Pratite nas

Reagiranja

Kardinal Bozanić: Kad se otvore svi arhivi tad će prestati i besplodne rasprave o Stepincu

Objavljeno

na

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u ponedjeljak 3. listopada 2016. godine na 18. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, euharistijsko slavlje zahvalnog hodočašća svećenikâ Zagrebačke crkvene pokrajine u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke u Svetoj godini milosrđa.

U koncelebraciji s Kardinalom bili su biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak, biskup sisački mons. Vlado Košić, biskup bjelovarsko-križevački mons. Vjekoslav Huzjak, biskup Križevačke eparhije mons. Nikola Kekić; zagrebački pomoćni biskupi mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski te više stotina svećenika.

Pozdravljajući u uvodu okupljene, Kardinal je rekao: “Tko nas je danas okupio? Onaj koji nas je pozvao. On je prvi pogledao, pozvao i podržava nas u našem pozivu. Imamo razloga zahvaliti Bogu što nas želi imati uza se onakve kakvi jesmo.”

Tumačeći u homiliji misna čitanja, Kardinal je naveo važnost činjenja ističući da “izgovaranje riječi može u sebi nositi neistinu, nesporazume, višeznačnost, dok su djela jasnija i ona otkrivaju istinitost stavova i riječi. U svome životu trajno susrećemo potrebu da naša vjera iz govorenja prijeđe na činjenje.”

U nastavku je osvrćući se na prispodobu o milosrdnom Samarijancu naglasio: “Draga subraćo, danas smo došli moliti Gospodina da nas obnovi na ovome hodočašću; došli smo osvježiti se u Kristovu milosrđu, pod pogledom nebeske Majke Marije i blaženoga Alojzija Stepinca. Ovamo smo došli ponovno čuti poziv koji nam je uputio Isus kada nas je pozvao da ga slijedimo izbliza. Ovamo smo došli iznova tražiti način kako biti bližnji, kako služiti u svećeničkom pozivu.

Pritom ne smijemo previdjeti da su dvojica koja su mimoišla nevoljnika pripadala skupini ljudi koji su svakoga dana bili u dodiru s Božjom riječju, sa Svetim spisima i predajom. I mi se nalazimo u opasnosti da na putu svoje službe previdimo bitno – čovjeka i tako prijeđemo ‘na neko drugo evanđelje’, koje zapravo i ne postoji, kako nam je to rekao apostol Pavao. Njegove riječi, koje su nam naviještene, nalaze se na samome početku Poslanice Galaćanima. U tim je riječima moguće naći uvod i razlog njegova pisanja, u kojemu je jasno naglašeno da mu nije stalo do toga da ugodi ljudima, nego da bude Kristov sluga, da bude nositelj Božje objave.

Upravo u tom ozračju susrećemo Blaženu Djevicu Mariju i blaženoga Alojzija Stepinca kao pratitelje u našemu svećeničkom životu. U njima je Bog očitovao smisao, zahtjevnost i ljepotu kršćanskoga poslanja.”

U drugom dijelu homilije Kardinal je istaknuo da je hodočašće organizirano na 18. obljetnicu proglašenja blaženim Kardinala Stepinca “kako bismo pod okriljem Blažene Djevice Marije, u spomenu na to predivno slavlje koje je ispunilo srca vjernika, osjetili ne samo proročku snagu pohoda svetog pape Ivana Pavla II., nego ujedno bili zahvaćeni darom one iste blizine blaženoga Alojzija kojom je živio zajedništvo Crkve i bio bližnji ljudima u raznim potrebama.”

Govoreći o životu bl. Alojzija Stepinca, Kardinal je rekao: “U riječima i djelima blaženoga Alojzija pronaći ćemo puno primjera njegova zalaganja za istinu, pravednost, poštivanje ljudskoga dostojanstva, solidarnost, hrabrost, za vrijednosti koje prepoznaju i ljudi koji nisu kršćani, niti su vjernici. I kada se isprepletu sve niti njegova života, dolazimo do jedne koju ne smijemo zanemariti ni previdjeti – vječnost. Sve što je živio, živio je u svjetlu vječnosti i mjerio mjerom vječnoga.

(…) To govori nama, draga subraćo svećenici, da smo pozvani biti navjestitelji vječnosti; da to treba usmjeravati naš život, da nam je Bog svojim pozivom i našim odazivom povjerio nešto čime ne možemo raspolagati ljudskom mudrošću, nego Božjim Duhom. Zato i ne smijemo svoje svećeništvo mjeriti mjerom prolaznoga, niti ugađati ljudima. Jer time ljudima ne bismo činili dobro. Ljudima najviše pomažemo ako ih usmjerujemo na susret s Bogom u svjetlu vječnosti.

Upravo zato se mi svećenici ne smijemo pretvoriti u neku vrstu ‘društvenih službenika’, po mjeri socijalnih projekata, društvenih ili medijskih očekivanja, politike. Ne možemo stoga prihvaćati nikakve saveze koji ne sadrže obzore vječnosti, koji nisu pročišćeni neprolaznim.”

Blaženi Alojzije nam je zagovornik u življenju Kristova milosrđa

“Iskazivanje milosrđa polazi od poniznosti i od prepoznavanja Božje pomoći”, rekao je Kardinal nastavivši “koliko je samo puta blaženi Kardinal govorio o svojoj nedostojnosti, malenosti te istodobno veličao Božju prisutnost, njegov plan i njegovo djelovanje! Milosrđe nije samo čin velikodušnosti srca. Ono je i čin odgovornosti koja odražava nemoć i ranjenost onoga tko je u potrebi, ali jednako tako i ranjivost onoga tko pomaže.

Tu se vidi da milosrđe ne pripada neodređenome suvišku, nego istinskoj nužnosti koja izgrađuje odnose ljubavi snagom Križa i Uskrsnuća. Zato je itekako shvatljiva Kardinalova privrženost riječima sv. Pavla: ‘Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojem je meni svijet raspet i ja svijetu’ (Gal 6, 14).

Braćo, dobro znamo da svećenik nije gospodar otajstava Božje ljubavi, niti je gospodar crkvenoga ustroja, nego u svemu – služitelj. Tako nam svima treba biti cilj da se po nama vidi Božje milosrdno lice: u našim molitvama, u susretima, u suradnji s vjernicima, u pomaganju ljudima u nevolji, u našoj velikodušnosti i nesebičnosti, u našoj vjernosti i predanosti.”

Kao što je blaženi Alojzije upravo neodvojiv od Crkve, neodvojiv je i od hrvatskoga naroda i njegove povijesti

Govoreći o aktualnim osporavanjima svetosti blaženog kardinala Alojzija Stepinca, Kardinal je rekao: “Iz dana u dan suočavamo se s pozivima da treba zatvoriti rasprave o prošlosti i otvoriti se budućnosti. Mi pak uvijek iznova napominjemo da se nije moguće otvoriti budućnosti sa zatvorenim arhivima koji skrivaju istinu i s dokumentima nad kojima imaju nadzor oni koji su prije osamostaljivanja Hrvatske imali politički i društveni nadzor nad ljudima.

Kao i u ono vrijeme, njima i danas smeta kardinal Stepinac, jer ideologija nije mogla imati nadzor nad njegovim životom i savješću. Do nje su pokušali doprijeti. Kada to nisu uspjeli, pokušali su lavinom neistina ugušiti spomen. To je plan koji se i dalje provodi, s drugim naglascima i s nešto prilagođenijim ciljevima. Kada se, dakle, otvore arhivi, oni poznati i oni koji nisu dani ni na kakav uvid javnosti, tada će prestati i besplodne rasprave.

Kao svećenici odgovorni smo čuvati spomen na bližu i daljnju povijest naše Crkve i naroda. Osim što trebamo nastaviti gajiti plemenit odnos prema spomenu, pozvani smo također nositi kršćansku nadu u sredinu u kojoj djelujemo. Kad je u svibnju 1934. godine na leđa našega Blaženika pala biskupska odgovornost, jasno je predvidio budućnost koja će biti pod znakom križa te se iz dubine vjere čvrsto naslonio na Boga: ‘In te, Domine, speravi! U tebe se, Gospodine, uzdam!’ U toj je nadi pokazao snagu ustrajnosti prihvaćajući pred Bogom odgovornost za svoje vrijeme te je smjelo i neustrašivo koračao putem života.

U kršćanskoj nadi oslonjeni na Boga, poput našeg Blaženika, prihvatimo i mi, draga subraćo, svaki na svom mjestu odgovornost za svoje vrijeme da izvršimo zadaću koju nam je Bog namijenio. Naše je polazište u Božjemu planu i njegovoj volji; naš je cilj nebesko kraljevstvo koje se ostvaruje po milosrđu i ljubavi ovdje na zemlji, u svakodnevnim susretima koji postaju tragovima vječnosti.”

Svoju homiliju završio je pozivom na molitvu za početak zasjedanja Druge sinode zagrebačke nadbiskupije koje će biti otvoreno euharistijskim slavljem na svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2016. godine u zagrebačkoj prvostolnici.

Hodočašće je završilo pobožnošću Križnog puta na Bistričkoj kalvariji te završnim blagoslovom u bistričkoj bazilici.

Zagrebačka nadbiskupija | Bitno.net

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ivica Todorić: Aktivaciju zakona potpisao sam pod ucjenom i prijetnjama

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić oglasio se u petak objavom na svojem novom blogu koji je otvorio danas i na kojem će idućih dana objavljivati tekstove na dnevnoj bazi.

U priopćenju Todorić prijeti da će poduzeti sve pravne korake koji su mu na raspolaganju kako bi dokazao da je donošenje lex Agrokor bilo neustavno i usmjereno prema nacionalizaciji privatne imovine. Za njega je to slučaj otimanja privatnog vlasništva kakav nije zabilježen u suvremenoj Europi.

Tvrdi i da su on i Uprava Agrokora potpisali aktivaciju zakona “pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem”. Navodi i da su protiv Agrokora pokrenute brojne sudske tužbe, da je prihod pao za oko 20 posto, a sinergije koje vrijede milijarde nesmiljeno se uništavaju.

Priopćenje donosimo u cijelosti.

Nakon nevjerojatnih događaja oko Agrokora po prvi put izlazim u javnost s činjenicama vezanim uz kompaniju i mene osobno. Vjerujem kako se očekuje da ću rasvijetliti sve događaje, a upravo mi je i cilj da u narednim danima i tjednima baš niti jedno pitanje ne ostane neodgovoreno. Razlog mojeg dosadašnjeg neistupanja u javnosti je želja da ne učinim nikakvu štetu Agrokoru, zaposlenicima, investitorima niti drugim dionicima dok s timom pravnih, financijskih i drugih stručnjaka ne utvrdim  činjenice oko ovog, pokazat će se, najvećeg skandala u novijoj hrvatskoj povijesti.

Na početku 2017. godine, kad smo Agrokor vodili moj management i ja, kompanija je imala čvrst plan za napredak i uspješan rast te isplatu vjerovnika u skladu sa zakonskim obvezama. To je bila politika Agrokora i svih desetljeća postojanja i uspješnog poslovanja.

Vlada Republike Hrvatske u to vrijeme povlači političke poteze želeći steći kontrolu nad Agrokorom kroz, očito, unaprijed pripreman plan. Ciljano širenje dezinformacija i negativnih glasina kroz izjave najviših dužnosnika zakonodavne i izvršne vlasti tijekom prvih mjeseci 2017. godine destabiliziralo je Agrokor. Lažima i manipulacijama Vlada u zabludu dovodi i cjelokupnu javnost.  Služeći se konstrukcijama, te potpuno neprimjerenim medijskim djelovanjem, stvoren je okvir za pridobivanje političkih saveznika. Umjesto činjenica i istine Agrokor su htjeli prikazati kao slučaj Parmalat sugerirajući otuđenje ogromnih suma novaca, no danas, sedam mjeseci kasnije, slučaja Parmalat nema.

Cilj takvog djelovanja najviših dužnosnika Vlade i Sabora, kroz izravni politički intervencionizam, bio je donošenje neustavnog zakona  Lex Agrokor i nacionalizacija privatne imovine, a ovakav slučaj otimanja privatnog vlasništva nije zabilježen u suvremenoj Europi. Ja i Uprava Agrokora potpisali smo aktivaciju zakona, a sada posebno naglašavam, pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem.

Gdje su drugi rušili, mi smo gradili mostove – ulagali smo MILIJARDE – kako u Hrvatsku, tako i u susjedne zemlje, opremali ljude najmodernijim znanjima i tehnologijama. Gdje su političari svojim nedjelovanjem i neznanjem raseljavali stanovnike, mi smo stvarali pretpostavke za ostanak i prosperitet uspješnih i zadovoljnih ljudi, svojih na svome.

U našem ambicioznom razvoju, uvijek smo se, kao i brojne druge tvrtke, osobito u tranzicijskim zemljama, susretali s izazovima. Međutim, uvijek smo ih i uspješno rješavali. Početkom 2017. g niti jedan izvanredni događaj nije bio prisutan u poslovanju Agrokora. Dapače,  stajali smo bolje nego ranije i imali velike perspektive.

Naši su rezultati mjerljivi, a mjerljivi su i rezultati izvanredne uprave koja danas upravlja otetom kompanijom.

Pod izvanrednom upravom značajan dio Agrokorove imovine je blokiran i izgubljena je kontrola nad dijelom operacija u susjednim zemljama. Protiv Agrokora su pokrenute brojne sudske tužbe koje prijete ukupnoj stabilnosti i održivosti kompanije. Prihod je pao za otprilike 20% , a sinergije, u koje su uložene, a i koje vrijede milijarde, se nesmiljeno uništavaju. Izvanredna uprava dobavljače tretira nejednako. Agrokor je opterećen nepotrebnim i nelegalnim kreditom, koji su za sebe dizajnirali strvinarski fondovi, a založena je i sva ključna strateška imovina, i to trustu Madison Pacific ltd sa sjedištem u Hong Kongu.

Ako se ovakvo stanje nastavi svi će vjerovnici, osim Ramljakovih povlaštenih fondova, njemu bliskih dobavljača, partnera, savjetnika i suradnika izgubiti ogromne vrijednosti. To je prava istina. Sve ostalo su laži i obmane izvanredne uprave i njezinih političkih sponzora, što će budućnost i činjenice vrlo brzo pokazati.

U trenutku kada je Agrokor napadnut najprljavijom političkom i medijskom kampanjom u povijesti naše zemlje, Vlada Republike Hrvatske nije, kao što to čine vlade svih svjetskih država, od SAD-a do Njemačke, nije podržala svoje ključne industrije i najvećeg poduzetnika. Dapače, Vlada je bila ključni sudionik te kampanje i provoditelj protuustavne i nezakonite nacionalizacije, koja će, uvjeravam vas (pokazat će vrijeme), po posljedicama za hrvatsko gospodarstvo i industriju biti ravna veleizdaji.

Danas se kula od karata, koju su lažima izgradili Martina Dalić, Ante Ramljak i njihovi partneri i pomagači, ruši.

Ostaju još bilance Agrokora i njegovih društava u kojima izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom konstrukcijama i pritiscima omogućuje ljudima iz fonda Knigthead da direktno upravljaju i manipuliraju bilancama. To čine kako bi stvorili pretpostavke za stjecanje  stotina milijuna eura nepripadajuće financijske koristi.  Agrokorove milijarde doista su izgubljene. No ne mojom, niti krivnjom  mojih suradnika, nego vladinim aktivnostima uoči i nakon donošenja  Lex Agrokora. O tome  ću uskoro javno govoriti.

Građani Hrvatske i regije uvjerit će se da je nacionalizacija Agrokora koju je dizajnirala Vlada politički projekt koji je u potpunoj suprotnosti s interesima Republike Hrvatske.

Vladinom odlukom o nacionalizaciji Agrokora prouzročene su dalekosežne gospodarske i financijske štete koje se već mjere u mlijardama kuna. Uništava se industrija i njezina tržišna pozicija u Europskoj uniji. Hrvatska i regija pritom gube sinergijske učinke u EU. Takve odluke Vlade Republike Hrvatske zemlju  su uvukle u poziciju visokog društvenog i političkog rizika za što neće moći izbjeći odgovornost jer iza svakog protupravnog otimanja, iza svakog kriminala, uvijek stoje pojedinci s konkretnim imenima i prezimenima.

Stoga ću u narednom vremenu, a u cilju zaštite vrijednosti ulaganja u Agrokor, radnih mjesta i gospodarstava država u kojima poslujemo te svih naših dionika, pokrenuti sve pravne radnje koje su mi a raspolaganju, kako u Hrvatskoj, tako i pred međunarodnim tijelima. Pritom ću javnim istupima i objavom relevantnih dokumenata u potpunosti razotkriti spregu politike, privatnih interesa čelnika fondova i važnih ljudi iz samog Agrokora, a koja je stvarni razlog donošenja neustavnog Lex Agrokora.

Ivica Todorić na svojoj je službenoj stranici kasno popodne objavio i kako podržava osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Zasad je uz tu objavu navedeno samo kako će uskoro o tome pisati opširnije

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Tuđman o prisluškivanju iz BiH: “Oni naprosto ne žele uspostaviti prijateljske odnose s Hrvatskom”

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatske Ranko Ostojić u četvrtak je izvijestio javnost kako je to tijelo zatražilo očitovanje sigurnosno-obavještajnih-agencija vezano uz navodno prisluškivanje hrvatskih dužnosnika od strane BiH.

“Odbor je zatražio očitovanje Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) i očitovanje hrvatskih sigurnosno-obavještajnih agencija vezano za izjave ministra sigurnosti BiH o tome da se prisluškuju dužnosnici Republike Hrvatske.

To je bio i povod za traženje dodatnog izvješća ima li takvih slučajeva i s drugim zemljama i imat ćemo zatvorenu sjednicu odmah po primitku očitovanja naših sigurnosnih službi”, rekao je Ostojić, javlja Dnevnik.hr.

“Nedopustivo je da se dogodi, a pogotovo da netko tako javno navodi, da se prisluškuju dužnosnici. Bez obzira na opravdanje i kasnije demantije tražimo da naše sigurnosne službe izvijeste ovaj Odbor o tome što se konkretno događa i koje su mjere poduzete s naše strane. Mislim da na to treba imati adekvatan odgovor i izvršna vlast”, kazao je Ostojić.

Agrokor i širenje HEP-a, ali i odnosi hrvatske vlade i mađarskog mol-a, teme su koje, piše tjednik, zanimaju tajnu službu susjedne države. Miroslava Tuđmana, brinu izjave koje stižu iz BiH.

“Prvi zaključak koji se može izvući jest da se tamo radi po interesima pojedinih grupacija ili političkih opcija”, smatra Miroslav Tuđman iz HDZ-a.

Hrvati u BiH, jedno su od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva vlade Andreja Plenkovića. U toj je zemlji bio već nekoliko puta pa ovakvi postupci tajne službe BiH, za Tuđmana, su jasna poruka.

Podsjetimo, mediji u BiH su prenijeli u srijedu riječi ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji je potvrdio da je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH, u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, prisluškivala određene hrvatske dužnosnike s ciljem zaštite ekonomskih interesa BIH i njenih građana.

facebook komentari

Nastavi čitati