Pratite nas

Kultura

Knjiga tjedna: Mit o sreći

Objavljeno

na

 Većina nas provede život usmjeravajući se prema najboljoj od svih mogućih budućnosti, a onda otkrijemo da sutrašnjica rijetko ispadne onako kako smo se nadali. Zašto? Kako će nam Daniel Gilbert, psiholog sa Sveučilišta Harvard, spretno i spremno objasniti, kad ljudi pokušaju zamisliti što im budućnost donosi, čine neke temeljne pogreške. Baš kao što se sjećanje nama poigrava kad se osvrćemo u prošlost, tako se naša mašta nama poigrava kad pokušavamo gledati unaprijed.

mit

Koristeći se rezultatima mnogobrojnih istraživanja, te citatima iz mnogih stručnih članaka i eseja, svojim neponovljivim i šarmantnim stilom pisanja autor će nas uvjeriti i dokazati nam kako sreća nipošto nije ono što mislimo. Uzevši to u obzir, ne iznenađuje kako je ova knjiga 2007. godine osvojila nagradu britanskog Kraljevskog društva za najbolju znanstvenu knjigu (bivšu nagradu Aventis) i kako je brzo postala bestselerom i jednim od najvećih publicističkih hitova te godine.

Pametna, dosjetljiva, pitka knjiga uz koju ćete se više puta nasmijati naglas, Mit o sreći, u prijevodu Rujane Pavlic i Darka Polšeka i s naslovnom ilustracijom Jelene Radmanović, na fantastičan će nam način opisati što nam sve znanost ima za reći o jedinstveno ljudskoj sposobnosti predviđanja budućnosti i koliko je vjerojatno da ćemo u njoj uživati jednom kad tamo stignemo. Algoritam vam ponosno predstavlja novo, osvježeno izdanje jedne od najpopularnijih publicističkih djela posljednjih godina. ” Pametna, dosjetljiva, pitka knjiga uz koju ćete se više puta nasmijati naglas, Mit o sreći, u prijevodu Rujane Pavlic i Darka Polšeka i s naslovnom ilustracijom Jelene Radmanović, na fantastičan će nam način opisati što nam sve znanost ima za reći o jedinstveno ljudskoj sposobnosti predviđanja budućnosti i koliko je vjerojatno da ćemo u njoj uživati jednom kad tamo stignemo. Algoritam vam ponosno predstavlja novo, osvježeno izdanje jedne od najpopularnijih publicističkih djela posljednjih godina. “

“Apsolutno fantastična knjiga koja će uzdrmati vaša duboko ukorijenjena vjerovanja o tome kako naš um funkcionira. Nevjerojatno zabavna, Mit o sreći je savršen vodič i uvid u neke od najzanimljivijih ikad provedenih istraživanja. Mislite da znate što vas usrećuje? Ne znate dok ne pročitate ovu knjigu.” – STEVEN D. LEVITT, autor knjige Freakonomics

“Psihološka detektivska priča o jednom od najvećih misterija naših života.” – MALCOLM GLADWELL, autor knjige Treptaj

“Svatko će uživati čitajući ovu knjigu, a neki od nas požalit će što je i sami nisu napisali. Rijetko se pruža prilika da toliko naučite o ovako važnoj temi, istovremeno se zabavljajući.” – DANIEL KAHNEMAN, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju

Daniel Gilbert – Mit o sreći
Prijevod: Rujana Pavlic i Darko Polšek
Ilustracija: Jelena Radmanović
Godina: 2014
stranica: 292

facebook komentari

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

NOSTALGIJA

Objavljeno

na

Objavio

Čovjek ode iz rodnoga mjesta
I gdje dođe živi u spokoju
Al nemože zaboravit nikad
Rodnu kuću i rodbinu svoju.

Kad odlazi iz svog rodnog mjesta
Da je tužan to niko ne krije
U principu svi idu za boljim
Ali opet nikom lako nije.

Kad mu neko rodni kraj spomene
Glas zadrhti a duša ga boli
Pedeseta prođe kako ode
Al ga srce i sad jako voli.

Svako mjesto od Boga je dano
I slično je drugima u biti
Rodno mjesto svima je posebno
Ne može ga ništa zamjeniti.

Nostalgija to je teška bolest
Tu lijekovi nikakvi ne vrijede
Rodni kraj se u grudima nosi
Do starosti i do kose sijede.

To je teško objasniti onom
Koji nikud odlazio nije
Kada dođeš svome rodnom kraju
Drugačije pjeva se i smije.

  Ivan Čuljak, Rovišće / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati