Pratite nas

Vijesti

Kitarović je lider kakvog Hrvatska danas treba

Objavljeno

na

 Blaćenje se ne će lijepiti o Kolindu

Užurbani, polupečeni dogovori iz stražnjih soba osuđeni na odumiranje u ništavilo utjecaja na oporavak gospodarstva, sporo obračunavanje korupcijom i to «vrhuškom» umjesto izgradnje  antikorupcijskog sustava u svim mjestima javne službe diljem Hrvatske, ili mjere nacionalističkog ponosa neće spasiti Hrvatsku od ekonomskog bankrota i društvene dezintegracije. Vodstvo hoće! Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović je vođa («lider»); ona je to već dokazala i njena pojava iziskuje poštovanje sposobnosti voditeljstva. Ono što je najvažnije jest da je Grabar-Kitarović prvak demokratskog mišljenja i djelovanja – onog što hrvatskom društvu treba.

Razmazivanje blata

Činjenica je da se ona često percipira kao lider vidljiva je i u kampanji blaćenja protiv nje u koje se već dosta dugo upušta njezina oporba, često putem medija koje oočito kontrolira Ivo Josipović, odnosno njegov izborni logor. Kampanja razmazavanja blata obično je povezana s puštanjem u javnost negativnih etiketa čiji je cilj oklevetati neku istaknutu političku ličnost ili svrstati tu ličnost u manje vrijedne ili u nepoželjnu ‘kategoriju’ ljudi.

Aco StankovićPrije nekoliko mjeseci, kada se najavila mogućnost da će Kolida Grabar-Kitarović biti kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima kampanja blaćenja protiv nje bila je usmjerena na seksističke primjedbe poput “ona je lijepa žena”, “Ona je lijepa, plavokosa žena koja zna što hoće”, “ona je napredovala u karijeri s lakoćom poput ‘noža kroz mekani maslac'”. Kad je njezina kandidatura postala sve više i više mogućoj nju je pak oporbeni logor etiketorao “Barbikom”! No, Kolinda se čvrsto držala tla te su njezini napadači shvatili da seksističko mrljanje, čiji je cilj bio uvjeriti narod kako jedna plavuša, žena lijepog izgleda ne može posjedovati svojstva potrebna u ulozi predsjednika države, i iznenada umanjli seksističko blaćenje ali ne i bez uvođenja «masonske strašilice» u igru, gdje ju se pokušalo prikazati kao osobu koja je bliska masonskim udrugama svijeta koje nemaju ništa dobra donijeti za Hrvatsku, pa ni za svijet!

Kako seksističko blaćenje i masonsko zastrašivanje nisu urodili očito željenim plodom oporbeni logor Josipovića okreće se na pokušaj urušavanja liderskih kvaliteta koje Grabar-Kitarović očito posjeduje i zdušno predstavlja. I tako, kampanja blaćenja protiv Grabar-Kitarović biva podignuta na visočiju razinu, odnosno onu razinu na kojoj se pokušavaju umanjiti njezine liderske kvalitete tako da se javnosti prikaže kako ona nema vlastitog stajališta o važnim pitanjima već bi za sve pitala narod ili dala hrvatskom narodu da odluči!

 

Njezin nastup u TV programu «Nedjeljom u 2», u Nedjelju 21. rujna, pokazao se kao «idealna» prilika nakon koje će gotovo sve glavne medije u Hrvatskoj prikazati Grabar-Kitarović baš u tom novom ali i negativnom svijetlu što Josipovićev logor želi slati u javnost. Većina hrvatskih medija objavili su članke ili komentare u vezi njezinog nastupa u «Nedjeljom u 2» baš onako kako kampanja blaćenja naručuje

 

Njezin nastup u TV programu «Nedjeljom u 2», u Nedjelju 21. rujna, pokazao se kao «idealna» prilika nakon koje će gotovosve glavne medije u Hrvatskoj prikazati Grabar-Kitarović baš u tom novom ali i negativnom svijetlu što Josipovićev logor želi slati u javnost. Većina hrvatskih medija objavili su članke ili komentare u vezi njezinog nastupa u «Nedjeljom u 2» baš onako kako kampanja blaćenja naručuje. Objavljeni su komentari ili članci prepuni poluistine, prepuni negativnih konotacija u vezi njezinih odgovora na neka od za hrvatsku javnost «važnih» pitanja. Svi oni, ama baš svi, propustili su –namjerno- istaknuti kako odgovori Grabar-Kitarović na ova pitanja ukazuju na to da ona ima vlastito mišljenje po svim tim pitanjima ali da ona stavlja mišljenje u narodu iznad svog vlastitog mišljenja.

Kako se radi o kampanji blaćenja to naravno nisu mogli pisati jer bi onda to bilo pozitivno za nju, pozitivno za demokraciju koju ona prakticira, a negativno za demokraciju u Hrvatskoj koja sada vlada i u kojoj politička elita definira način demokratičnosti gdje uključivanje mišljenja naroda ne dolazi u obzir; gdje je osobno mišljenje nekog političkog «velikana» važnije od onog što javnost ili narod ima za reći – takvima javne rasprave o kojima Grabar-Kitarović govori ne znače ništa, a one su duša i tijelo svake potpune demokracije!

Na početku intervjua u “Nedjeljom u 2”, Grabar-Kitarović je izjavila:

“… proputovala sam svijet i nitko mi ne može reći da Hrvatska s ovakvim potencijalima kakve imamo, da se mora nalaziti u situaciji u kakvoj je danas, a da bismo izašli iz ovakvog stanja treba nam snažno liderstvo, trebaju nam ljudi koji znaju, koji mogu, koji imaju hrabrosti i ja vjerujem da sam ja ta.”

Kada je riječ o njenim odgovorima na ‘važna pitanja’ većina je glavnih medija djelovala smišljeno, ne objavljujući glavne djelove njezinih odgovora kako bi ju prikazali kao osobu koja nema osobno mišljenje, da se želi konzultirati s javnošću (s ljudima) o svemu – kao da je uvažavanje mišljenja građana loša osobina! I onda što je bila jezgra njezinih odgovora u nastupu u «Nedjeljom u 2»:

Ćirilica u Vukovaru

Na pitanje: “ćirilični natpisi na javnim zgradama u Vukovaru, da ili ne, što mislite? Odgovorila je: “Ja nisam protiv tih znakova … ali sam protiv tih ploča ako njihovo postavljanje stvara nered.”

Komunistički zločini

Za pitanja koja se odnose na podjele javnosti iz Drugog svjetskog rata i nakon Drugog svjetskog rata, komunizam, socijalizam, ustaštvo i koje se stalno raznose po javnosti, odgovorila je: “… to je prošlost, dolazi nova generacija uTrg Maršala TitaHrvatskoj … mnogi su ljudi stradali u komunizmu, ja sam imala susjede koji su išli u zatvor samo zato što bi otplevali neku hrvatsku pjesmu, moj ujak je završio na Golom otoku zato što je smetao jednom gospodinu kojem se sviđala djevojka s kojom je on hodao… odmaknuti se od tog poglavlja, ja sam rođena daleko od Drugog svjetskog rata… trebamo se ujediniti, pomiriti…činjenica je da se u Hrvatskoj nije dogodila ta zadovoljština, onima koji su na ovaj ili onaj način stradali u komunističkom režimu…žrtva je žrtva, zločin je zločin….moramo voditi računa o tome da oni koji su se ogriješili u prošlom režimu, sumnja se da su počinili krivična i kaznena djela u najmanju ruku ne mogu biti na visokim državnim funkcijama.”

Gradski trg u Zagrebu nosi ime Josipa Broza Tita

Na pitanje o tome da li Zagreb treba imati trg nazvan po Maršalu Titu odgovorila je: “…dakle da li nama treba trg koji se zove po osobi iz totalitarnog režima, dobro pitanje…kao predsjednica ne bih mijenjala imena gradskim trgovima i ulicama, dopustila bih da se o tome provede javna rasprava ali evo kad već razgovaramo o tome došlo je vrijeme da Zagreb dobije trg ili neku veliku ulicu koja se zove i po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koje još uvijek nemamo.”

Kada je voditelj programa rekao: trg dr Franje Tuđmana ja mislim da postoji? Ona je odgovorila: “Pa nešto reprezentativno i veliko u centru grada!” Zar vi imate mišljenje o Maršalu Titu? – pitao je ponovno voditelj programa. Grabar-Kitarović je odgovorila: “Ja osobno ne bi nazivala trgove po njemu, ali poštujem da ima ljudi koji ga cijene.”

Na koncu, Grabar-Kitarović je rekla:

“Ja ne dijelim ljude na lijevo i desno, ja ulazim u izbore jasno, s modernim konzervatizmom, koji je uključiv, tolerantan i koji poštuje tuđe mišljenje i računam na birače u Hrvatskoj i računam da će se prije svega valorizirati naši programi i ono što može pomaknuti Hrvatsku unaprijed, što može unaprijediti život u Hrvatskoj, što nas može izvući iz siromaštva.”

Izvješća ili članci većine medija u Hrvatskoj u vezi ovog intervjua bila su više pokušaji oblikovanja negativnog javnog mnijenja o Grabar-Kitarović nego izvješća o stvarnim odnosno punim odgovorima koje je ona pružila na tom televizijskom programu. Novinarstvo ima veliku ulogu u demokraciji,mediji a ta uloga jest da novinari stvore i stvaraju informacijsko okruženje koje će javnosti pružiti potpune informacije i tako doprinijeti razvoju demokracije. U demokracijama, ljude treba točno i potpuno informirati i srce mi lomi kada vidim kako većina novinara koji su o ovom televizijskom razgovoru pisali ili govorili nije u stvari prepoznala punu demokraciju i demokratične namjere predsjedničke kandidatkinje. Žalosno je što se ti novinari nisu potrudili ukazati na to da se iz odgovora koje je na pitanja dala Grabar-Kitarović jasno vidi da je ona osoba sa jasnim stavovima ali da svoje vlastite stavove stavlja sa strane i da računa na bogatstvo znanja i mišljenja u hrvatskom narodu kako bi pod njezinim vodstvom Hrvatska izašla iz teškog stanja u kojem se nalazi. Ako su pak ti novinari toliko zreli i prepoznaju demokraciju i njezine vrednote koje treba širiti u javnosti, ali to nisu učinili jer recimo Grabar-Kitarivić bi se morala prikazati u pozitivnom svijetlu s kojim ona i sije, onda je jasno tko kontrolira većinu novinarstva u Hrvatskoj! Grabar-Kitarović sigurno ne!

Ina Vukić, prof., Sydney, Australija/hkv

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati