Pratite nas

Događaji

Karolina Vidović Krišto u Göppingenu: „Hrvatska se voli znanjem!“

Objavljeno

na

Novinarka HRT-a na poziv Hrvatske zajednice u Geislingenu i Göppingenu održala je predavanje u povodu 25 godina hrvatske državnosti

[ad id=”93788″]

U povodu Dana državnosti održana je svečanost u Göppingenu na kojoj se okupilo oko 300 Hrvata Geislingena i Göppingena, a posebna je gošća bila novinarka HRT-a Karolina Vidović Krišto. U sklopu svečane akademije održala je predavanje pod naslovom „Hrvatska se voli znanjem“.
„Volim Hrvatsku. A, kako se voli Hrvatsku? Kako mogu reći da je volim ako je ne poznajem, ako ne znam o njoj ono što je bitno. Trebamo znati svoju noviju povijest, što se dogodilo zadnjih 26 godina, mi smo pozvani prenositi tu povijest djeci, mladima – mi smo svjedoci toga vremena.

Kako će naša djeca, ne samo u Hrvatskoj nego diljem Europe i svijeta, moći voljeti svoju Hrvatsku sutra kada povjeruju u sve laži o njoj koje se iz godine u godinu ponavljaju i množe? Laži koje će povjerovati ako ne budu znali istinu i ako ne budu znali ono bitno o Hrvatskoj. Čovjek u laži vjeruje najčešće iz neznanja. Lažima ćemo iz neznanja povjerovati.

GP Vidovic kristo (2)Zato ne zaboravimo, ove riječi želim u vaše srce i u vaše sjećanje položiti – Hrvatska se voli znanjem.

Rasprave o ranijoj povijesti, prvenstveno oko Drugog svjetskog rata, često su predmet diskusije, svađe, pa i raskola. I opet zbog neznanja. A kako se i moglo steći znanje kada su tu povijest u bivšoj državi pisali sluge totalitarnog jugokomunizma.

Zato tu temu, dragi prijatelji, trebamo ostaviti za drugi korak.

Prvi korak je utvrditi gradivo najnovije hrvatske povijesti, Hrvatskog, obrambenog Domovinskog rata na kojem se temelji moderna i suverena Hrvatska. I trebamo konačno ustrojiti državu. Obranili je jesmo, stvorili još nismo.

Što to znači? To znači da sve institucije koje u Hrvatskoj imamo uvelike sežu iz komunizma – njihoj ustroj, kultura djelovanja, kultura poslovanja, često i mentalitet ljudi. Isto tako je i s većinom stranaka.

Potrebno je suočavanje s prošlošću,  lustracija. Bas kao sto je istaknuo ravnatelj njemačkog instituta za Suočavanje s prošlošću – za lustraciju nikada nije kasno, potrebna je, i čim prije s tim procesom počnemo to bolje.

Zato nam je to prvi korak. Tada, kada stvorimo zdrave institucije i napišemo autentičnu, istinitu noviju povijest, tada možemo krenuti i s rasvjetljavanjem povijesti prije 1991.

Ipak, jednu stvar želim i danas ovdje  naglasiti – ako želimo sagledati i razumjeti Drugi svjetski rat, onda to možemo samo iz perspektive Prvog svjetskoga rata kojeg je Drugi samo nastavak. Najbolja knjiga o tom dijelu hrvatske povijesti svakako je „Južnoslavensko pitanje“ autora Ive Pilara. Napisao ju je na njemačkome pod pseudonimom L. v. Suedland, pod naslovom „Suedslawische Frage“.


Vidović Krišto je istaknula i nekoliko crta i citata iz ranije povijesti.

GP Vidovic kristo (4)„Hrvati kroz povijest – jedan narod, jedna kultura, jedan jezik, jedna povijest – ali narod bez države kao da to nije.

Nakon što su oko 680. g. primili kršćanstvo, Hrvati su dali potpisanu obvezu i neopozivu zakletvu Sv. Petru, da nikad neće s oružjem provaliti u tuđu zemlju nego da će živjeti u miru sa svima koji to žele, primivši za uzvrat od rimskog Pape ovaj blagoslov: „Ako bi ikad neki drugi narodi navalili i poveli rat na zemlju Hrvata, neka za njih ratuje i zaštiti ih Bog, a pobjedu im donese Petar, Kristov učenik.“

Srpski novinar i pjesnik s kraja 19. stoljeća, Jovan Jovanović Zmaj napisao je o Hrvatima ovo:

„Hrvat se ne bori da što otme kome,
Čuva sveti oganj na ognjištu svome.

I dok tako čini u najteži dani
I Bog je i pravda na njegovoj strani.“

GP Vidovic kristo (5)Vidović-Krišto podsjetila je i na brutalno ubojstvo Milana Shufflaya: „Albert Einstein 1931. godine u Berlinu, zajedno s književnikom Heinrichom Mannom, uputio je apel međunarodnoj organizaciji za ljudska prava da zaustave jugoslavensku i velikosrpsku tiraniju protiv hrvatskog naroda i Hrvatske države? Povod je bilo režimsko ubojstvo hrvatskog političara Milana Šufflaya, kojem su članovi organizacije Mlada Jugoslavija na njegovu kućnome pragu željeznom šipkom razbili glavu.

Ovo je kratki ulomak iz njihova pisma:

„Smatramo da je dužnost Međunarodne organizacije za ljudska prava da traži od svih koji poštuju slobodu i ljudska prava nacija, da se suprotstave tiraniji koja vlada Hrvatskom i počnu dostojanstvene prosvjede. Sve zemlje, osobito Francuska, Njemačka, Poljska, Austrija, mjesta gdje Međunarodna organizacija za ljudska prava djeluje, imaju odgovornost djelovanja kao štit za ovu malu, miroljubivu i prosvijetljenu naciju.“
Berlin, travanj 1931.

Hrvatska je 888 godina (1102. – 1990.) težila i borila se za svoju državu

Uslijedilo je predavanje o Domovinskome ratu. Posebno pozorno slušala su djeca i mladi u publici jer je Vidović Krišto i jezično prilagodila predavanje upravo njima – najvažniji naglaske prenijela je i na njemačkome.
Za kraj predavanja o Domovinskome ratu Vidović Krišto pročitala je dio apela Žena iz Domovinskog rata u Zadru koji su pročitale upravo na Dan državnosti 2013., na Trgu Svetog Marka nakon Mise za Domovinu.

„Govorimo u ime 15.876 ubijenih hrvatskih dragovoljaca i branitelja,
21.959 ranjenih hrvatskih dragovoljaca i branitelja ,

8.000 poginulih hrvatskih civila
404 ubijena hrvatska djeteta i
1.044 ranjena hrvatska djeteta,
7.169 ranjenih hrvatskih civila i
500.000 prognanih Hrvata.

HRVATSKA – znaš li da su ti u Domovinskom ratu ubili 6.741 Hrvata mlađeg od 30 godina?GP Vidovic kristo (6)
Koliko je to ljudi Hrvatska?

Zamisli kolonu od 84 puna autobusa mladića koji većinom nisu stigli imati djecu.
Hrvatska, tada se taj broj povećava za još 194 puna autobusa.
Hrvatska, znaš li da u ovim autobusima nema niti jednog koji se prezivao Pusić, Miljenić, Hajdaš, Mrak, Zlatar, Jakovina, Bauk ni Mrsić?
Hrvatska znaš li da su ti ubili najviše Hrvata koji su se zvali Ivan? Čak punih 10 autobusa.
Hrvatska znaš li da su ti ubili 23 razreda ljudi iz generacije 1968. godine, Hrvatska …

Tko je zaboravio ove ljude Hrvatska, misliš li danas na njih, je si li ponosna, tko ti slavi Dan državnosti Hrvatska, jesi li ti država Hrvatska ili ipak samo Sava teče uzvodno?!“ Uslijedio je veliki pljesak.

„Svojim snagama i novcem do 1999. god. imali smo ogromne izdatke.

Među ostalim smo kupili oružje jer je oružje teritorijalne obrane RH tadašnji SKH (današnji SDP) predao agresoru. To ni slovenski komunisti nisu napravili. Kupili smo streljivo, hranili smo 500 000 hrvatskih prognanika i 200 000 prognanih iz BiH, obnovili smo većinu uništenog stambenog fonda, mirno smo reintegrirali i obnovili Podunavlje.

Kroz cijeli taj period vanjski dug Hrvatske je uz naslijeđene 2 milijarde Eura iz Jugoslavije, narastao na 7 milijardi Eura – UZ SVE NAVEDENO!

Usporedbe radi: u periodu od 2000. – 2014. godine, u miru, bez rata i prognanika, hrvatski je vanjski dug dosegnuo 47 milijardi Eura! Sapienti sat.“, među ostalim je na svečanoj akademiji istaknula Vidović Krišto.

Ivana Galešić/crodnevnik  

foto: HKM Göppingen

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica stradanja mještana Lovasa u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja, mještani srijemskog mjesta Lovas prisjetili su se 18. listopada 1991. godine, kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za zločine dosad nitko nije odgovarao.

“Strašno smo ogorčeni i frustrirani što i nakon 26 godina od zločina pravda nije zadovoljena, a krivci nisu odgovarali za počinjene zločine u Lovasu. Gotovo je to nemoguće objasniti obiteljima žrtava, koje već pomalo gube nadu da će pravda ikada biti zadovoljena.

Iako je tu ne treba niti očekivati i nikada neće biti postignuta, jer ubijenih više jednostavno nema i ne postoji ništa što bi obiteljima bol moglo ublažiti”, kazala je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Kod spomen križa u središtu mjesta moljena je molitva, dok je u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela služena misa zadušnica.

Navečer će u Domu kulture biti prikazan dokumentarni film “Krvava berba grožđa” Silvija Mirošničenka koji je nedavno premijerno prikazan u Zagrebu, a govori upravo o okupaciji Lovasa i stradanju mještana.

Za ratni zločin u Lovasu 1991. godine, u kojem je ubijeno 85 Lovaščana, vođeni su i još uvijek se vode kazneni postupci pred pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i Srbiji te pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Povodom 26. obljetnice stradanja Lovščana oglasio se Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, koji podsjeća da je Okružno državno odvjetništvo u Osijeku (danas ŽDO Osijek) 19. prosinca 1994. podiglo optužnicu protiv 18 osoba za zločin u Lovasu.

Nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, Državno odvjetništvo RH je kazneni predmet ustupilo Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji, jer većina optuženika nije ni danas dostupna hrvatskom pravosuđu.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. godine Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora.

Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno raspravljanje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

Krvava berba grožđa – ‘Morali smo se primiti za ruke, a zatim šetati minskim poljem’

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Dana matice hrvatske u Vukovarsko –  srijemskoj županiji  u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, predstavljen je pretisak hrvatskog izdanja knjige Južnoslavensko pitanje, autora Ive Pilara.

Sutradan, 16. 10. 2017. predstavljanje je nastavljeno u dvorani  vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Reljkovića , te  uvečer istog dana u prostorima Doma kulture u Nuštru.

Pretisak knjige i predstavljanje, organizirali su Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Građanska inicijativa Ivo Pilar.

Knjigu su predstavili prof. Stjepan Šterc, Dražen Švagelj, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i novinar Marko Ljubić.

Sudeći prema odazivu građana,  ovo je knjiga za  koju  hrvatska javnost pokazuje snažan interes, budući govori o Pilarovim predviđanjima o stanju u Hrvatskoj, analizira i osvjetljava povijest velikosrpskog posezanja za hrvatskim nacionalnim teritorijem te jasno oslikava genezu tih pojava. Iako izdana prije stotinu godina, u knjizi se  najavljuju  masovna iseljavanja  iz zemlje. Zbog kristalno jasne dijagnostike navedenih pojava i problema, knjiga je zabranjivana tijekom obje južnoslavenske kraljevine te tijekom SFRJ. Autor, dr. Ivo Pilar ubijen je od velikosrpskih organizatora, 1933., u Zagrebu.  Hvale vrijedan pretisak iz 1990., organiziran od Hrvatske demokratske stranke, pomalo se izgubio u vihoru ratnih događanja koja su uslijedila u Hrvatskoj.

„Čitajući Ivu Pilara imate osjećaj da se gotovo ništa nije promijenilo. Ivo Pilar i njegovo djelo je ostalo izvan kolektivne svijesti Hrvatske  jako dugo i ja bih rekao da je to usud svih ljudi koji su imali izraženu, vrlo jasnu, hrvatsku suverenističku ideju, koji su tu ideju htjeli maknut iz tog istočnog okruženja i usmjeriti Hrvatsku prema zapadu.“ – izjavio je na predstavljanju Stjepan Šterc.


Organizatori predstavljanja posebno zahvaljuju ravnatelju vinkovačke gimnazije prof. Stipi Tomiću, načelniku Općine Nuštar Hrvoju Drinovcu te svim nazočnima na predstavljanjima.

Građanska Inicijativa Ivo Pilar

Više o knjizi možete saznati ovdje:

http://juznoslavensko-pitanje.hr/

 

facebook komentari

Nastavi čitati