Katolička Crkva u nedjelju 1. lipnja slavi 48. svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja

0

Katolička Crkva u nedjelju 1. lipnja slavi 48. svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja, a papa Franjo uobičajenu prigodnu papinsku poruku posvetio je temi »Komunikacija u službi istinske kulture susreta« u kojoj odmah na početku ističe paradoks: dok s jedne strane razvoj na polju transporta i komunikacijske tehnologije omogućuje ljudima zbližavanje i povezivanje, a globalizacija ih čini međuzavisnima, na drugoj strani sve je više podjela i sve je dublji jaz između bogatih i siromašnih, protagonista i isključenih. Upravo u takvim okolnostima papa Franjo doslovno ističe: »U tome svijetu mediji nam mogu pomoći osjetiti se bliže jedni drugima i stvoriti novi osjećaj jedinstva ljudske obitelji koji potiče na solidarnost i ozbiljno zauzimanje za dostojanstveniji život.«

papa_novinari1

Katolička Crkva od II. vatikanskoga koncila pozitivno gleda na medije, a citirana rečenica iz Papine poruke pokazuje da i sadašnje vodstvo Crkve prepoznaje potencijal medija za pomoć ljudima, za pozitivni doprinos. Zastupajući takav stav, ni Crkva ni njezino vodstvo nisu nimalo naivni, niti su smetnuli s uma da postoje mediji koji su ponajprije sredstvo u službi profita, određene politike, ideologija i manipuliranja. Naime, Crkvi je dobro poznato da u silnoj množini suvremene medijske proizvodnje ima i pravih bisera, iznimno vrijednih priloga, a postoje čak i mediji koji su isključivo okrenuti dobru, promicanju dobra, solidarnosti, vječnih vrjednota. Štoviše, upravo takve medije i sama Katolička Crkva osniva diljem svijeta, a osnovala ih je i u Hrvatskoj. Crkveni mediji, bili osnovani od institucionalne Crkve ili od vjernika laika – članova Crkve, integralni su dio crkvenoga organizma, Crkve kao takve, te je sav njihov smisao postojanja da budu konzumirani pa da na taj način, dopunjavajući i aktualizirajući navještaj i plodove radosne vijesti, nadahnjuju i potiču osobni susret korisnika tih medija s Bogom, sa zajednicom Božjega naroda i s teškim pitanjima suvremenih ljudi. Veliki grijeh propusta čine oni vjernici koji se često vrlo nepromišljeno i olako lišavaju blagodati sadržaja crkvenih medija, ostajući u svojim okvirima često djetinje vjerske informiranosti potpuno nespremni za izazove suvremenoga vjerničkoga života i svjedočenja.

Također nedomišljeno i olako i neki pastoralni djelatnici zaboravljaju da su u crkvenoj službi stvarno onoliko koliko po njima, po njihovu zalaganju – u što spada i promicanje crkvenih medija – navještaj radosne vijesti i vjerodostojnih crkvenih poruka dopire do svakoga čovjeka koji je povjeren njihovoj pastoralnoj brizi. Nerijetko se čuju kukanja kao da napredak crkvenoga života ovisi samo o pojedincima, a ne primjećuju se niti se koriste danas veoma brojna pomoćna sredstva iz radionica različitih crkvenih izdavača, a koja su plod djelovanja brojnih kompetentnih crkvenih poslenika. Nije li sve očitija kriza crkvenih medija tek pokazatelj puno dublje i opasnije krize crkvenoga napretka i služenja u suvremenim društvenim okolnostima? Dok papa Franjo ističe da nam mediji mogu pomoći, zašto toliki u Crkvi u Hrvatskoj uopće ne mare za crkvene medije?

U suvremenoj Crkvi, pa i u novijim papinskim porukama za Dan medija, sve se veća pozornost posvećuje internetu i društvenim mrežama, odnosno tzv. novim medijima, što je i opravdano i potrebno, no pri tome se često zaboravlja na neumanjenu vrijednost klasičnih medija, koji, premda su sada u krizi, ne će nestati i kojima je baš u sadašnjem povijesnom času potrebno pomoći da baš budu ne samo prisutni, nego i konzumirani u svakoj kršćanskoj obitelji. Internet danas pruža tek prvu informaciju, koja redovito mora biti vrlo kratka, a relevantna informiranost, koja može nadahnjivati i pokretati, stječe se isključivo studioznim čitanjem.

»Kad god je glavna svrha komunikacije potaknuti na potrošnju ili manipulaciju ljudima, tada je riječ o silovitom napadu poput onoga kojem je bio izložen čovjek iz prispodobe kojega su razbojnici pretukli i ostavili uz cestu« – poručio je doslovno papa Franjo u svojoj poruci za Dan medija i na taj način upozorio i na činjenicu zastrašujućega djelovanja medija. Svjetski dan sredstava društvenoga priopćivanja od svoga utemeljenja ima zadaću poticati kod vjernika odgoj za korištenje medijima, za razvijanje kritičnosti prema svim medijima i medijskim ponudama – jer su sposobni nanijeti teške i čak nezacjeljive rane. Osobito su ranjivi djeca i mladi pa velika odgovornost za dobro tih naraštaja leži i na društvu, osobito školstvu, ali i na obitelji i na Crkvi. Ako je kriterij za prepoznavanje razbojničkoga djelovanja, na koje podsjeća Papa, nesluženje općemu dobru uz služenje grupnim interesima, neiznošenje istine, a iznošenje friziranih konstrukcija i interpretacija, neprincipijelno selektivno iznošenje negativnosti ili njegovanje dvostrukih mjerila, ovisno o (ne)pripadnosti jatu, onda je hrvatska javnost prispodobiva trajno napadnutom i napadanom čovjeku koji vapi za bližnjim koji bi mu zavio rane. Ne nameće li se baš katoličkim vjernicima hitna zadaća u suvremenom hrvatskom društvu da baš oni budu pravi bližnji, tj. oni koji prepoznaju žrtve medijskoga razbojništva, koji priskaču u pomoć i povijaju žrtvama rane koje su često političke, ideološke ili učinci širenja suvremenih brojnih oblika kulture smrti? Postojanje crkvenih medija i plemenitih medijskih ponuda i u Hrvatskoj potvrđuju stav pape Franje da mediji mogu pomoći u osposobljavanju vjernika za liječenje često teških rana brojnih suvremenika, čak i članova Crkve.

Ivan Miklenić / Glas Koncila

facebook komentari