Pratite nas

Hrvatska

Katolička Crkva u nedjelju 1. lipnja slavi 48. svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja

Objavljeno

na

Katolička Crkva u nedjelju 1. lipnja slavi 48. svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja, a papa Franjo uobičajenu prigodnu papinsku poruku posvetio je temi »Komunikacija u službi istinske kulture susreta« u kojoj odmah na početku ističe paradoks: dok s jedne strane razvoj na polju transporta i komunikacijske tehnologije omogućuje ljudima zbližavanje i povezivanje, a globalizacija ih čini međuzavisnima, na drugoj strani sve je više podjela i sve je dublji jaz između bogatih i siromašnih, protagonista i isključenih. Upravo u takvim okolnostima papa Franjo doslovno ističe: »U tome svijetu mediji nam mogu pomoći osjetiti se bliže jedni drugima i stvoriti novi osjećaj jedinstva ljudske obitelji koji potiče na solidarnost i ozbiljno zauzimanje za dostojanstveniji život.«

papa_novinari1

Katolička Crkva od II. vatikanskoga koncila pozitivno gleda na medije, a citirana rečenica iz Papine poruke pokazuje da i sadašnje vodstvo Crkve prepoznaje potencijal medija za pomoć ljudima, za pozitivni doprinos. Zastupajući takav stav, ni Crkva ni njezino vodstvo nisu nimalo naivni, niti su smetnuli s uma da postoje mediji koji su ponajprije sredstvo u službi profita, određene politike, ideologija i manipuliranja. Naime, Crkvi je dobro poznato da u silnoj množini suvremene medijske proizvodnje ima i pravih bisera, iznimno vrijednih priloga, a postoje čak i mediji koji su isključivo okrenuti dobru, promicanju dobra, solidarnosti, vječnih vrjednota. Štoviše, upravo takve medije i sama Katolička Crkva osniva diljem svijeta, a osnovala ih je i u Hrvatskoj. Crkveni mediji, bili osnovani od institucionalne Crkve ili od vjernika laika – članova Crkve, integralni su dio crkvenoga organizma, Crkve kao takve, te je sav njihov smisao postojanja da budu konzumirani pa da na taj način, dopunjavajući i aktualizirajući navještaj i plodove radosne vijesti, nadahnjuju i potiču osobni susret korisnika tih medija s Bogom, sa zajednicom Božjega naroda i s teškim pitanjima suvremenih ljudi. Veliki grijeh propusta čine oni vjernici koji se često vrlo nepromišljeno i olako lišavaju blagodati sadržaja crkvenih medija, ostajući u svojim okvirima često djetinje vjerske informiranosti potpuno nespremni za izazove suvremenoga vjerničkoga života i svjedočenja.

Također nedomišljeno i olako i neki pastoralni djelatnici zaboravljaju da su u crkvenoj službi stvarno onoliko koliko po njima, po njihovu zalaganju – u što spada i promicanje crkvenih medija – navještaj radosne vijesti i vjerodostojnih crkvenih poruka dopire do svakoga čovjeka koji je povjeren njihovoj pastoralnoj brizi. Nerijetko se čuju kukanja kao da napredak crkvenoga života ovisi samo o pojedincima, a ne primjećuju se niti se koriste danas veoma brojna pomoćna sredstva iz radionica različitih crkvenih izdavača, a koja su plod djelovanja brojnih kompetentnih crkvenih poslenika. Nije li sve očitija kriza crkvenih medija tek pokazatelj puno dublje i opasnije krize crkvenoga napretka i služenja u suvremenim društvenim okolnostima? Dok papa Franjo ističe da nam mediji mogu pomoći, zašto toliki u Crkvi u Hrvatskoj uopće ne mare za crkvene medije?

U suvremenoj Crkvi, pa i u novijim papinskim porukama za Dan medija, sve se veća pozornost posvećuje internetu i društvenim mrežama, odnosno tzv. novim medijima, što je i opravdano i potrebno, no pri tome se često zaboravlja na neumanjenu vrijednost klasičnih medija, koji, premda su sada u krizi, ne će nestati i kojima je baš u sadašnjem povijesnom času potrebno pomoći da baš budu ne samo prisutni, nego i konzumirani u svakoj kršćanskoj obitelji. Internet danas pruža tek prvu informaciju, koja redovito mora biti vrlo kratka, a relevantna informiranost, koja može nadahnjivati i pokretati, stječe se isključivo studioznim čitanjem.

»Kad god je glavna svrha komunikacije potaknuti na potrošnju ili manipulaciju ljudima, tada je riječ o silovitom napadu poput onoga kojem je bio izložen čovjek iz prispodobe kojega su razbojnici pretukli i ostavili uz cestu« – poručio je doslovno papa Franjo u svojoj poruci za Dan medija i na taj način upozorio i na činjenicu zastrašujućega djelovanja medija. Svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja od svoga utemeljenja ima zadaću poticati kod vjernika odgoj za korištenje medijima, za razvijanje kritičnosti prema svim medijima i medijskim ponudama – jer su sposobni nanijeti teške i čak nezacjeljive rane. Osobito su ranjivi djeca i mladi pa velika odgovornost za dobro tih naraštaja leži i na društvu, osobito školstvu, ali i na obitelji i na Crkvi. Ako je kriterij za prepoznavanje razbojničkoga djelovanja, na koje podsjeća Papa, nesluženje općemu dobru uz služenje grupnim interesima, neiznošenje istine, a iznošenje friziranih konstrukcija i interpretacija, neprincipijelno selektivno iznošenje negativnosti ili njegovanje dvostrukih mjerila, ovisno o (ne)pripadnosti jatu, onda je hrvatska javnost prispodobiva trajno napadnutom i napadanom čovjeku koji vapi za bližnjim koji bi mu zavio rane. Ne nameće li se baš katoličkim vjernicima hitna zadaća u suvremenom hrvatskom društvu da baš oni budu pravi bližnji, tj. oni koji prepoznaju žrtve medijskoga razbojništva, koji priskaču u pomoć i povijaju žrtvama rane koje su često političke, ideološke ili učinci širenja suvremenih brojnih oblika kulture smrti? Postojanje crkvenih medija i plemenitih medijskih ponuda i u Hrvatskoj potvrđuju stav pape Franje da mediji mogu pomoći u osposobljavanju vjernika za liječenje često teških rana brojnih suvremenika, čak i članova Crkve.

Ivan Miklenić / Glas Koncila

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Svi uhićeni u aferi Agrokor na slobodi; istražni zatvor za Ivicu Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Preokret u slučaju Agrokor. Odluka istražnog suca glasi: Svi osumnjičeni i privedeni su slobodni i večeras mogu svojim kućama. No, to se ne odnosi na Ivicu Todorića kojemu je određen istražni zatvor.

To znači da Todorićevi sinovi mogu doći u Hrvatsku dati svoj iskaz, neće biti pritvoreni.

Odvjetnici osumnjičenih iznimno su zadovoljni odlukom istažnog suca. Razlog takvoj odluci leži u tome da je prošlo šest mjeseci od početka afere te da nema straha od utjecaja na svjedoke. Svi odvjetnici slažu se u jednom – ovo je poraz Državnog odvjetništva.

Za sada se zna da Ante Todorić dolazi u Hrvatsku. Za Ivicu Todorića nemamo potvrdu da će doći i pristati na istražni zatvor.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

Moj branjenik je, kao što govorimo već dva dana, izvan Republike Hrvatske. On je na putu prema Hrvatskoj. Stupio je u kontakt jučer u poslijepodnevnim satima s djelatnicima policije. Od njega je zatraženo da dođe u Republiku Hrvatsku i on je obećao da će doći. On je čovjek koji drži svoja obećanja i doći će. – Kad će doći? – Vrlo vjerojatno tijekom sutrašnjeg ili najkasnije preksutrašnjeg dana. – Je li krenuo ili nije? – Krenuo je. – A gdje je sad? – Ne mogu vam to reći, ja vam nisam ni u ova dva dana ni u jednom trenutku potvrdio da je on u Londonu, rekao je Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, javlja HRT

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

U četvrtak sam u Zagrebu, poručio je policiji Ivica Todorić, doznaju 24 sata iz izvora bliskih istrazi. Javio im se na broj koji je ostavio svom odvjetniku.

Ante Todorić navodno je već krenuo u Hrvatsku te bi i on sutra tijekom dana trebao stići u Zagreb.

Odluka o istražnom zatvoru osumnjičenima u slučaju Agrokor trebala bi biti objavljena u 19,30 sati, doznaje se na zagrebačkom Županijskom sudu.

Nešto prije podneva 12 uhićenih dovedeni su pred suca istrage Zorana Luburića koji bi trebao odlučiti o zahtjevu da se uhićenima, ali i nedostupnima Ivici, Anti i Ivanu Todoriću odredi istražni zatvor.

Njihovi odvjetnici najavili su prije ročišta da će umjesto zatvora predložiti određivanje zamjenskih blažih mjera. U prvom redu se radi o zabrani pristupa svjedocima, s obzirom da je tužiteljstvo kao glavni razlog pritvaranja navelo upravo opasnost od ometanja kaznenog postupka utjecajem na svjedoke, vještake i sudionike postupka.

Odvjetnik Piruške Canjuge, Anto Nobilo, kazao je da će sucu istrage, uz zabranu pristupa svjedocima predložiti i mjeru zabrane napuštanja doma te da će s obzirom na nedavne izmjene zakona pokušati mijenjati postojeću praksu.

I odvjetnik Ivana Crnjca, Ljubo Pavasović Visković, podsjetio je da u hrvatskom zakonodavstvu postoji i mogućnost pritvora u domu koji se rijetko koristi.

Posljednjim izmjenama Zakona o kaznenom postupku otežana je, primjerice, mogućnost izlaska na slobodu uz jamčevinu koja se sada može odrediti jedino ako se pritvor traži zbog opasnosti od bijega.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je na svojoj internetskoj stranici izvijestilo da je odluku o istražnom zatvoru donijelo nakon ispitivanja 12 od ukupno 15 osumnjičenih u ovom slučaju, a ističu i da im je troje osumnjičenih nedostupno. Uz osnivača koncerna Agrokor Ivicu Todorića nedostupni su i njegovi sinovi Ante i Ivan čiji su odvjetnici u više navrata tvrdili da nisu u bijegu te da će se na poziv vratiti u Hrvatsku.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Odvjetnik Ante Todorića i prilikom dolaska na sud je ponovio da njegov branjenik dolazi u Hrvatsku te da ga je policija kontaktirala na britanski broj telefona koji su im ranije ustupili.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

facebook komentari

Nastavi čitati