Pratite nas

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Svi zajedno moramo se ohrabriti u ovom ozračju beznađa

Objavljeno

na

Središnja biskupijska proslava 70. obljetnice mučeničke smrti blaženog Miroslava Bulešića, svećenika i mučenika održana je u četvrtak navečer u Svetvinčentu na trgu ispred župne crkve, a svečano euharistijsko slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup i kardinal Vinko Puljić.

Istaknuvši kako je “počašćen što vodi euharistijsko slavlje u povodu 70. obljetnice nebeskog rođenja mučenika blaženog Miroslava Bulešića”, kardinal Vinko Puljić je brojnim vjernicima rekao kako je Bulešić ostavio svijetli trag u Katoličkoj crkvi ne samo na ovim prostorima, već i puno šire.

Upravo zbog toga, ističe Puljić “svi se trebaju nadahnuti njegovim životu, njegovoj hrabroj vjeri i vjernosti i ponositi se njime”, prenosi Hina. “Svi zajedno moramo se ohrabriti u ovom ozračju beznađa.

Ugledajmo se u blaženog Miroslava Bulešića koji je ostavio svijetli trag u Katoličkoj crkvi i zato se s njime moramo ponositi” – poručio je kardinal Vinko Puljić i dodao da život Miroslava Bulešića kao svećenika mora biti nadahnuće jer je,  kako je rekao “njegov osnovni cilj bio odgoj djece i mladih”.

“Danas na poseban način osjećamo potrebu tim mladima dati smisao života jer su oni otupili elektronikom, ne znaju razmišljati pa se čudimo što su bezvoljni. Nisu se kao djeca igrali, a  igranje čini sposobnost mašte. Djeci smo naprosto ukrali djetinjstvo” – naglasio je kardinal Puljić dodavši kako je blaženi Miroslav Bulešić djecu znao odgojiti.

Osim toga, smatra on, “kroz život Miroslava Bulešića može se iščitati da je bio ponosan što je svećenik i što pripada svojem hrvatskom narodu”. Miroslav Bulešić  proglašen je blaženikom 28. rujna 2013. godine. Rođen je 1920. godine u Čabrunićima u općini Svetvinčenat,  za svećenika je zaređen 1943. U kolovozu 1947. u Buzetu je bio službeni pratitelj izaslanika Svete Stolice Jakoba Ukmara, koji je u župnoj crkvi dijelio sakrament krizme, što su komunističke vlasti  23. kolovoza htjeli spriječiti, no nisu uspjeli.

Dan poslije na krizmi u Lanišću  pred očima milicajaca napadači su upali u župni dvor,  teško pretukli mons. Ukmara, a  Bulešića  su izboli nožem u grlo. Od rana je umro. Komunističke vlasti nisu dopustile da Bulešić bude pokopan u rodnoj župi u Svetvinčentu, pa je pokopan u Lanišću.

Njegovo je tijelo tek 1958. preneseno na groblje u Svetvinčenat, a 2003. u posebnu kriptu u zidu župne crkve.

Kardinal Vinko Puljić zapjevao “Tebi majko misli lete” i oduševio Hrvate Innsbrucka

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Zašto su se tisuće Hrvata i Katolika poklonile Svetome Leopoldu Bogdanu Mandiću?

Objavljeno

na

Objavio

Zašto su se tisuće Hrvata i Katolika poklonile Svetome Leopoldu Bogdanu Mandiću? Razloga je mnogo.

Najvažniji je od njih onaj da ljudi čeznu za Bogom, te da je preko svetaca put do Boga izgledan.

Uz to, hrvatski narod osjeća sveca koji je znao u teškim vremenima reći „Krv nije voda“. To je izgovorio kad su ga tamnicom ucjenjivali kako bi se odrekao svojih hrvatskih korijena.

Narodu je i danas potrebno svetaca, ali i odvažnih ljudi koji se pred tuđinom neće odreći sebe i zatajiti svoj narod.

Svetoga Leopolda i zbog toga, kojeg li paradoksa, štuju Talijani i brojni drugi narodi. Nitko ne voli „prilivode“. Koje su još poruke za nas Svetoga Leopolda poslušajte u propovijedi fra Marija Knezovića.

fratar.net

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Pater Ike Mandurić: KOME SMETA VJERA KATOLIKA?

Objavljeno

na

Objavio

Naravno da je pripadnicima jedne vjere neprihvatljivo ono što drugi vjeruju.

Jer oni vjeruju nešto drugo.

Tako je i onoj mladoj porotestantkinji – posve logično – neshvatljivo i neprihvatljivo sve ono što je kod nas katolika drugačije (a da nije katolkinja, nužno proizlazi i iz same činjenice da ne vjeruje u ono što Katolička Crkva naučava – o čemu se i sama očitovala – a vidljivo je to i iz samog načina argumetiranja; svakome tko imalo poznaje kršćanske ckve.) Međutim; prema načelima ekumenizma, nije pristojno na ovaj način ismijavati tuđa vjerska uvjerenja, i to je prvi ružan čin u ovom sramotnom pismu. Kao takvog i javnost bi ga osudila – da je odmah tako i predstavljen.

Držeći se tih načela ekumenizma i međureligijskog dijaloga, rijetko ćete vidjet da neki katolički svećenik ismijava protestantskog ili pravoslavnog, ili islam uopće, i obrnuto – iako nam je svima vjerovanje onig drugih i nelogično i neprihvatljivo i krivo. A opet to ne go govorimo. Zašto je to tako? Jer kad bi svi mi one druge ismijavali, suživot bi bio nemoguć. Stoga bi i javnost svaki takav istup osudila kao čin nepoštivanja i netolerancije.

Stoga, da bi ovo loše pismo pouzdano postiglo učinak ismijavanja, bio je nužan i podli čin prijetvirnosti: djevojku je trebalo prikazati kao katolkinju – koja bi, kao takva, imala pravo ukazati na nered u vlastitoj kući. Jedino tako je ovaj pokušaj ismijavanje katoličkih uvjerenja mogao izazvati željenu pomutnju. Bez toga bi se, uz svu maštovitost i nekorektnost mlade autorice, ovo pismo, kakvih ima na pretek, izgubilo u sivilu slicnih netolerantnih forumskih debata, kamo i pripada.

Kako se to ne bi dogodilo, Hrvatski mediji su ponudili svoju uslugu. Naime, ovakvo pismo im je nužno trebalo, kako bi se, pilatovski peruci ruke, sami mogli narugati. Vični ovoj vještini, širokogrudno su svoje usluge stavili na raspolaganje. I zbunili Hrvate i katolike.

To je i tako populacija koja nikome nije važna. i evo ga: Osim što stalno gledamo kako srpske Novosti sustavno nastoje izazvati mržnju Hrvata prema Srbima, čini se da nekome nije dosta, pa pokušava izazvati i međuvjersku mržnju. Najgore od svega bi bilo da sad katolici počnu javno ismijavati protestante, pravoslavne, muslimane… a oni opet jedni druge… Kome to treba?

Mediji! Puna su vam usta tolerancije, pa je počnite i i vi pomalo usvajati. Poštujte one druge i drugačije; makar bili Katolici i Hrvati, i makar bili većina za koju se nikada javno odgovara. Prestanite više poticati nesnošljivost.

Pater Ike Mandurić: Evo nas Vukovare!

facebook komentari

Nastavi čitati