KM na osnovu plaća, rada u povjerenstvima i honorara. Prijavio je kako posjeduje imovinu vrijednu 260.000 KM i to stan u Mostaru vrijedan 200.000 KM, dva obiteljska automobila od 55.000 KM te da ima ušteđevine pet tisuća KM. No, naveo je kako je kreditno zadužen za 100 tisuća KM. Njegova supruga posjeduje stan u Sarajevu i vikendicu u Hrvatskoj što je vrijedno 135 tisuća KM.

Mladen IVANIĆ, kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH u ime koalicije Savez za promjene, zaradio je 88 tisuća KM na osnovu plaća i honorara. Ivanić posjeduje stan u Banja Luci vrijedan 140 tisuća KM, dio vikendice u Crnoj Gori u vrijednosti 40 tisuća KM, vozilo ML 320 CD vrijedno 35 tisuća KM, a uštedio je 59 tisuća KM, pa mu se tako imovina procjenjuje na 274 tisuće KM. Dužan je 50 tisuća KM.
Njegova supruga, koja je prošle godine zaradila 34 tisuće KM, posjeduje stan u Beogradu vrijedan 100 tisuća KM, a kreditno je zadužena u iznosu od 90 tisuća KM.

Jedina žena, koja se bori u predsjedničkoj utrci, aktualna premijerka Republike Srpske i kandidatkinja koalicije SNSD-DNS-SP, Željka CVIJANOVIĆ, zaradila je prošle godine 43.006 KM.
Od imovine je prijavila kuću vrijednu 222.323 KM, Golf V vrijedan deset tisuća KM i ušteđevinu od 15.780 KM. Njezin suprug je zaradio 44.500 KM, vozi Citroen X5 vrijedan 35.000 KM a uštedio je 12.000 KM, koliko iznosi i kredit kojeg mora vratiti do 2016. godine.

”Ukupna vrijednost obiteljske kuće je 444.646,00 KM to s obzirom na to da je ta kuća uknjižena na mene u dijelu 1/2 (jedne polovine), upisan je iznos od 222.323,00 KM. U banci NLB a.d. Banja Luka na štednji imam 1.040,00 eura (odnosno 2.080,00 KM) i u Sberbank a.d. Banja Luka na štednji imam 6.700,00 KM i 3.000,00 eura (odnosno 6.000 KM) a u Raiffeisen banci kreditnu karticu u vrijednosti od 1.000,00 KM. Dakle, ukupna vrijednost imovine je u vrijednosti 248.073,00 KM”, navela je Cvijanović.

Podataka o imovini ostalih kandidata za Predsjedništvo BiH nema. Centar za istraživačko novinarstvo nije objavio koliko su ‘ teški” Anto POPOVIĆ i Emir SULJAGIĆ iz Demokratske fronte – Željko Komšić, neovisni kandidati Halil TUZLIĆ i Adil ŽIGIĆ, kandidat Stranke dijaspore Džebrail BAJRAMOVIĆ te kandidat Stranke pravedne politike Goran ZMIJANJAC.

Kamenjar.com/Bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati