Pratite nas

Politika

Karamarko o pretkampanji: HRT svi skupa plaćamo da bi bio u funkciji Ive Josipovića i SDP-a!

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je u ponedjeljak kako očekuje da će se, nakon zadarskog gradonačelnika i potpredsjednika HDZ-a Božidara Kalmete, otvoriti istrage i protiv drugih članova stranke, prozivajući vladajuće da svoj neuspjeh u izvlačenju države iz krize pokušaju prikriti diskreditiranjem HDZ-a.

“Ne želim prejudicirati ni krivicu ni nevinost, ali je indikativno da se to događa sada i previđam da će se to događati još mnogim HDZ-ovcima na svim razinama”, rekao je Karamarko u emisiji “Oporbeni zarez” Hrvatskog radija. Vladajuće je pritom prozvao da, s obzirom da ne znaju Hrvatsku izvući iz gospodarskih neprilika, “sada probaju diskreditirati HDZ”.

Za Vladinu mjeru povećanja naknade za troškove kampanje, po kojoj predsjednički kandidat koji u prvom krugu dobije najviše glasova dobiva milijun kuna, Karamarko je rekao kako pokazuje da je aktualna vlast “bešćutna prema novcu koji nije njihov, već proračunski novac hrvatskih građana”.

Upitan koliko će HDZ potrošiti na kampanju njihove predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović, odgovorio je kako mu je to teško reći, ali da će nastojati da “budu u skladu sa vremenom i uvjetima u kojima žive hrvatski građani”. “HDZ nema novca za razbacivanje i ljudi koji su zaduženi za kampanju pazit će na svaku kunu”, poručio je.

Za dosadašnju pretkampanju, što se tiče medija, kazao je kako je bila u znaku predsjednika Ive Josipovića, kojeg je prozvao da koristi sve potencijale, pa i svoj Ured te proračunska sredstva kojima je financiran, a optužio ga je i za “urednički utjecaj” na neke medije. “Pri tome poglavito mislim na HRT, koji svi skupa plaćamo da bi bila u funkciji Ive Josipovića i SDP-a”, istaknuo je Karamarko.

“Ured Predsjednika na Pantovčaku je preglomazan i dao bi se drugačije iskoristiti, a ima jedan zgodan prostor u Visokoj ulici gdje predsjednik može biti s nekolicinom savjetnika”, rekao je Karamarko, komentirajući najave nekih predsjedničkih kandidata, među kojima i Kolinde Grabar Kitarović, o preseljenju s Pantovčaka ukoliko dobiju izbore.

Na pitanje o dvije kolone sjećanja u Vukovaru, koje su se formirale na početku obilježavanja Dana sjećanja, rekao je da je to “bila jedinstvena kolona u koju se uključio i državni vrh”. “Predsjednik Vlade s nekoliko ministara i predsjednikom Republike naprosto su upali kao nekakvi komandosi kod križa na centralnom groblju, položili dva vijenca i isto tako kao komandosi naprosto pobjegli od ljudi. Oni se boje vlastitog naroda, došli su tamo na deset minuta i pobjegli i nemojmo pričati o dvije kolone”, ocijenio je Karamarko.

Za puštanje na privremenu slobodu haškog optuženika i lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja rekao je kako je sve šokiralo. “Žalosno je da ga toliki ljudi dočekuju, kliču mu i još uvijek su toliki pobornici njegove politike”, kazao je Karamarko.

Upitan što se može očekivati od Josipovićevog pisma Haaškom sudu te pisma Vijeću sigurnosti UN-a odgovorio je: “Ne bih htio umanjiti želju predsjednika Republike da nešto korisno učini, ali mislim da su u funkciji predsjedničke kampanje”.

Na pitanje kako se Hrvatska treba postaviti prema Srbiji Karamarko je rekao kako treba postaviti pitanje razgraničenja i pitanje granica na Dunavu i tu zauzeti “čvrsti stav”.

Predsjednik HDZ-a komentirao je i aktualnu situaciju u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS). “Ako je desetak članova HDZ-a u Izvršnom odboru HNS-a sigurno da kao predsjednik osjećam odgovornost u smislu da razgovaram s tim ljudima i kažem im da učine sve da se saniraju problemi kako god ih oni definirali”, rekao je Karamarko. No, ocijenio je, šefovi koji vode nogometne klubove nemaju pravo “dolijevati ulje na vatru”.

Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati