Kant u Beču i filozofska elita na Širokom Brijegu

0
[dropcap]Z[/dropcap]ašto je Međunarodna Akademija za filozofiju znanosti iz Bruxellesa, u godini kada je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije, odlučila svoju godišnju konferenciju s naslovom “Znanost, metafizika, religija” (“Science, Metaphysics, Religion”) održati na Širokom Brijegu?Pitanje je tako složene naravi da ga ni Ustavni sud RH ne će moći razriješiti, nakon što je rezolutno presudio da Jovanovićev popularni Pravilnik za izbor u znanstvena znanja nije donesen u skladu sa zakonskom procedurom.

U vremenu između dvije međunarodne konferencije odmaram dušu na alternativnoj špici na zagrebačkom Britancu. Pozvao sam na kavicu neke od svojih VIP-prijatelja s Facebooka da zajednički prokomentiramo bečki simpoziji “Kant u pjesništvu” koji je za svoje doktorande organizirala kolegica Violetta Waibel, profesorica za kontinentalnu filozofiju na Sveučilištu u Beču.  Znakovito je da je Kantova filozofija, kao i prosvjetiteljstvo u cjelini, ostala bez recepcije u katoličkim i pravoslavnim zemljama diljem Europe, pa je tako bilo i s njegovim utjecajem na književnost u navedenim zemljama. Ako se ponekad i govorilo ili pisalo o filozofu iz Königsberga, onda je uglavnom bio podvrgnut oštroj kritici uglednih katoličkih i pravoslavnih mislitelja koji su se svestrano trudili da pobiju Kantovo osporavanje mogućnosti da se čistim razumskim argumentima dokaže Božja opstojnost. Slična je recepcija bila i u književnosti kod ruskih i austrijskih klasika književnosti (Dostojevski, Tolstoj, Grillparzer). Sva zla modernoga svijeta derivirana su iz kritičke filozofije Immanuela Kanta.

Svoje sam izlaganje u Beču posvetio Kantovu utjecaju na estetičke spise Friedricha Schillera s posebnim osvrtom na Schillerove klasične drame. Schiller mi je ostao duboko u sjećanju još iz vremena doktorskog studija u Freiburgu. U turobnom vremenu dok su granate padale po Vukovaru, raspravljao sam s uglednim freiburškim profesorom novije njemačke književnosti Gerhardom Kaiserom o Schillerovoj drami “Wallensteinov tabor” (“Wallensteins Lager”; 1798). Schillerovim je čitatelji(ca)ma dobro poznato da su Hrvati u ovom prvom dijelu trilogije “Wallenstein” prikazani kao okrutni ratnici i vrsni pljačkaši koji su svoj uspon u vojsci zahvaljivali neprikosnovenom  “Generalissimusu”, kako su tepali Wallesteinu. Hrvatski ratnici su posebno zaslužni da je odsutni Wallenstein intenzivno prisutan u drami kao glavni lik. Drama zapravo počinje pitanjem koje postavlja jedan od austrijskih snajperista hrvatskom vojniku “Hrvat, gdje si ukrao tu ogrlicu?”. Moram priznati da mi je u tim freiburškim danima bilo posebno teško čitati Schillera koji je ipak ostao mojoj smrtničkoj duši najdraže štivo. Uzaludno sam objašnjavao Kaiseru da je Schiller zapravo trebao napisati “Hrvat, gdje si ukrao tu predivnu kravatu?”, jer po rupcima koje su nosili hrvatski ratnici u tridesetogodišnjem ratu među francuskim šminkerima ubrzo se proširio novi stil odijevanja “à la croate” pa je tako s vremenom nastala i popularna kravata.

Od svih izlaganja na simpoziju u Beču ipak me se najviše dojmio referat o drami  “Immanuel Kant” (1978),  suvremenoga austrijskoga dramaturga Thomasa Bernharda. Riječ je o sjajnoj parodiji o uglednom filozofu koji putuje brodom u New York kako bi na Sveučilištu Columbia, gdje je jedan od najuglednijih predavača bio i naš Ivo Sanader, prisustvovao dodjeli počasnoga doktorata. U Kantovu društvu su njegov vjerni pratitelj Papagaj Friedrich koji zna napamet sva Kantova predavanja i služi mu kao podsjetnik, te Kantov pouzdani sluga Ernst Ludwig koji je prepoznatljiv po dvostruko debljoj desnoj ruci jer u njoj nosi papagaja. Na brodu su također ugledni trgovci umjetninama, brokeri, bezimeni kardinal i Kantova supruga. Nejasno je zašto se Bernhard odlučio Kantu kao privjesak dodati i suprugu iako je  opće poznato da je Kant ostao tijekom cijeloga života neženja iz čega su neki njegovi biografi pokušali razviti tezu o Kantovu homoseksualizmu. Panika na brodu nastaje u trenutku kada se Kantu naglo pogoršao vid, dok se vremešni filozof  intenzivno pripremao za predavanje na Sveučilištu Columbia s naslovom “Svjetlo uma”. Drama završava tragikomično jer filozofa u njujorškoj luci nije dočekala svita sa Sveučilišta  za dodjelu počasnoga doktorata nego liječnički tim koji ga odvodi u ludnicu. Autor drame Thomas Bernhard prokomentirao je neobični odabir teme riječima kako je mogao uzeti bilo kojeg drugoga filozofa jer svi  žive u apstraktnom svijetu, a eto on se slučajno odlučio za Kanta jer kažu da je najveći među filozofima.

Dok smo na Britancu razgovarali o Kantu i Bernhardovoj drami, iza nas su stajali parkirani najnoviji modeli Tuarega, ekskluzivni BMW-ovi terenci, najnoviji sportski Audiji. Tu su se smucali i Ostojićevi policajci, diveći se izgledu najnovijih modela metalnih ljubimaca iz Europske unije, ali nisu imali hrabrosti napisati kaznu za nepropisno parkiranje.  Dušu su nam na poseban način uveseljavali Bandićevi teretnjaci komunalnoga otpada jer su poput katarze u antičkoj drami odvozili sva smeća ovoga svijeta. Desno od nas kavicu je ispijao besmrtni Joža Manolić u društvu Saše Perkovića, Josipovićeva savjetnika za unutarnja pitanja.  Zbog paklene vrućine pričinjalo nam se da smo na Bernhardovu brodu za New York.

Iz literarnoga drijemeža probudio me je SMS hercegovačke tiskare Suton. Zamolili su da im javim je li u pogledu simpozija na Širokom Brijegu Međunarodne akademije za filozofiju znanosti (Académie Internationale de Philosophie des Sciences – Bruxelles), koji se održava idući tjedan,  sve uredno posloženo kako bi započeli sa tiskanjem plakata i programa konferencije. Zašto je Međunarodna Akademija za filozofiju znanosti iz Bruxellesa, u godini kada je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije, odlučila svoju godišnju konferenciju s naslovom “Znanost, metafizika, religija” (“Science, Metaphysics, Religion”) održati na Širokom Brijegu? Pitanje je tako složene naravi da ga ni Ustavni sud RH ne će moći razriješiti, nakon što je rezolutno presudio da Jovanovićev popularni Pravilnik za izbor u znanstvena znanja nije donesen u skladu sa zakonskom procedurom. Dok se u Republici Hrvatskoj vode rasprave o donošenju pravilnika i legitimnosti njegovog ukidanja, u hercegovačkom kamenjaru  elitni svjetski stručnjaci iz filozofije znanosti raspravljat će o odnosu filozofije, znanosti i religije. Uvodno izlaganje održat će predsjednik Međunarodne Akademije za filozofiju znanosti, jedan od vodećih svjetskih filozofa Evandro Agazzi. Među predavačima je i jedan od autora svih etičkih deklaracija u etičkom timu Europske unije, danski filozof Peter Kemp. Dolazi i ugledni američki filozof znanosti Alberto Cordero.  Ne smijem ne spomenuti osobe koje na simpoziju akademije sudjeluju u statusu slušača da bi sudjelovali na glavnoj skupštini Akademije. Tu prije svih mislim na najpoznatiju brazilsku logičarku i dirigenticu Italu Loffredo D’Ottaviano koja je ekspert za prevođenje iz logičkih sustava, te najuglednijeg talijanskog logičara Danielea Mundicija. O simpoziju svjetske filozofske elite na Širokom Brijegu, ako ga preživim, pisat ću u sljedećoj kolumni.

Plakat prof Jure Zovko

Jure Zovko

facebook komentari