Connect with us

Koga je sve UDBA ubila, otela ili probala likvidirati

Published

on

Institucije vlasti BiH i Hrvatske još nisu spremne surađivati s njemačkim pravosuđem, kako bi se konačno rasvijetlile likvidacije hrvatskih emigranata u Njemačkoj, koje su počinili nakon Drugog svjetskog rata pripadnici obavještajnih službi bivše Jugoslavije. A bilo ih mnogo!

udbaši UBIJENI:
1.) Dr. Ivan Protulipac 1946. u Italiji, 2.) Ilija Abramović 1948. u Austriji, 3.) Dinka Domančinović 1960. u Argentini, 4.) Mate Miličević 1966. u Kanadi, 5.) Marijan Šimundić 1967. u SR Njemačkoj, 6.) Jozo Jelić 1967. u SR Njemačkoj, 7.) Mile Jelić 1967. u SR Njemačkoj, 8.) Petar Tominac 1967. u SR Njemačkoj, 9.) Vlado Murat 1967. u SR Njemačkoj, 10.) Anđelko Pernar 1967. u SR Njemačko, 11.) Hrvoje Ursa 1968. u SR Njemačkoj, 12.) Đuro Kokić 1968. u SR Njemačkoj, 13.) Mile Rukavina 1968. u SR Njemačkoj, 14.) KrešimirTolj 1968. u SR Njemačkoj, 15.) Vid Maričić 1968. u SR Njemačkoj, 6.) Ante Znaor 1968. godine u Italiji, 17.) Josip Krtalić 1968. u Italiji, 18.) Nedjeljko Mrkonjić 1968. godine u Francuskoj, 19.) Pere Čović 1968. godine u Australiji, 20.) Mirko Čurić 1969. u SR Njemačkoj, 21.) Nahid Kulenović 1969. u SR Njemačkoj, 22.) Vjekoslav Luburić 1969. u Španjolskoj, 23.) Mijo Lijić 1970. u Švedskoj, 24.) Mirko Šimić 1971. u SR Njemačkoj, 25.) Ivo Bogdan 1971. u Argentini, 26.) Maksim Krstulović 1971. u Engleskoj, 27.) Drago Mihalić 1972. u SR Njemačkoj, 28.) Josip Senić 1972. u SR Njemačkoj, 29.) Dr. Branko Jelić 1972. u SR Njemačkoj, 30.) Stjepan Ševo 1972. u Italiji, 31.) Tatjana Ševo 1972. godine u Italiji, 32.) Rosemarie Bahrić 1972. u Italiji 33.) Josip Buljan-Mikulić 1973. u SR Njemačkoj, 34.) Mate Jozak 1974. u SR Njemačkoj, 35.) Ilija Vučić 1975. u SR Njemačkoj, 36.) Ivica Milošević 1975. u SR Njemačkoj, 37.) Nikola Martinović 1975. u Austriji, 38.) Matko Bradarić 1975. u Belgiji, 39.) Vinko Eljuga 1975. u Danskoj, 40.) Stipe Mikulić 1975. u Švedskoj 41.) Nikola Penava 1975. u SR Njemačkoj, 42.) Ivan Tuksor 1976. u Francuskoj, 43.) Ivan Vučić 1977. u SR Njeinačkoj, 44.) Jozo Oreč 1977. u JAR, 45.) Bruno Bušić 1978. u Francuskoj, 46.) Križan Brkić 1978. u SAD, 47.) Marijan Rudela 1979. u SAD, 48.) Zvonko Štimac 1979. u SAD 49.) Goran Šećer 1979. u Kanadi, 50.) Cvitko Cicvarić 1979. u Kanadi, 51.) Nikola Miličević 1980. u SR Njemačkoj, 52.) Mirko Desker 1980. u SR Njemačkoj, 53.) Ante Kostić 1981. u SR Njemačkoj, 54.) Mate Kolić 1981. u Francuskoj, 55.) Petar Bilandžić 1981. u SR Njemačkoj, 56.) lvan Jurišić 1981. u SR Njemačkoj 57.) Mladen Jurišić 1981. u SR Njemačkoj, 58.) Stanko Nižić 1981. u Švicarskoj, 59.) Ivo Furlić 1981. u SR Njemačkoj, 60.) Đuro Zagajski 1983. u SR Njemačkoj, 61.) Franjo Mikulić 1983. u SR Njemačkoj, 62.) Milan Župan 1983. u SR Njemačkoj, 63.) Stjepan Đureković 1983. u SR Njemačkoj, 64.) Slavko Logarić 1984. u SR Njemačkoj, 65.) Franjo Mašić 1986. u SAD, 66.) Damir Đureković 1987. u Kanadi, 67.) Ante Đapić, 1989. u SR Njemačkoj

NEUSPJELA UBOJSTVA

1.) Mate Frković 1948. u Austriji, 2.) Dr. Ante Pavelić 1957. u Argentini, 3.) Dr. Branko Jelić 1957. u SR Njemačkoj, 4.) Obitelj Deželić 1965. u SR Njemačkoj, 5.) Ante Vukić 1968. u SR Njemačkoj, 6.) Mirko Grabovac 1969. u SR Njemačkoj, 7.) Dr. Branko Jelić 1970. u SR Njemačkoj, 8.) Vlado Damjanović 1970. u SR Njemačkoj, 9.) Dr. Branko Jelić 1971. u SR Njemačkoj, 10.) Gojko Bošnjak 1972. u SR Njemačkoj, 11.) Nikola Vidović 1972. u Francuskoj, 12.) Dane Šarac 1973. u SR Njemačkoj, 13.) Gojko Bošnjak 1973. u SR Njemačkoj, 14.) Dane Šarac 1974. u Francuskoj, 15.) Stipe Bilandžić 1975. u SR Njemačkoj, 16.) Stipe Bilandžić 1977. u SR Njemačkoj, 17.) Franjo Goreta 1980. u SR Njemačkoj, 18.) Luka Kraljević 1982. u SR Njemačkoj, 19.) Luka Kraliević 1983. u SR Njemačkoj, 20.) Danica Glavaš 1986. u SAD, 21.) Ants Tokić 1988. u Australiji, 22.) Tomislav Naletelić 1988. u SR Njemačkoj, 23.) Nikola Štedul 1988. u Škotskoj

OTMICE

1.) Drago Jelik 1949. iz Italije, 2.) Krunoslav Draganović 1967. iz Italije, 3.) Vjenceslav Čižek 1977. iz Italije, 4.) Ivica Novaković 1987. iz SR Njemačke

NEUSPJELE OTMICE

1.) Dr. Branko Jelić 1950. iz SR Njemačke, 2.) Franjo Mikulić 1979. iz Francuske 3.) Bilo je još pokušaja…

NESTALI

1.) Zlatko Milković 1949. u Francuskoj, 2.) Zvonimir Kučar 1963. u Francuskoj, 3.) Geza Pašti 1965. u Francuskoj, 4.) Stjepan Crnogorac 1972. u Austriji

ZdenkoJurilj/VečernjiList

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading