Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić u Mariji Bistrici: Blaženi Stepinac nije svodiv na političko značenje, njegov duh je u Bogu

Objavljeno

na

Predvodeći svečano misno slavlje u Mariji Bistrici, u povodu blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije, nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić pozvao je u utorak na milosrđe prema bližnjima vođeno vjerom Majke Božje Bistričke u ispunjenje Božje riječi i “zauzimanjem za čovjeka” blaženog Alojzija Stepinca, čiji su život i djelo, kako je rekao, uvijek aktualan “veliki hvalospjev svetosti”.

“U Marijinu hvalospjevu, koji je naviješten u svetom Evanđelju, nalazimo onaj odgovor na koji Bog poziva svoje sinove i kćeri, svakoga od nas, a koji podupire snaga Duha krista uskrsloga i živoga među nama”, rekao je Bozanić u Svetištu Majke Božje Bistričke obraćajući se okupljenim hodočasnicima na otvorenom u nacionalnom svetištu.

Današnja svetkovina, poručio je, pred nas stavlja Ženu i Majku, kao uzor kako se pouzdavati u Boga u vlastitom životu.

“Marijin hvalospjev, Veliča duša moja Gospodina, na uzoran način izražava zahvalu Bogu, jer je izgovara ne samo Marija, nego i Isus u njezinu krilu. Isus, kojega Marija nosi pod svojim srcem, neizreciv je dar Božje ljubavi koji nam objavljuje otajstvo života, u njegovoj cjelovitosti, u kršćanskom darivanju i služenju, u radosti i boli, te konačni cilj našega života u vječnosti. Svaki se čovjek nalazi pred očitošću smrti i u tome nam je potrebna snaga i pouzdanje, koje nadilazi zemaljsku očitost, da bi čovjek živio nadu u život nakon smrti”, istaknuo je Bozanić.

U Mariji Bistrici gdje se u utorak očekuje između 40 i 50 tisuća hodočasnika, kardinal se spomenuo blaženog Alojzija Stepinca, povezujući svjedočanstvo njegova života i Marijin hvalospjev.

Kardinal Bozanić: Stepinac nije svodiv na političko značenje

“Poput Marije, i mi smo pozvani pridonositi spašavanju svijeta slobodnim prihvaćanjem Božje volje. Takav svjedok vjere i svetoga pouzdanja u Boga je i blaženi Alojzije Stepinac, pastir i mučenik uz kojega se misao sama veže dolaskom u nacionalno Svetište”, a za kojega neki danas tvrde da više nije aktualan, istaknuo je Bozanić.

Što Bog čini ne može biti drukčije nego aktualno, suvremeno, ono što čovjeka unapređuje i otvara budućnosti u kojoj pobjeđuje dobro, i u tome je smisao trajne aktualnosti Marijinog hvalospjeva kao i aktualnost svjedočanstva života i djela blaženoga Alojzija, koji ostaje smjerokazom i za našu budućnost, ustvrdio je Bozanić u svojoj homiliji.

Upozorio je da “Stepinac nije svodiv na političko značenje, nego se i političke posljedice njegove službe mogu rasvijetliti samo polazeći od njegove službe pastira, od njegove povezanosti s Bogom i od njegove potpune predanosti Crkvi; njegov duh nije u politici i u zemaljskim ciljevima nego u Bogu – blaženi Alojzije bio je nadbiskup, a ne politički vođa”.

“Blaženi Alojzije polazi od Boga koji je u neizrecivome promislu iz ljubavi stvorio svijet i čovjeka; polazi od otajstva života koji je Božji dar i s kojim Bog ima svoj plan. Zato je današnja svetkovina, koja obuhvaća početak i završetak povijesti čovjeka, njegovo stvaranje i proslavu u nebu, prikladna za taj pristup, posebno ovdje u svetištu Majke Božje Bistričke s kojim je blaženi mučenik Alojzije srašten u svojoj pobožnosti i molitvi, u pastirskoj službi i pouzdanju”, poručio je kardinal.

Bog voli čovjeka i poziva ga na življenje dara kao Božjeg stvorenja, stvorena na sliku Božju. U tome se vidi ključ zauzimanja blaženoga Alojzija za čovjeka bilo kojeg podrijetla, vjere i nacije, u borbi protiv nepravde, jer “ljubav prema Bogu postaje ljubav prema čovjeku, a božje se milosrđe odražava u milosrđu prema bližnjima; ne kao prolazni osjećaj, nego kao nutarnji stav”, istaknuo je.

U 20 marijanskih svetišta stotine tisuća posjetitelja

“I mi danas molimo za sve potrebe ljudi i naroda svijeta, za toliko narušeni mir u svijetu, za našu domovinu Hrvatsku, za plodnost zemlje koju nam je Bog dao. Molimo posebno za naše poljoprivrednike, za zaštitu proizvođača i potrošača, za hrabrost i ustrajnost odgovornih da zaštite malog hrvatskog čovjeka od nemilosrdnog nasilja diktature tržišta”, rekao je Bozanić, te poručio: “Blaženi Alojzije je veliki hvalospjev svetosti, ispjevan hrvatskom dušom, koji odzvanja cijelom Crkvom, a razumije ga i lako ga prepoznaje srce čovjeka. Amen”.

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, služit će misu poslijepodne i u zagrebačkim Remetama, a očekuje se da će tijekom dana u više od 20 marijanskih svetišta diljem Hrvatske hodočastiti više stotina tisuća posjetitelja.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Zašto su se tisuće Hrvata i Katolika poklonile Svetome Leopoldu Bogdanu Mandiću?

Objavljeno

na

Objavio

Zašto su se tisuće Hrvata i Katolika poklonile Svetome Leopoldu Bogdanu Mandiću? Razloga je mnogo.

Najvažniji je od njih onaj da ljudi čeznu za Bogom, te da je preko svetaca put do Boga izgledan.

Uz to, hrvatski narod osjeća sveca koji je znao u teškim vremenima reći „Krv nije voda“. To je izgovorio kad su ga tamnicom ucjenjivali kako bi se odrekao svojih hrvatskih korijena.

Narodu je i danas potrebno svetaca, ali i odvažnih ljudi koji se pred tuđinom neće odreći sebe i zatajiti svoj narod.

Svetoga Leopolda i zbog toga, kojeg li paradoksa, štuju Talijani i brojni drugi narodi. Nitko ne voli „prilivode“. Koje su još poruke za nas Svetoga Leopolda poslušajte u propovijedi fra Marija Knezovića.

fratar.net

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Pater Ike Mandurić: KOME SMETA VJERA KATOLIKA?

Objavljeno

na

Objavio

Naravno da je pripadnicima jedne vjere neprihvatljivo ono što drugi vjeruju.

Jer oni vjeruju nešto drugo.

Tako je i onoj mladoj porotestantkinji – posve logično – neshvatljivo i neprihvatljivo sve ono što je kod nas katolika drugačije (a da nije katolkinja, nužno proizlazi i iz same činjenice da ne vjeruje u ono što Katolička Crkva naučava – o čemu se i sama očitovala – a vidljivo je to i iz samog načina argumetiranja; svakome tko imalo poznaje kršćanske ckve.) Međutim; prema načelima ekumenizma, nije pristojno na ovaj način ismijavati tuđa vjerska uvjerenja, i to je prvi ružan čin u ovom sramotnom pismu. Kao takvog i javnost bi ga osudila – da je odmah tako i predstavljen.

Držeći se tih načela ekumenizma i međureligijskog dijaloga, rijetko ćete vidjet da neki katolički svećenik ismijava protestantskog ili pravoslavnog, ili islam uopće, i obrnuto – iako nam je svima vjerovanje onig drugih i nelogično i neprihvatljivo i krivo. A opet to ne go govorimo. Zašto je to tako? Jer kad bi svi mi one druge ismijavali, suživot bi bio nemoguć. Stoga bi i javnost svaki takav istup osudila kao čin nepoštivanja i netolerancije.

Stoga, da bi ovo loše pismo pouzdano postiglo učinak ismijavanja, bio je nužan i podli čin prijetvirnosti: djevojku je trebalo prikazati kao katolkinju – koja bi, kao takva, imala pravo ukazati na nered u vlastitoj kući. Jedino tako je ovaj pokušaj ismijavanje katoličkih uvjerenja mogao izazvati željenu pomutnju. Bez toga bi se, uz svu maštovitost i nekorektnost mlade autorice, ovo pismo, kakvih ima na pretek, izgubilo u sivilu slicnih netolerantnih forumskih debata, kamo i pripada.

Kako se to ne bi dogodilo, Hrvatski mediji su ponudili svoju uslugu. Naime, ovakvo pismo im je nužno trebalo, kako bi se, pilatovski peruci ruke, sami mogli narugati. Vični ovoj vještini, širokogrudno su svoje usluge stavili na raspolaganje. I zbunili Hrvate i katolike.

To je i tako populacija koja nikome nije važna. i evo ga: Osim što stalno gledamo kako srpske Novosti sustavno nastoje izazvati mržnju Hrvata prema Srbima, čini se da nekome nije dosta, pa pokušava izazvati i međuvjersku mržnju. Najgore od svega bi bilo da sad katolici počnu javno ismijavati protestante, pravoslavne, muslimane… a oni opet jedni druge… Kome to treba?

Mediji! Puna su vam usta tolerancije, pa je počnite i i vi pomalo usvajati. Poštujte one druge i drugačije; makar bili Katolici i Hrvati, i makar bili većina za koju se nikada javno odgovara. Prestanite više poticati nesnošljivost.

Pater Ike Mandurić: Evo nas Vukovare!

facebook komentari

Nastavi čitati