Karnevalisti se ne daju zastrašiti

0

Koliko daleko smije ići satira? Nakon napada u Parizu ovim pitanjem se bave i organizatori karnevalskih povorki u Njemačkoj. U Kölnu su već objavili svoju reakciju na pariške napade.

“Oni su bili hrabri”, kaže karnevalist iz Düsseldorfa Jacques Tilly pri čemu misli na karikaturiste satiričnog lista Charlie Hebdo koji su izgubili život u terorističkim napadima u Parizu. Iznad njegovog stola visi isječak iz novina s karikaturama i fotografijama ubijenih. Iznad toga prijedlozi za vozila koja će sudjelovati u karnevalskoj povorci.

Jacques Tilly Jacques Tilly

“Kada sam saznao za napade najprije sam sjeo i razmislio što to znači za Europu i za satiru i humor ovdje kod nas za vrijeme karnevala. Taj atentat se vrlo jako odražava na naš posao ovdje.”

Sa svojim timom Jacques Tilly razmišlja o tome na koji način se ovaj napad na slobodu tiska može tematizirati tijekom karnevala. Rezultat je, naravno, sve do karnevala stroga tajna.

Kelnski odgovor na napad u Francuskoj

U Kölnu su glede toga otvoreniji. Od davnina Odbor za proslavu kelnskog karnevala poziva građane da navedu teme koje ih muče. Neke od tih tema su onda predstavljene figurama izloženim u karnevalskoj povorci na pokladni ponedjeljak. Nakon napada na pariški satirični tjednik Odbor je donio odluku da raspiše natječaj pod nazivom “Ja sam Charlie”. U uži izbor je ušlo 14 prijedloga i postavljeno je na Facebook-stranici kelnskog karnevala. Korisnici Facebooka su izabrali pobjednika. Pobjednički prijedlog pokazuje karikaturista s crvenim klaunskim nosom koji svoju olovku stavlja u cijev pištolja atentatora.

Motiv je potpuno u duhu kelnskog karnevala, kaže Christoph Kuckelkorn koji je zadužen za karnevalsku povorku. Na pokladni ponedjeljak se uvijek skreće pozornost na loše pojave u politici i društvu. “Da to ide i bez sramoćenja ljudi ili napada na njihove vjerske osjećaje na primjeren način pokazuju upravo prijedlozi koje su izabrali korisnici Facebooka”, naglašava ovaj karnevalist. Stanovnici Kölna na ovaj način ne žele povrijediti ni religije ni ljude. Naravno ljudi koji su zlobni mogu se unatoč tome osjećati povrijeđenim. “Religija je ljudsko djelo, a ljudska djela su podložna greškama i upravo zbog toga su i prirodne žrtve satire, i ovdje se ne prave razlike”, kaže Jacques Tilly za Odbor za obilježavanje karnevala u Düsseldorfu.

Strah ne, oprez da

Natpis Je suis Charlie Izražavanje solidarnosti s ubijenim karikaturistima

Ipak organizatori velikih karnevalskih povorki u Kölnu, Mainzu i Düsseldorfu se u jednom slažu: Riječ je o tome da se kritizira neprimjereno ponašanje ljudi, a ne religiju samu po sebi. “Kod mene je tu riječ o zlostavljanju djece u Katoličkoj crkvi ili odnosu prema ženama u islamu”, kaže Jacques Tilly. S tim u vezi su primjerice postojala vozila u karnevalskoj povorci sa ženama koje nose burke. Bila je tu žena koja se sve više pokrivala dok na koncu nije nestala u vreći. Muhameda ili Boga Tilly još nikada nije predstavio. “Lutku s likom Muhameda svakako ne bismo pravili bez obzira što se dogodilo. Mi ne želimo napadati osnove vjere, već je kod nas riječ o pogreškama pojedinaca.”

Sve to ipak ne prolazi bez ljutnje. “Ja sam dobio i veoma veliki broj ljutitih mailova. Moram reći da su najžešće reakcije došle od kršćana kada je riječ o temi abortusa.” Unatoč tome ovaj karnevalist iz Düsseldorfa, koji radi na pravljenju karnevalskih vozila, ni u kojem slučaju neće začepiti usta. “Ja sam humanist, ja sam radikalni zagovornik ideja o ljudskih pravima i prije svega ideje o pravu svakog čovjeka na samoodređenje, a to naravno ima politički efekt pri čemu ja branim slobodu mišljenja i tiska.”

Žena sve više nestaje u burci I žena u burci je bila tema

Kršćani često kritičniji od muslimana

I karnevalistima u Mainzu je važna sloboda medija. Ipak dugo se diskutiralo o tome kako se osvrnuti na napade i je li terorizam uopće tema za karnevalsku povorku. U konačnici imamo odgovornost, kaže Richard Wagner, predsjednik Udruženja karnevalista u Mainzu. “To je jedna javna manifestacija, a mi nažalost ne poznajemo te ideologizirane tipove.” Od takvih ljudi se, kaže on, publiku mora štititi. “Ako se kritizira Crkvu i religiju, onda je potrebna tolerancija, ali kod njih je prisutna samo mržnja.”

Wagner govori iz vlastitog iskustva. Prije nekoliko godina je karnevalist Dieter Wenger kritizirao celibat katoličkih svećenika. Na karnevalskom vozilu bila je figura s likom plavuše koja je sa svećenikom sjedila u kadi. Uslijedile su žestoke kritike. Jedna skupina katolika željela je pod svaku cijenu spriječiti prolazak tog vozila. No karnevalska povorka je ipak prošla i to uz veliko policijsko osiguranje. Na koncu povorke na figure su bačeni Molotovljevi kokteli, a vozač je morao napustiti vozilo koje se zapalilo. “Interesantno je da s papom mogu raditi što hoću, ali samo ako se nešto tiče samih katolika oni onda reagiraju”, kaže Wenger.

Kada govori dvorska luda

Papamobil se zajurio na džamiju Papamobil se zajurio na džamiju

Muslimane Wenger rijetko kritizira. Prije nekoliko godina, kada je došlo do rasprave između tadašnjeg pape i islama on je napravio figuru pape koji se svojim vozilom vozi prema minaretu. Time su obje religije u podjednakoj mjeri bile na meti satire. S islamske strane nije bilo kritika. Napad u Parizu, koji je bio napad ne samo na ljude, već i na slobodu mišljenja i govora, Wenger želi komentirati s “podignutim kažiprstom”, a da pri tome ništa neće dovoditi u vezu s Parizom. “Ovdje vlada red. Mi imamo slobodu mišljenja, tiska i vjeroispovijedi, i mi to pokušavamo predstaviti.”

Karnevalu u Mainzu ima svoju maskotu koja se zove “Beyaz”. Sa svjetiljkom u ruci ova maskota utjelovljuje dvorsku ludu karnevala. “Ona traži istinu i pravdu”, objašnjava predsjednik Udruženja karnevalista u Mainzu Richard Wagner. Prije 40 godina je ova dvorska luda govoreći o sebi u trećoj osobi rekla nešto što važi i danas za karneval u Mainzu: “On se ne da zbuniti, on nikada neće biti instrumentaliziran. On se igra vatrom, čak i pod cijenu da se opeče.”

[ad id=”40551″]

facebook komentari