Pratite nas

BiH

Kant u Beču i filozofska elita na Širokom Brijegu

Objavljeno

na

[dropcap]Z[/dropcap]ašto je Međunarodna Akademija za filozofiju znanosti iz Bruxellesa, u godini kada je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije, odlučila svoju godišnju konferenciju s naslovom “Znanost, metafizika, religija” (“Science, Metaphysics, Religion”) održati na Širokom Brijegu?Pitanje je tako složene naravi da ga ni Ustavni sud RH ne će moći razriješiti, nakon što je rezolutno presudio da Jovanovićev popularni Pravilnik za izbor u znanstvena znanja nije donesen u skladu sa zakonskom procedurom.

U vremenu između dvije međunarodne konferencije odmaram dušu na alternativnoj špici na zagrebačkom Britancu. Pozvao sam na kavicu neke od svojih VIP-prijatelja s Facebooka da zajednički prokomentiramo bečki simpoziji “Kant u pjesništvu” koji je za svoje doktorande organizirala kolegica Violetta Waibel, profesorica za kontinentalnu filozofiju na Sveučilištu u Beču.  Znakovito je da je Kantova filozofija, kao i prosvjetiteljstvo u cjelini, ostala bez recepcije u katoličkim i pravoslavnim zemljama diljem Europe, pa je tako bilo i s njegovim utjecajem na književnost u navedenim zemljama. Ako se ponekad i govorilo ili pisalo o filozofu iz Königsberga, onda je uglavnom bio podvrgnut oštroj kritici uglednih katoličkih i pravoslavnih mislitelja koji su se svestrano trudili da pobiju Kantovo osporavanje mogućnosti da se čistim razumskim argumentima dokaže Božja opstojnost. Slična je recepcija bila i u književnosti kod ruskih i austrijskih klasika književnosti (Dostojevski, Tolstoj, Grillparzer). Sva zla modernoga svijeta derivirana su iz kritičke filozofije Immanuela Kanta.

Svoje sam izlaganje u Beču posvetio Kantovu utjecaju na estetičke spise Friedricha Schillera s posebnim osvrtom na Schillerove klasične drame. Schiller mi je ostao duboko u sjećanju još iz vremena doktorskog studija u Freiburgu. U turobnom vremenu dok su granate padale po Vukovaru, raspravljao sam s uglednim freiburškim profesorom novije njemačke književnosti Gerhardom Kaiserom o Schillerovoj drami “Wallensteinov tabor” (“Wallensteins Lager”; 1798). Schillerovim je čitatelji(ca)ma dobro poznato da su Hrvati u ovom prvom dijelu trilogije “Wallenstein” prikazani kao okrutni ratnici i vrsni pljačkaši koji su svoj uspon u vojsci zahvaljivali neprikosnovenom  “Generalissimusu”, kako su tepali Wallesteinu. Hrvatski ratnici su posebno zaslužni da je odsutni Wallenstein intenzivno prisutan u drami kao glavni lik. Drama zapravo počinje pitanjem koje postavlja jedan od austrijskih snajperista hrvatskom vojniku “Hrvat, gdje si ukrao tu ogrlicu?”. Moram priznati da mi je u tim freiburškim danima bilo posebno teško čitati Schillera koji je ipak ostao mojoj smrtničkoj duši najdraže štivo. Uzaludno sam objašnjavao Kaiseru da je Schiller zapravo trebao napisati “Hrvat, gdje si ukrao tu predivnu kravatu?”, jer po rupcima koje su nosili hrvatski ratnici u tridesetogodišnjem ratu među francuskim šminkerima ubrzo se proširio novi stil odijevanja “à la croate” pa je tako s vremenom nastala i popularna kravata.

Od svih izlaganja na simpoziju u Beču ipak me se najviše dojmio referat o drami  “Immanuel Kant” (1978),  suvremenoga austrijskoga dramaturga Thomasa Bernharda. Riječ je o sjajnoj parodiji o uglednom filozofu koji putuje brodom u New York kako bi na Sveučilištu Columbia, gdje je jedan od najuglednijih predavača bio i naš Ivo Sanader, prisustvovao dodjeli počasnoga doktorata. U Kantovu društvu su njegov vjerni pratitelj Papagaj Friedrich koji zna napamet sva Kantova predavanja i služi mu kao podsjetnik, te Kantov pouzdani sluga Ernst Ludwig koji je prepoznatljiv po dvostruko debljoj desnoj ruci jer u njoj nosi papagaja. Na brodu su također ugledni trgovci umjetninama, brokeri, bezimeni kardinal i Kantova supruga. Nejasno je zašto se Bernhard odlučio Kantu kao privjesak dodati i suprugu iako je  opće poznato da je Kant ostao tijekom cijeloga života neženja iz čega su neki njegovi biografi pokušali razviti tezu o Kantovu homoseksualizmu. Panika na brodu nastaje u trenutku kada se Kantu naglo pogoršao vid, dok se vremešni filozof  intenzivno pripremao za predavanje na Sveučilištu Columbia s naslovom “Svjetlo uma”. Drama završava tragikomično jer filozofa u njujorškoj luci nije dočekala svita sa Sveučilišta  za dodjelu počasnoga doktorata nego liječnički tim koji ga odvodi u ludnicu. Autor drame Thomas Bernhard prokomentirao je neobični odabir teme riječima kako je mogao uzeti bilo kojeg drugoga filozofa jer svi  žive u apstraktnom svijetu, a eto on se slučajno odlučio za Kanta jer kažu da je najveći među filozofima.

Dok smo na Britancu razgovarali o Kantu i Bernhardovoj drami, iza nas su stajali parkirani najnoviji modeli Tuarega, ekskluzivni BMW-ovi terenci, najnoviji sportski Audiji. Tu su se smucali i Ostojićevi policajci, diveći se izgledu najnovijih modela metalnih ljubimaca iz Europske unije, ali nisu imali hrabrosti napisati kaznu za nepropisno parkiranje.  Dušu su nam na poseban način uveseljavali Bandićevi teretnjaci komunalnoga otpada jer su poput katarze u antičkoj drami odvozili sva smeća ovoga svijeta. Desno od nas kavicu je ispijao besmrtni Joža Manolić u društvu Saše Perkovića, Josipovićeva savjetnika za unutarnja pitanja.  Zbog paklene vrućine pričinjalo nam se da smo na Bernhardovu brodu za New York.

Iz literarnoga drijemeža probudio me je SMS hercegovačke tiskare Suton. Zamolili su da im javim je li u pogledu simpozija na Širokom Brijegu Međunarodne akademije za filozofiju znanosti (Académie Internationale de Philosophie des Sciences – Bruxelles), koji se održava idući tjedan,  sve uredno posloženo kako bi započeli sa tiskanjem plakata i programa konferencije. Zašto je Međunarodna Akademija za filozofiju znanosti iz Bruxellesa, u godini kada je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije, odlučila svoju godišnju konferenciju s naslovom “Znanost, metafizika, religija” (“Science, Metaphysics, Religion”) održati na Širokom Brijegu? Pitanje je tako složene naravi da ga ni Ustavni sud RH ne će moći razriješiti, nakon što je rezolutno presudio da Jovanovićev popularni Pravilnik za izbor u znanstvena znanja nije donesen u skladu sa zakonskom procedurom. Dok se u Republici Hrvatskoj vode rasprave o donošenju pravilnika i legitimnosti njegovog ukidanja, u hercegovačkom kamenjaru  elitni svjetski stručnjaci iz filozofije znanosti raspravljat će o odnosu filozofije, znanosti i religije. Uvodno izlaganje održat će predsjednik Međunarodne Akademije za filozofiju znanosti, jedan od vodećih svjetskih filozofa Evandro Agazzi. Među predavačima je i jedan od autora svih etičkih deklaracija u etičkom timu Europske unije, danski filozof Peter Kemp. Dolazi i ugledni američki filozof znanosti Alberto Cordero.  Ne smijem ne spomenuti osobe koje na simpoziju akademije sudjeluju u statusu slušača da bi sudjelovali na glavnoj skupštini Akademije. Tu prije svih mislim na najpoznatiju brazilsku logičarku i dirigenticu Italu Loffredo D’Ottaviano koja je ekspert za prevođenje iz logičkih sustava, te najuglednijeg talijanskog logičara Danielea Mundicija. O simpoziju svjetske filozofske elite na Širokom Brijegu, ako ga preživim, pisat ću u sljedećoj kolumni.

Plakat prof Jure Zovko

Jure Zovko

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Božo Ljubić smatra izuzetno važnim što je u tako važnoj zemlji, kao što je Ujedinjeno kraljevstvo i u tako važnoj instituciji, kao što je Dom lordova raspravljano o BiH, pri čemu je bivši visoki predstavnik u BiH lord Paddy Ashdown kazao upravo ono na što već godinama upozoravaju hrvatski političari u BiH, da je Bosna i Hercegovina disfukcionalna država i da će se raspasti bez ustavnog preuređenja. Uz to, lord Ashdown kao riješenje za BiH predložio je belgijski model, kojeg godinama predlažu upravo Hrvati.

-Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju ali kao što vidimo iz zbivanja u BiH i oko BiH zadnjih godina pa i zadnjih dana, da spomenem samo aferu nezakonitog prisluškivanja vlastitih i susjednih dužnosnika, ona sve više postaje problem za susjedstvo a time i za Europu, kaže dr. Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Ono što se moglo čuti u više navrata u ovoj debati lordova je to što su oni Bosnu i Hercegovinu okarakterizirali kao distopijsko društvo i državu. Ljubić kaže kako mi koji živimo tu realnost u BiH na svojoj koži osjećamo što to znači.

-Lord Asdown se ne zadržava na konstataciji stanja već kao netko tko je u stanju problem Bosne i Hercegovina malo „dublje zagrebati“, predlaže i put rješenja i s time se potpuno slažem. Naravno ne i sa svime što je uradio i ostavio kao nasljeđe svog mandat u BiH, kaže dr Ljubić.

Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić: Slažem se s Peddy Ashdownom kako je potrebno da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije

I sam je, veli, nebrojeno puta, o tome govorio, spominjući Belgiju kao najbliži model za državno uređenje Bosne i Hercegovine.

-Ja, koji nisam politolog, to bih definirao kao dvodimenzionalnu Federaciju tj. federaciju teritorijalnih jedinica-entiteta, republika…- u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina te drugu dimenziju federalizma tj. federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, što bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitete bez obzira, da li će živjeti u entitetu(republici) vlastite ili heteroetničke većine, kaže Ljubić.

Ono gdje se još slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.

On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.

-Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati našim partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; pokušaj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.

Lordovi uzburkali duhove zbog izjava da BiH prijeti raspad

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati