Pratite nas

Naši u svijetu

Kijev tvrdi: “Ruski tenkovi su ušli u Ukrajinu” – Rusija nije potvrdila informaciju

Objavljeno

na

Ukrajinske vlasti u Kijevu tvrde kako je Rusija tijekom jučerašnjeg dana dopustila pobunjenicima da uvedu tri tenka i nekoliko drugih vojnih vozila preko rusko-ukrajinske granice na istoku zemlje. Ministar unutarnjih poslova, Arsenij Avakov, nije direktno osudio Rusiju, no rekao je kako Putin “nije izvršio obećanje da će pojačati kontrolu nad granicama”.

Georgia Russia

Zbog navodnih tenkova zabrinut je i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko koji je, prenose mediji, telefonski kontaktirao ruskog predsjednika Vladimira Putina te mu poručio kako je ova situacija “nedopustiva”.

Kako su se tenkovi točno našli na prostoru istočne Ukrajine, za sada još nije poznato, no da su zaista tamo potvrđuje nekoliko izvora. Korespondenti novinske agencije Reuters ističu kako su vidjeli dva tenka na prostoru istočnog grada Snižnje, no nemaju informaciju o tome kako su se tamo našli, tj. da li su stigli iz Rusije – kako tvrdi Kijev – ili se radi o tenkovima ukrajinske vojske koji su zarobljeni od strane pobunjenika. Na samim tenkovima, ističu Reutersovi zaposlenici, nema nikakvih oznaka koje bi ukazivale na to da se zaista radi o tenkovima ruske vojske.

VIDEO: tenkovi na ulicama – Kijev tvrdi kako su isti dovezeni iz Rusije, pobunjenici su potvrdili kako su uvrstili dodatne tenkove u svoj arsenal, no ne otkrivaju gdje su ih nabavili:

youtube_advanced
please specify correct url
Avakov iz Kijeva ističe: “Vidjeli smo kolonu oklopnih vozila, među njima su bili komadi artiljerije kao i tenkovi. Prema našim informacijama stigli su preko granice te se jutros nalaze u Snižnjeu”. Nadalje, tvrdi kako su tenkovi stigli preko jednog ili više graničnih prijelaza koji se nalaze pod kontrolom pobunjenika. “Jedna kolona je ušla u Ukrajini na prostoru Djakove, u regiji Lugansk, te je od tamo krenula u regiju Donjeck. Borbe se upravo vode. Dio kolone je uništen”, rekao je Avakov u razgovoru za medije.

Rusija za sada nije odgovorila na ove optužbe. Nadalje, nije poznato što je Putin rekao Porošenku za vrijeme navodnog telefonskog poziva kojeg je inicirao ukrajinski predsjednik.

Rusija je do sada kategorički odbacila sve optužbe o uplitanju u sukob na istoku Ukrajine. Naime, važno je istaknuti kako ove informacije sa sobom nose brojne posljedice – Rusiji se već ranije zaprijetilo ekonomskim sankcijama ukoliko “pokušaju destabilizirati” situaciju na istoku Ukrajine. Informacija o slanju tenkova svakako bi se mogla interpretirati na takav način, no za sada nema nikakvih konkretnih dokaza da su ovi tenkovi zaista ušli preko ruske granice i da nisu zapravo zarobljeni tenkovi ukrajinske vojske (ne moraju niti biti zarobljeni, dezerterstvo u redovima ukrajinske vojske nije nepoznato otkako je sukob počeo). Pobunjenici također tvrde kako od Rusije ne dobivaju ništa osim humanitarne pomoći koja stiže, a ona uključuje hranu, odjeću i lijekove.

No, pobunjenici su danas potvrdili kako su tri dodatna tenka stupila u njihov arsenal. Informaciju su potvrdili iz sjedišta Narodne Republike Donjeck u razgovoru za novinsku agenciju RIA Novosti. No, nisu htjeli otkriti otkuda su tenkovi stigli. Oni koji su vidjeli tenkove ističu kako se radi o T-70 ili T-72 modelima. Iz sjedišta pobunjeničke Vlade ističu kako će tenkovi biti poslani na najteže dijelove fronta.

Rusija je nakon izbora Porošenka bila zainteresirana za dijalog, a on sam je rekao kako je spreman na prekid sukoba. No, kako vrijeme prolazi postaje očito kako Porošenko nema namjere prekinuti vojnu ofenzivu te ona zapravo postaje sve intenzivnija.

Moguća uporaba bijelog fosfora nad Slavianskom

U drugim vijestima, iznimno uznemirujuće informacije stižu iz istočnog ukrajinskog grada Slaviansk koji je već tjednima meta žestoke vojne ofenzive otkako je postao ključno uporišta pobunjenika. Tijekom prošle noći stanovnike Slavianska i predgrađa probudilo je bombardiranje, no drugačije nego do sada – lokalni mediji i svjedoci ističu kako se možda radilo o uporabi bijelog fosfora, strogo zabranjenog oružja. Bijeli fosfor je smrtonosna supstanca koja spaljuje ljudsko tkivo.

VIDEO: snimke na kojima se navodno vidi uporaba bijelog fosfora iznad Slavianska – snimka nije potvrđena, no pojedini stručnjaci tvrde (vidi dalje u tekstu komentar Shoebridgea) kako bi se ovakve snimke teško mogle lažirati :

Podsjetimo, ovakvo oružje koristila je izraelska vojska u napadima na Pojas Gaze, kao i američka vojska za vrijeme rata u Iraku. Bijeli fosfor zabranjuje UN-ova deklaracija iz 1980 – “Konvencija od 10. listopada 1980. o zabrani i restrikciji uporabe pojedinih konvencionalnih oružja za koja se smatra da nanose pretjerane ozljede ili imaju nepredviđene posljedice (konvencija o pojedinim konvencionalnim oružjima)”.

Stanovnici u naselju Semjonovka, u predgrađu Slavianska, ističu kako je supstanca nastavila gorjeti na tlu – što ukazuje upravo na bijeli fosfor. “Kako tlo može gorjeti? Gorjelo je dobrih 40-ak minuta”, rekao je Roman Litvinov, jedan od stanovnika Semjonovke u razgovoru zaRT.

“Od 2 sata u noći svima je upaljeno grlo, ljudi stalno kašlju. Mislim da je to zbog ove supstance. Bojim se da ćemo prave posljedice osjetiti tek kasnije. Ovdje se i dalje nalazi mnogo ljudi, djece, koji nisu uspjeli pobjeći”, ispričala je jedna stanovnica po imenu Tatjana.

Vlasti u Kijevu opovrgavaju da su koristili bijeli fosfor ili slične zapaljive supstance.

No, velik broj svjedoka i pojedine video snimke ukazuju na to da je nešto od zabranjenih materijala ipak korišteno iznad Slavianska. Bivši vojni dužnosnik, detektiv Scotland Yarda i stručnjak za vojna pitanja, Charles Shoebridge, komentirao je video snimke koje su se pojavile: “Izgleda kako se nešto, ako ne bijeli fosfor onda nešto slično, koristilo u Slaviansku noćas. Pogledao sam video snimku, pažljivo sam je promotrio… znakovi su tu, tragovi bijelog fosfora su tu. Primjerice, jaka svjetlost koja izgara i višestruki tragovi koji se spuštaju s neba”.

“Bijeli fosfor se ne može ugasiti vodom, gorjeti će kroz ljudsko tijelo sve do kosti. Ako se koriste veće količine može se zatrovati prostor, recimo izvor vode. Sudeći prema video snimci, vrlo je vjerojatno kako je korišten bijeli fosfor. Bilo bi jako teško fabricirati video snimku koju smo vidjeli, kao i tragove na zemlji”, rekao je Shoebridge.

Moskva je zatražila hitnu istragu po ovom pitanju. “Zabrinuti smo zbog informacija da ukrajinska vojska koristi zapaljive bombe i drugo zapaljivo oružje. Ove informacije se odmah moraju provjeriti”, istaknuo je ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov.

Zanimljiv je bio komentar glasnogovornice američkog State Departmenta, Jen Psaki, po ovom pitanju. Novinari su je upitali za vrijeme konferencije što misli o snimkama navodne uporabe bijelog fosfora u Slaviansku, razgovor teče ovako:
– “Od strane koga? Rusa?”
– “Od strane ukrajinske vojske”, odgovora novinar
– “Ne, nisam vidjela to”, ističe Psaki.

Opsada Mariupolja

U drugim vijestima iz Ukrajine, informacije govore kako su ukrajinske snage okružile lučki grad Mariupolj na jugoistoku zemlje koji se također nalazi pod kontrolom pobunjenika. Prema zadnjim informacijama, pobunjenici ističu kako su izgubili najmanje pet ljudi u sukobima koji su izbili.

Mariupolj je strateški izuzetno važan jer se putem njega izvozi čelik te se nalazi na ključnim prometnicama koje povezuju ostatak Ukrajine s Rusijom.

“Operacija je počela u 04:50. Sve ide uspješno i prema planu. Sve ključne točke koje su bile pod kontrolom terorista sada su pod našom kontrolom”, tvrdi ukrajinski ministar unutarnjih poslova, Arsenij Avakov. Navodi kako u operacijama sudjeluju specijalne jedinice unutarnjih poslova i pripadnici Nacionalne Garde.

Mariupolj

 

glasbrotnja.net / advance.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati