Kardinal Bozanić: Vjeronauk u školama po demokratskom slobodnom izboru

0

U razgovoru za HRT zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić odgovarao je na pitanja o vjeronauku u školama, zahtjevima da se revidiraju ugovori sa Svetom stolicom te o procesu kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca.

“Vjeronauk je prije 25 godina ponovno uveden u hrvatske škole, na temelju Ugovora Svete Stolice i RH te na temelju provedbenog ugovora Vlade i Hrvatske biskupske konferencije”, podsjetio je kardinal Josip Bozanić. “U osnovnim školama vjeronauk kao izborni predmet odabire 90 posto učenika, u srednjim školama njih 75 posto, što govori o tome da je u našim školama uveden po demokratskom slobodnom izboru”, rekao je. Naglasio je je kako je vjeronauk nakon II. svjetskog rata nasilno izbačen iz škola. Na pitanje o mogućoj reviziji Ugovora sa Svetom Stolicom, kardinal Josip Bozanić odgovorio je kako ugovori i konkordati sa Svetom Stolicom imaju trajnu vrijednost, a da je Hrvatska njima ušla u krug europskih zemalja koje imaju posebne odnose sa Svetom Stolicom. Dodao je kako je Crkva u Hrvatskoj bila u nezavidnom položaju, što se tiče reguliranja tog statusa u bivšoj Jugoslaviji. “To je možda uzrok otporu nekih manjih skupina ljudi tim ugovorima”, zaključio je. U razgovoru je kardinal Bozanić rekao kako je proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca dobro napredovao te da je s jedne strane – priveden kraju. S druge strane – čeka se mišljenje mješovite komisije.

Vjeronauk kao školski predmet nije ekskluziva u Hrvatskoj, prisutan je i u ostalim je europskim državama. U nekima, kao primjerice u Španjolskoj, Engleskoj, izborni je ili se uvodi na zahtjev roditelja. U Finskoj je čak obvezni predmet u osnovnoj školi. No, cilj je da predmet bude što manje religijski obojen i da pristup bude više iz kulturalne perspektive. U Švedskoj se pak nastava vjeronauka organizira radi prava djeteta da dobije zaokruženi pogled na različita mišljenja i tradicije. Bivšoj ministrici i gimnazijskoj ravnateljici Ljilji Vokić nije jasno zašto su roditelji djece koja ne idu na vjeronauk, a koja su u velikoj manjini – opterećeni vjeronaukom. Također smatra kako nikoga ne bi trebale smatati mise u školama i križevi jer je Europski sud za ljudska prava presudio da se vjerski sadržaji mogu obavljati na javnim mjestima. “Tko ne želi ići na misu neka ne ide. Princip demokracije izbornosti je najveći princip. Vjeronauk u školama polazi velika većina djece, a ugovore s Vatikanom može raskinuti dvije trećine zastupnika Hrvatskog sabora”, poručila je Vokić u emisiji Tema dana te upitala – “baš me zanima tko je taj tko bi pokrenuo to pitanje”. “Nisu roditelji djece koja idu na vjeronauk – imbecili. Djecu treba odgajati u duhu vjere, demokracije i tolerancije”, zaključila je Vokić.Profesor na Filozofskom fakultetu Neven Budak, koji se zalaže za reviziju Vatikanskih ugovora kazao je kako “vjernonauku u sekularnoj državi nije mjesto u školi, ali tako dugo dok su na snazi ugovori s Vatikanom, moramo poštivati da bude izborni predmet”. “Povijest je pokazala da nijedan oblik indoktrinacije nije učinio ništa dobro, a vjeronauk u školama predstavlja određenju vrstu indoktrinacije”, kazao je Budak. Naglasio je kako se u udžbeniku vjeronauka za 8. razred “ateiste naziva bezumnicima što je dokaz da se radi o diskriminaciji, a ne izbornosti. “Diskriminacija ide u prvom redu u smjeru ateista, a vjerujem da ima problema i sa drugim vjerskim zajednicama”, poručio je Budak. “Moramo se držati Ustava, voditi računa da je Hrvatska sekularna država, barem na papiru – i da bi tako trebali organizirati svoj obrazovni sustav. Ako se govori o ravnopravnosti izbornosti, zašto onda ne postoji ateistički odgoj u školi”, upitao je na kraju Budak.

Prije 25 godina uveden je vjeronauk u hrvatskim školama. Svečanom obilježavanju ove obljetnice u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu prisustvovali su crkveni velikodostojnici, vjeroučitelji, ali i mnogobrojni političari.

facebook komentari