Pratite nas

Događaji

Karamarko: Što nam vrijede sloboda i neovisnost, ako ljudi odlaze iz zemlje?

Objavljeno

na

Točno u 18 sati voditelj Oliver Mlakar pozdravio je okupljene u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani ”Vatroslav Lisinski”, na svečanom obilježavanju 25-e obljetnice Prvog Općeg sabora HDZ-a. Prizor budi na sjećanje na dane otprije 25 godina koje su bile ispunjenje entuzijazmom, zapazio je Mlakar. Prisjetio se kako je tada slavio i dr. Franjo Tuđman te izazvao glasan pljesak u dvorani. Okupljeni skandiraju “Franjo, Franjo!”

original

Himnu je izveo mješoviti zbor “Janjevo”, koji je to isto učinio i na Prvom Općem saboru prije 25 godina, a potom je slijedila minuta šutnje kojom se odaje počast dr. Franji Tuđmanu i svim sudionicima Domovinskog rata koji su dali živote za domovinu Hrvatsku.

Voditelj je pozdravio prisutne; predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, gospođu Ankicu Tuđman i članove obitelji Tuđman, predsjednika Kluba utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman” (i član Predsjedništva) Milana Kovača, predsjednika mađarske Vlade Viktora Orbana, dr. Andreasa Scheuera, glavnog tajnika CSU-a, predsjednika HDZ-a BiH i člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića te ostale. Među okupljenima ne može se vidjeti Drago Prgomet.

Prikazan je kratki dokumentarni film “Prvi Opći sabor HDZ-a”, u kojem su obraćanja Hrvoja Hitreca, Gojka Suška, Stjepan Sulimanca… te dr.Franje Tuđmana, a prikazano je i polaganje vijenaca na grob dr. Ante Starčevića.

Pozdravi se upućuju i predsjedniku HSLS-a Darinku Kosoru, predsjedniku HSS-a Branku Hrgu, predsjedniku HSP AS, Ivanu Tepešu, predsjedniku Blok umirovljenici zajedno Milivoju Špiki te predsjedniku HRAST-a Ladislavu Ilčiću. Također, pozdravljeni su i branitelji koji prosvjeduju u Savskoj.

Na pozornicu je izašao Tomislav Karamarko koji je pozdravio okupljene.

“Prije 25 godina je bio povijesni događaj, bilo je puno više za borbe za demokraciju u tadašnjim uvjetima. Tuđman je tada najavio povijesni hod ka ostvarenju slobode i neovisne hrvatske države. Pozdravljam i hrvatske branitelje, junake koji su pod vodstvom vrhovnika i prvog predsjednika dr. Franje tuđmana obranili Hrvatsku. Pozdravljam i sudionike Prvog Hrvatskog sabora koji su bili tvorci i sudionici tog povijesnog događaja. U ovu dvoranu, izaslanici su hrlili u Zagreb sa svih strana domovine i svijeta. Tadašnji režim morao je popustiti pod silnim domoljubljem. Pokazalo se tada koliko je bila lažna promidžba u neprijateljskoj emigraciji. Ovdje se nije nikad nije osjetilo neprijateljstvo već zanos domoljublja koje nikome prijetilo”, započeo je Karamarko.

Podsjetio je i kako je Hrvatska tada bila suočena s prijetnjom agresije, komadanja i okupacije. U tim je okolnostima održan prvi Sabor. Na čelu je stajao Franjo Tuđman koji je koji mjesec kasnije postao predsjednikom države. Već sljedeće godine Hrvatska je proglasila neovisnost i stekla priznanje, da bi 1995. godine konačno postala cjelovita. Ne zaboravljamo da je Hrvatska stvorena Tuđmanovom ljubavlju, čežnjom i nadahnućem. Zbog toga je stekao trajnu naklonost hrvatskog naroda. Sve je manje oni koji to žele umanjiti. Blizu je čas kada ćemo u Zagrebu podići spomenik utemeljitelju suvremene hrvatske države i najvećem Hrvatu 20. st.  Tuđman je znao iz svih težnji pa i neuspjeha stvoriti povijesnu sintezu, uvažavajući pozitivne vidike desnice i ljevice, govorio je predsjednik HDZ-a, dodajući i da je HDZ bio i jest antitotalitarna stranka, a dosljedno provodi politiku hrvatske pomirdbe.

Znakovito je poručio i da ”tko misli HDZ rabiti za osobne probitke, bolje mu je da sam izađe iz stranke. Taj si luksuz više nećemo priuštiti. HDZ je ponovo pobjednička stranka u Hrvatskoj. S punom odgovornošću, možemo reći da HDZ ima povjerenje hrvatskih državljana i tako ulazimo u izbornu godinu.  Ponovo ćemo preuzeti odgovornost. Hrvatska je ponovo u krizi, a za to je najodgovornija domoljubna vlast. Nema javnog dobra koje se u protekle tri godine nije rastakalo i nema rješenog problema u korist nacionalnih interesa. Kad oni budu oporba spremni smo raditi na projektima koji traže nacionalni koncenzus. Povratak izvornim načelima koji je začeo dr. Franjo Tuđman, to je naš izvorni identitet. Domoljublje je za nas obveza”, upozorio je Karamarko.

Nadalje, osvrnuo se i na “sanaderovsko naslijeđe” stranke, ističući kako je “zlo korupcije i samopromocije zakinulo stranku, ali i čitavu Hrvatsku”, rekavši: ”Nismo bili imuni na to da HDZ od nekih ljudi bude iskorišten za privatne interese”, ispričavši se na taj način za zlouporabe koje su se događale u stranci u vrijeme mandata Ive Sanadera, kada je HDZ bio sučen s najvećim korupcijskim skandalima.

HDZ će poraditi na modernizaciji javne uprave uz zadržavanje modela županijske područne samouprave. Problem je njihova funkcionalnost te je važno raditi na njihovoj komunikacijskoj osposobljenosti. Tu će naša Vlada biti otvorena prema svima. Krajnji cilj je otvaranje novih radnih mjesta.

Suočeni smo s egzodusom desetak tisuća Hrvata, što je veći gubitak nego kada se slično događalo za vrijeme Tita. Ako znamo da gospodarski razvoj ovisi o demografskim trendovima onda je urgentno naći rješenje za zaustavljanje katastrofe u koju srljamo. Što nam vrijede sloboda i neovisnost ako nemamo ljudi, upitao je Tomislav Karamarko.

U svom je govoru naglasio i kako je za HDZ ”borba za život, a ne izumiruću domovinu naš cilj. Socijalni nauk Katoličke crkve uvijek će biti u interesu stranke. Naša zadaća je i skrb za Hrvate u BiH”.

Nije zaboravio ni osvrnuti se na kulturna i duhovna pitanja, koja su, po njegovu mišljenju, u žarištu naših interesa. ”Danas nemamo nacionalnu kulturnu politiku. Tome ćemo stati na kraj a podržat ćemo razvoj mjesnih, zavičajnih kulturnih projekata. Posvetit ćemo se i izobrazbi. Nećemo producirati višak ili nepotrebna zvanja. Nedopustivo je da se o Domovinskom ratu uči krivo ili nedovoljno. Moramo preispitati programske i učeničke standarde koji su oblikovani prema partikularnim interesima”.

I na kraju govora, šef HDZ-a je zaključio: ”Pred nama su novi izazovi u međunarodnoj politici. Počet ćemo se ponašati kao punopravna članica NATO-a i EU. Nećemo podlijegati regionalističkim eksperimentima. Želimo obnoviti partnerske odnose sa zemljama Srednje Europe, poput Njemačke, ali nećemo zanemariti i odnose s drugim zemljama”.

Karamarko je završio Tuđmanovim usklikom: “Neka nam živi jedina i vječna Hrvatska!”

Okupljenima se obraća predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman” Milan Kovač.

“Pitam se ima li razlike danas, nakon 25 godina. Tada su nam prijetili uhićenjima, zabranom, razoružavali su hrvatski narod. Sada, 25 godina posije njihovi sljednici rade njihov posao. Ja im poručujem da ćemo i ovaj put dobiti povjerenje naroda dvotrećinskom većinom kao i 90-e godine, skupa s našim koalicijskim partnerima”, rekao je Kovač.

“Tko može zaustaviti bijelu kugu koja vlada RH? To može samo zaustaviti HDZ. Međutim, ne možemo sami, već uz pomoć druge Hrvatske koja živi vani. Nakon smrti predsjednika Tuđmana, ta druga Hrvatska je prekinuta. Moramo im omogućiti pravo glasovanja kao što imaju ostali građani Hrvatske”, rekao je Kovač.

Ispred iseljeništva prisutnima se obraća Ivica Zdunić.

“Pred nama su parlamentarni izbori u koje idemo s pobjedničkim duhom. Treba biti vrlo oprezan i korektan jer nemamo vremena za gubiti. Ja sam sudionik Prvog Sabora, ali ako Bog da, još jednog”, rekao je Zdunić.

“Članovima Sabora urgiramo da dobijemo Ministarstvo iseljeništva. Zahtijevamo da se promijeni izborni zakon. Da se obustavi iseljavanje Hrvata, da pospješimo natalitet Hrvatske. Mi na tome radimo i živimo u tome s vama. Iako smo na relaciji vrlo daleko. Mi smo s vama“, dodao je Zdunić.

Slijedi obraćanje izaslanika Viktora Orbana, Antala Rogana, predsjednika Kluba zastupnika Fidsz-a u mađarskom parlamentu. “Mi se moramo zauzeti za sebe, jer se drugi za nas neće zauzeti. Zajedno smo preživjeli komunističku diktaturu kada su pokušali da utjecati da samostalno ne razmišljamo i radimo. U proteklih 25 godina hodali smo trnovitim putovima, ali smo se uspjeli izboriti za mogućnost da budemo sami. Mi, Mađari tu smo mogućnost počeli koristiti u posljednje četiri godine. To smo učinili kao jedinstvena nacija. Mnogima se nije svidjelo, ali tako smo postali uspješni. Jer lijeve Vlade i banke ranije su državu dovele gotovo u stečaj svojom politikom nerada. Ljevičarske vlade su zadužile narod, još prije četiri godine nas je čekala sudbina Grčke. Ali danas smo uspješni. Smanjili smo nezaposlenost”, rekao je. “Mađarska je uvijek podržavala hrvatska nastojanja. Siguran sam da bez HDZ-a ne bi danas bilo samostalne Hrvatske. Želim da HDZ dobije iduće parlamentarne izbore”, poručio je Rogan i poželio mnogo uspjeha Tomislavu Karamarku.

Dr. Andreas Scheuer, glavni tajnik CSU-a, svečanom obilježavanju obljetnice pridružio se video porukom.

Predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH Dragan Čović obratio se prisutnima.

“Prvi Sabor je povijesni, želim reći da je HDZ Republike Hrvatske kao i onaj u BiH jednako slave 25 godina zajedničkog djelovanja. Privilegija da vas mogu pozdraviti u ime svih nas i BiH je i značajna poruka. U zadnjih 25 godina promijenio se sve. kompletna konvencija dr. Franje Tuđmana je provedena do kraja”, rekao je Čović.

Čović je govorio o osnivanju HDZ BiH.

“Preznačajna je uloga HDZ u RH te u BiH, važna je ta nedjeljivost. Mi smo dobili parlamentarne izbore uvjerljivije nego ikada. Poslali smo poruku da bez naše stranke ne može se graditi budućnost, ali nam trebaju pobijede poput vaših do sada i kakve ćete sigurno još ostvariti”, obratio se Čović.

“Tražit ćemo za svakog građanina BiH, koji ima uvjete za glasovanje u Republici Hrvatskoj, da radi to kao čin dostojanstva, a ne u hiru nečije politike”, rekao je.

Naglasio je kako će HDZ BiH uvijek biti uz svoj narod.

“I Vas pozivamo da budete uz nas i iznesemo projekt BiH koja ne može živjeti na svaki način bez hrvatskog naroda i njihove ravnopravnosti s drugim narodima, zaključio je Čović.

Klapa “Kaleta” iz Zadra izvela je pjesmu “Velebite, suzo moja”.

Sjećanje na Tuđmana, Šuška i sve poginule branitelje

S najdubljim pijetetom prisjetili su se svih onih koji su svoje živote položili za neovisnu i suverenu Republiku Hrvatsku. Odavanjem počasti dvojici hrvatskih velikana 20. stoljeća započeo je dan kada se svečano obilježava 25. obljetnica Prvog Općeg sabora HDZ-a – dan kada je za predsjednika stranke u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“ izabran dr. Franjo Tuđman – utemeljitelj moderne hrvatske države.

diptih_IZ[ad id=”40551″]

>>Kako je to bilo 1990. godine

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 26. obljetnica stradanja mještana Lovasa u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja, mještani srijemskog mjesta Lovas prisjetili su se 18. listopada 1991. godine, kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za zločine dosad nitko nije odgovarao.

“Strašno smo ogorčeni i frustrirani što i nakon 26 godina od zločina pravda nije zadovoljena, a krivci nisu odgovarali za počinjene zločine u Lovasu. Gotovo je to nemoguće objasniti obiteljima žrtava, koje već pomalo gube nadu da će pravda ikada biti zadovoljena.

Iako je tu ne treba niti očekivati i nikada neće biti postignuta, jer ubijenih više jednostavno nema i ne postoji ništa što bi obiteljima bol moglo ublažiti”, kazala je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Kod spomen križa u središtu mjesta moljena je molitva, dok je u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela služena misa zadušnica.

Navečer će u Domu kulture biti prikazan dokumentarni film “Krvava berba grožđa” Silvija Mirošničenka koji je nedavno premijerno prikazan u Zagrebu, a govori upravo o okupaciji Lovasa i stradanju mještana.

Za ratni zločin u Lovasu 1991. godine, u kojem je ubijeno 85 Lovaščana, vođeni su i još uvijek se vode kazneni postupci pred pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i Srbiji te pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Povodom 26. obljetnice stradanja Lovščana oglasio se Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, koji podsjeća da je Okružno državno odvjetništvo u Osijeku (danas ŽDO Osijek) 19. prosinca 1994. podiglo optužnicu protiv 18 osoba za zločin u Lovasu.

Nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, Državno odvjetništvo RH je kazneni predmet ustupilo Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji, jer većina optuženika nije ni danas dostupna hrvatskom pravosuđu.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. godine Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora.

Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno raspravljanje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

Krvava berba grožđa – ‘Morali smo se primiti za ruke, a zatim šetati minskim poljem’

facebook komentari

Nastavi čitati