Pratite nas

Karamarko: Milanović je najgori premijer u povijesti Hrvatske. On na skijanju razmišlja gdje rezati u proračunu!

Objavljeno

na

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko je u intervjuu za RTL Danas prokomentirao bijeg premijera Milanovića na skijalište od problema s rebalansom. No, i za lidera desne opozicije, proračun je pretežak teret pa na pitanje što bi on napravio odgovara – “sad je gotovo, teško je oživjeti pokojnika”.

Radi se rebalans, a premijer je na skijanju. Je li to Vama sporno?

“Gledajte, čovjek je vjerojatno umoran. Tvrdim da vodi najlošiju Vladu u hrvatskoj državi i zato tvrdim da je i najlošiji premijer. Sigurno je da mu nije ugodno i da je umoran, i povremeno je ljudima potreban odmor. Pitanje je je li ovo taj moment. No, očito njegovi PR-ovci nisu dobro odradili posao i da javnost to nije dobro prihvatila.”

Je li demagogija prozivati čovjeka što je na jedan dan odveo djecu na skijanje?

“Mogla bi biti. Isto kao što je dijelom bila demagogija prozivati predsjednika zbog operacije oka. HDZ, a ni ja osobno, na tome nećemo hvatati političke poene. Ima previše materijala na kojima možemo kritizirati i Vladi, i rad predsjednika Josipovića.”

Sami kažete da puno stvari možete kritizirati i uglavnom samo to i činite. Evo, raspravlja se o rebalansu, ali nikakvih ideja iz HDZ-a.

“Mi stalno krećemo od repa problema. Mi sad govorimo o pokojniku koji umire ili je umro. To je rebalans koji ima ogromnu dubiozu i sad pitamo gdje ćemo rezati. A vrlo je teško sad naći gdje će se rezati i to iz jednostavnog razloga. Ova Vlada nije napravila ništa da se taj proračun obogati novom vrijednošću. Vlada je trebala izmisliti mjere, kreirati mjere stimulacije poduzetnika, proizvodnje, onih koji otvaraju nova radna mjesta, izvoza… Limun je iscijeđen. Rezati mirovine, plaće, stečena prava, to je vrlo opasno. Trebali su staviti naglasak na stvaranje novih vrijednosti. Doista, ovo je pitanje za Slavka Linića. Njemu sigurno nije lako. Pa pretpostavljam da je Milanović i na skijanju morao razmišljati gdje će rezati. A morali bi rezati.”

A kako bi vi riješili tu situaciju?

“Tako da pokrenemo napokon proizvodnju. Ne možemo riješiti problem deficita tako da samo režemo. Nećemo što imati rezati za dva mjeseca.”

Činjenica je da zbog postupka prekomjernog deficita moramo Bruxellesu ponuditi neka rješenja.

“Apsolutno. Ali, kvalitetnog rješenja neće biti. Budite uvjereni. Oni su u samom startu pogriješili. Računali su rast BDP-a 1,3 posto i na osnovu toga su računali smanjenje deficita. A onda su shvatili da bi taj rast mogao biti 0,2 posto i da neće uštedjeti 4,7 milijardi, nego 2,5 milijarde kuna. Proračun koji izglasate u prosincu, već u veljači morate mijenjati. Pazite tu ozbiljnost.”

I opet dolazimo do toga da dobro dijagnosticirate stanje kako oni ne znaju, kako nemaju ideja, ali ne čujemo ih niti od vas.

“Gledajte, nema sad čarobnjaka koji će im pomoći kad je deficit toliki. Mi znamo što treba napraviti – treba hitno sniziti poreze, potaknuti poduzetnike da rade svoj posao.”

Ali, s manjim porezima biste povećali deficit.

“Ne, ne. To je jedan zatvoreni krug.”

Koje poreze biste ukinuli ili smanjili?

“Gledajte, imate čitav niz poreza i neporeznih davanja. Morate omogućiti građanima da počnu trošiti. Povećati potražnju za nekim proizvodima koji povlači za sobom proizvodnju. Sad je gotovo, pacijent je već mrtav ili polumrtav, a Vi pitate kako ćemo ga oživjeti. Nismo ga trebali dovesti u ovu situaciju. Ova Vlada mora prekinuti raditi ovo što radi. Rade neplanski i toga je bilo dosta. Vrijeme je da odu. Naprosto, da se dođe s jednim pravim programom koji će pokretati sve ove druge procese. A onda možemo pričati gdje skraćivati.”

Vjerujem da bi građani rado čuli alternativu koju trenutno ne možemo čuti.

“Vi sada očekujete da ću ja gospodarski program HDZ-a u dvije rečenice ispričati.”

Ne, ali nećete reći tri ključne stvari…

“Pa ja Vam govorim tri ključne stvari. Ovo je rep događaja. Limun je iscijeđen. I sad pitate kako bismo ga još iscijedili – vrlo teško. Kažem, nije pokrenuta proizvodnja, nijedna prava investicija nije došla u Hrvatsku, zahvaljujući njihovoj destimulaciji upravo takvih mogućnosti. Evo, u tome Vam je problem. Za njih više ne vidim izlaz. Oni se bave parcijalama, a ne globalom problema.”

Iz HDZ-a se često može čuti kako ova vlast nije provela reforme. Jeste li spremni podržati bilo koju od reformi koje se pripremaju, primjerice reformu zdravstva?

“Sve ono što je racionalno, sve ono što je dobro učinjeno, mi ćemo podržati. I to otvoreno kažem. No, reformu zdravstva nećemo podržati jer mislim da je parcijalna. Grubo rečeno, sve se svodi na to da su oni smanjili broj uprava bolnica i mislim da to nije dobro. Treba ići u pravu detekciju problema zdravstva i na koncu radikalno ući u rješavanje tih problema.”

Europski izbori su pred nama. Hoće li Ruža Tomašić ponovno biti na listi HDZ-a?

“Mi ćemo s gospođom Ružom razgovarati kad dođe iz Australije. Mi smo u čvrstoj koaliciji. Mi ćemo nastojati da ona pređe u klub Pučkih stranaka.”

Hoće li Pučanima biti sporno da je na vašoj listi žena koja se fotografira ispod slike Ante Pavelića?

“To je jedan drugi problem i mislim da ćete s njom morati razgovarati o tome.”

Je li Vama to sporno?

“Sigurno ne. Vi znate naš čvrst stav o bilo kojem totalitarizmu i ne dolaze u obzir takvi nekakvi ekscesi. Gospođa Ruža je na svom Facebooku objašnjavala te razloge, da je kao gošća bila tamo i nije mogla mijenjati tu situaciju.”

Hoće li vašu listu nositi Kolinda Grabar Kitarović?

“U ovom momentu to još ne znamo. Znam samo da ćemo imati dobru listu. Sada smo u fazi kreacije izborne liste. To će potrajati još 15 – 20 dana.”

Je li Vas gospođa Grabar Kitarović odbila za kandidaturu za predsjednicu države?

“Ne, nije. Nekoliko puta smo razgovarali pa čak i o takvoj mogućnosti. Mi imamo nekoliko kandidata.”

Gužva je na desnici. Stvorio se Savez za Hrvatsku. Pribojavate li se Glavaša koji Vam prijeti iz zatvora s jedne i Željke Markić s druge strane?

“Da je taj Savez orijentiran isključivo na vladajuće, ja bih rekao da je to u redu. Ali, vidjeli ste da oni samo napadaju HDZ. Čim je motiv osvetnički napad na HDZ zbog neispunjenih vlastitih ambicija – to je osuđeno na neuspjeh.”

Kako ćete se postaviti prema tim napadima s desnice?

“Mi smo otvoreni za suradnju sa svima, ali oni koji žele surađivati s nama moraju biti korektni. Ne bojim se nikakvih prijetnji, mislim da su oni u ovom trenutku politički oslabljeni. Svim želim da smire strasti i da pokušaju raditi svoje programe, na dobrobit hrvatskog čovjeka.”

Kad ste komentirali Savez rekli ste da se radi o marginalnim desničarskim strankama, a da ste vi u centru. Kojim temama vi uopće možete privući birače s centra?

“To nije istina. Mi se ne bavimo ideološkim temama. Te teme su nam nametnute od vladajućih i mi na njih moramo odgovoriti zbog našeg članstva. Ali, mi uporno inzistiramo na gospodarskim temama.”

Otkad ste došli na čelo HDZ-a čvrsto držite vrh ljestvice najnepopularnijih političara. Frustrira li Vas to?

“Ne frustrira me to uopće. Znate, sve te ankete demantiraju naši izborni rezultati. Ankete meni ništa ne znače. Ja sam stalno na terenu s ljudima i vidim njihovo raspoloženje prema HDZ-u i meni osobno.”

Koliko mandata očekujete u svibnju na europskim izborima?

“Očekujem da ćemo ponoviti šest mandata od prošle godine. To bi bio uspjeh s obzirom da je sada 11 mandata na raspolaganju.”

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko je u intervjuu za RTL Danas prokomentirao bijeg premijera Milanovića na skijalište od problema s rebalansom. No i za lidera desne opozicije, proračun je pretežak teret pa na pitanje što bi on napravio odgovara – “sad je gotovo, teško je oživjeti pokojnika”.

Autor: RTL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Maras se ponaša kao da nije imao veze s Agrokorom! On bi trebao biti objektivan u Povjerenstvu?

Objavljeno

na

Objavio

(“Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada”. Silvana Oruč Ivoš)

Iz sigurnosti nekakve rezidencije negdje u Londonu,  nakon što je godinama upropaštavao hrvatsko gospodarstvo, a zbog čega je započela istraga zbog sumnje u ozbiljno kazneno djelo, Todorić nastavlja s pisanjem blogova.

Tako konačni početak otapanja vrha sante leda (kad je u pitanju neviđeni gospodarski kriminal) nekadašnji Gazda, a danas bloger, bezbrižno naziva ‘političkom predstavom za javnost u režiji najviših državnih dužnosnika’.

Istodobno moralizira kako ljudi koji su zadržani na ispitivanju u istražnom postupku nisu ništa krivi, jer je riječ o vrhunskim gospodarstvenicima, a ako postoji i najmanja odgovornost, a on je siguran da je nema, onda je ona isključivo njegova.

No, naravno, unatoč tom uvjerenju, Todoriću ne pada na pamet pojaviti se u Hrvatskoj, na čijoj je grbači posljednjih dvadeset godina lijepo živio, da odgovori na ono što zanima Državno odvjetništvo, vjerovnike koje je pljačkao, ali i ukupnu javnost. I nemojmo se zavaravati, ako ne bude prisiljen, ni Todorić niti njegovi sinovi, koji se također terete u procesu, neće to učiniti. Jer što će reći suočeni s dokazima? Kako će opravdati golemo bogatstvo kojim su raspolagali, od otoka Smokvice do Kulmerovih dvora, a čime su se, već je dokazano, koristili nezakonito.

Todoriću je, stoga, preostalo jedino izigravati žrtvu političkog progona, optuživati državu i Vladu kako su mu oteli obiteljsku tvrtku, iako je istina da je tvrtka u vlasništvu vjerovnika… Brojnih malih i srednjih poduzeća koje je Gazda godinama beskrupulozno vukao u propast. Todorić se iz svoje londonske rezidencije, a teško da je tamo otišao siromašan kao crkveni miš, sada drsko pravi kako ne postoje pronevjere u financijskom poslovanju, da nisu otkrivene milijunske „grješke“ u vođenju trgovačkih poslovnih knjiga, da nije otkriveno krivotvorenje isprava… Šteta je tolika da ni ukupna vrijednost tog Todorićeva koncerna nije dovoljna da se vrate svi Gazdini dugovi.

Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada. Dakako da moraju odgovarati svi koji su mu na bilo koji način pogodovali, a mnogi jesu, bez obzira na političku boju. Ali Gazda je prvi na toj podugoj listi.

S druge strane, ima i jakih igrača kojima ne paše Todorićev pad. Jer je jasno da bi taj za sobom mogao povući mnoge. U tom kontekstu zanimljivo je gledati kako i Todorić i glavna oporbena stranka žele isto. Žele saborsko istražno povjerenstvo, iako znaju da za njega nema zakonskog utemeljenja nakon što je krenula kaznena istraga. Uostalom, znaju i jedni i drugi da ni jedno istražno povjerenstvo nikad ništa nije riješilo pa zašto bi ovoga puta bilo drugačije. Najbolje je cijeli slučaj pretvoriti u sapunicu, a onda jednostavno jednog dana oprati ruke i krenuti ispočetka.
Možda se tome nada i Gordan Maras koji je prije četiri-pet godina kao ministar i član Nadzornog odbora HBOR-a šakom i kapom dijelio kredite, iako se već i tada znalo da puno toga s Agrokorovim poslovanjem nije u redu, a što je ovih dana neovisna revizija i potvrdila. Danas se, pak, Maras ponaša kao da su Agrokorovi problemi počeli tijekom posljednje godine dana, a ne puno, puno prije. I kao da on s tim nema nikakve veze!? Možda Maras hoće da javnost zaboravi kako je za vrijeme svog ministrovanja žestoko gurao i radio političke pritiske – o čemu su svojedobno svjedočili pojedini članovi skupštine HGK – da tadašnji potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak postane predsjednik Hrvatske gospodarske komore. I sad je taj Maras član saborskog istražnog povjerenstva u slučaju Agrokor, a mi bismo trebali vjerovati u to da će s takvim repovima iza sebe Maras biti objektivan?! I pošten?!
Naprotiv, svima je jasno da je Maras u tom tijelu veliki uteg SDP-u pa u tom kontekstu i ne čudi Bernardićevo forsiranje priče o navodnoj nagodbi s Todorićem. Kad se sve zbroji i oduzme, nagodbu u tom smislu mogli su imati samo oni koji su s Todorićem tikve sadili. A tu SDP nije imun. Upravo suprotno.

Silvana Oruč Ivoš/Hrvatsko Slovo

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

HINA cenzurirala Ivu Pilara

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što su u hrvatskome Srijemu održana tri izuzetno dobro posjećena predstavljanja i tribine na temu Pilarove knjige “Južnoslavensko pitanje” i nakon što su organizatori opetovano Hini slali materijale i molili za objavu, što je urednica kulture Duška Gerić Koren i obećala, ne samo da nijedna vijest na Hini nije objavljena, nego je D. G. Koren prekinula i komunikaciju, te se ne javlja više ni na pozive.

Podsjetimo, samo na jednoj tribini u Vinkovcima nazočilo je više od 160 mladih do 19 godina, što u svijetu predstavljanja knjiga i kulturno-povijesnih manifestacija u Hrvatskoj predstavlja itekako hvale vrijednu rijetkost.

Međutim, urednici nacionalne novinske agencije, spomenutoj Duški Gerić Koren ni to nije vrijedno objave, te je svojom u najmanju ruku dvojbenom uređivačkom procjenom, uskratila hrvatsku medijsku i opću javnost za ovu itekako vrijednu i bitnu informaciju.

Okupljanje više od 300 ljudi oko hrvatske povijesne knjige, koja ove godine slavi 100. obljetnicu nastanka, a koje se odvijalo u ionako sustavno zapuštenoj istočnoj Slavoniji i hrvatskome Srijemu, dotična urednica Hine, D. G. Koren uskratila je kao informaciju hrvatskoj javnosti.

Istodobno, svoje mjesto u agencijskim vijestima Hine, u rubrici kultura, a pod vodstvom te iste urednice, dobila je, primjerice nagrada katalonskim arhitektima u Španjolskoj, te izložba nakita jedne osobe u Zagrebu….

Ivo Pilar i njegovo Južnoslavensko pitanje bili su cenzurirani u Karađorđevićevoj Jugoslaviji, te u doba totalitarnog komunizma. U Hini su cenzurirani i danas, u slobodnoj i suverenoj Hrvoatskoj 2017. godine.

Tražimo smjenu urednice kulture u nacionalnoj novinskoj agenciji HINA, Duške Gerić Koren.

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

GI Ivo Pilar

facebook komentari

Nastavi čitati