Pratite nas

Vijesti

Književni časopis posvećen Zvonku Bušiću

Objavljeno

na

Međunarodni književni časopis Gobshite, koji izlazi kao tromjesečnik, u broju 13/14. za zimu i proljeće 2014. godine, uz suradnike iz Amerike, Australije, Bosne i Hercegovine, Islanda, Španjolske, Švicarske, Rusije, Mauritanije, Danske, i drugih zemalja, odjavio je i hrvatske autore, Tomislava Marijana Bilosnića, Julienne Bušić, Romana Karlovića, Helenu Klačkor-Viskić i Filipa Kevalu. Ovaj dvobroj časopisa Gobshite, kojega potpisuje urednik R. V. Branham, a koji izlazi u gradu Portlandu, američkoj saveznoj državi Oregon, u cijelosti je posvećen Zvonku Bušiću, hrvatskom političkom aktivistu (23 siječnja 1946 – 1. rujna 2013).

Julienne Bušić u 13. svesku objavljuje ulomak iz svoga kultnog romana Tvoja krv i moja, svojevrsnoj zbirci pisama upućenih Zvonku Bušiću u američke zatvore tijekom njegove trideset dvogodišnje robije zbog otmice američkoga zrakoplova. Riječ je o iskrenom i osobnome svjedočanstvu o ljubavi, odanosti i žrtvi koje mogu doživjeti i preživjeti samo rijetki, ali i o patnji koja je, prema riječima autorice, jedna od najvećih životnih učitelja.bu2

bu2Tomislav Marijan Bilosnić, ugledni hrvatski književnik i slikar, zastupljen je u svesku 13. i 14. izborom pjesama tiskanim na hrvatskom i engleskom jeziku u prijevodu Romana Karlovića. Riječ je o pjesmama objavljenim u izboru Bilosnićeve lirike Kucano srebro tiskane na hrvatskom u biblioteci Carmen Croaticum, te u zasebnom izdanju prijevoda iste zbirke pod engleskim naslovom Wrought Silver. Riječ je o izboru Bilosnićeve lirike nastale u periodu između 1975. do 2006. godine, a koju je za biblioteku hrvatskog pjesništva XX. stoljeća priredila književna znanstvenica Sanja Knežević.Helenu Klačkor-Viskić i Filip Kevala javljaju se sa strip crtežima kojima je ilustriran časopis Gobshite. Zanimljivo je i to da je časopis ilustriran i hrvatskim poštanskim markama, među kojima i markom posvećenom 50. godišnjici Zagrebačkih solista i markom s hrvatskim ratnim brodom Petar Krešimir IV, te žigovima hrvatske pošte u Zagrebu i Posedarju, kao i poštanskom naljepnicom po kojoj se pošta upućuje zrakoplovom, a što je uči njeno u čast posvete Zvonku Bušiću.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati