Kardinal Bozanić: Pustimo da nas u svakidašnjem životu vodi Božja riječ

0
Arhiva EPH

Na svetkovinu Svih Svetih, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je euharistijsko slavlje u crkvi Krista Kralja na zagrebačkom groblju Mirogoj.

U homiliji je na pitanje „Zašto slavimo svetkovinu Svih Svetih?”, kardinal je odgovorio „Crkva u svojoj ljubavi obuhvaća sve i ne želi nikoga isključiti.

Danas se spominjemo svih svetih, jer je svaki svetac značajan, jer Božja ljubav sve vrednuje. Svi smo, naime, pozvani da postanemo njemu slični i da ga vidimo kao što jest”. Upućujući na retke iz Knjige Otkrivenja, posvijestio je da „svi stoje pred Jaganjcem sa znakom pobjede, s palmama u rukama.

Oni su uskrsli s Uskrslim, raduju se i kliču jer su postigli veliku plaću na nebesima. To je veliko mnoštvo svetaca. To su Svi Sveti koje danas slavimo. To je i nama ponuđena budućnost koju nam priprema Božja ljubav.

Danas se na izvrstan način očituje zajedništvo svih članova Crkve, bratska povezanost između nas i naših zagovornika u nebu, naših dragih pokojnika koji su prešli na drugu obalu života. To je otajstvo zajedništva svih svetih”.
Nadalje kardinal je podsjetio kako Drugi vatikanski ističe da smo svi u Crkvi pozvani na svetost, te upitao „nije li i to konačni smisao Svete godine milosrđa i jubilejskog oprosta?” Svetost, nastavio je „prije nego što postane naš cilj ona nam je darovana.

Svetost počinje s milošću krštenja. Sakrament krštenja je određen da cvate i donosi obilne plodove i to upravo zbog toga što je netko drugi koji sije. Sijač je Otac nebeski.” U tom kontekstu je naglasio, kako život treba biti shvaćen „kao osobni poziv koji trajno razvija milost krštenja. To je tajna svetosti.

Rečeno jednostavnim riječima: svetost možemo definirani kao uspjeli život u perspektivi vječnosti. Ideal kršćanske svetosti ne smije se pogrešno shvatiti kao da bi uključivao neku vrstu izvanrednoga života koji mogu živjeti samo neki velikani svetosti. Naprotiv putovi svetosti su mnogostruki i prikladni pozivu svakoga čovjeka”.
No, upozorio je, da svetost nije ishod naših nastojanja, već je „ona zreli plod svakidašnjeg traženja Boga u svom životu.

Čovjek kao Božje stvorenje najbolje se ostvaruje ako dnevno na cjelovit i stabilan način živi svoj odnos s Bogom, sa svojim Stvoriteljem. Sveci nam pokazuju kako je moguće i kako je dobro živjeti u trajnom odnosu s Bogom stavljajući uvijek Boga na prvo mjesto u svom životu. Molitvom u vjeri uvodimo Boga u svoj život da bismo živjeli taj život u zajedništvu s Bogom”.
Kardinal Bozanić je posvijestio kako je dobar odnos s Bogom u vlastitom životu solidan temelj za svaki drugi konstruktivan odnos, onaj sa samim sobom, s drugim ljudima i sa svijetom. „Zbog toga što nam i povijest svjedoči, sveci su uvijek bili promicatelji prave crkvenosti, istinskog humanizma i uljudbe”.

U tom je vidu ukazao na svece u hrvatskom narodu, među kojima je posebno istaknuo blaženog Alojzija Stepinca, te naglasio, da „nije moguće pisati povijest djelatne ljubavi, sveobuhvatnog odgoja i obrazovanja, kao i istinskog društvenog zajedništva u našem narodu bez doprinosa svetaca koji je snažno opečatio hrvatski identitet”.
Na kraju homilije, kardinal je još jednom podsjetio na važnost zajedništva s Bogom.
Dok pohađamo naš Mirogoj i druga groblja našega grada i domovine Hrvatske, razmišljamo o životu i zahvaljujemo Bogu za svoje drage pokojne. Molimo za pokoj njihove duše i u vjeri spoznajemo da su i oni svojim zajedništvom i ljubavlju u Kristu uskrslom povezani s nama i čekaju nas na drugoj strani obale života. Svi smo na putu prema vječnosti.

Ostati na tom putu znači živjeti ovozemni život u zajedništvu s Bogom, biti s Bogom povezan po redovitoj molitvi slijedeći Isusov primjer u ljubavi Duha Svetoga.

To se očituje po dobroti srca, po poniznosti i blagosti, po ljubavi prema pravednosti i istini, po zauzimanju za mir i pomirenje, po milosrđu. To je iskaznica koja nas kvalificira kao Božje prijatelje, to je putovnica koja nam omogućuje ulazak u vječni život.

Stoga, ne bojmo se težiti prema Isusovim blaženstvima, ne plašimo se da Isus traži previše od nas, nego pustimo da nas u svakidašnjem životu vodi Božja riječ, premda se toliko puta osjećamo siromašni, nedostojni i grešni.

Bog će nas promijeniti po svojoj ljubavi”.
Nakon popričesne molitve riječ zahvale u ime liturgijske na predvođenju euharistijskog slavlja uputio je rektor crkve Krista Kralja dr. Zvonimir Kurečić.

Posebnu je zahvalu izrekao na odobrenju za posvetu obnovljenog oltara koji je 23. listopada posvetio zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, te tom prigodom ugradio moći bl. Ivana Merza, apostola hrvatske katoličke mladeži.
Rektor je podsjetio kako se 6. studenoga navršava 140 godina od kada je zagrebački pomoćni biskup Janko Pavlešić blagoslovio novo groblje građana grada Zagreba, Mirogoj.

Otvorenjem novoga gradskog groblja postupno su zatvarana stara župna groblja Jurjevsko, sv. Roka, Svetoga Duha, Sv. Margarete, Kaptolsko na Dolcu, Sv. Petra, Sv. Ivana, te vojničko i bogečko groblje na Gupčevoj zvijezdi.

Također je podsjetio, kako je od otvorenja Mirogoja do gradnje i posvete ove grobljanske crkve trebalo proći pune 53 godine. Crkva Krista Kralja je tako posvećena tek 1. studenoga 1929.
Uslijedila je molitva kod središnjega križa, te blagoslov vjernika.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je uveličao Ženski pjevački zbor „Hrvatica” koji djeluje u sastavu „Društva hrvatska žena” iz Zagreba pod ravnanjem Lovre Dobrijevića, te orguljsku pratnju Davora Kelića

facebook komentari