Pratite nas

Gospodarstvo

Kolakušić o dugovima Agrokora: Realan je strah da će građani na kraju platiti

Objavljeno

na

Dok veliki Agrokorovi dobavljači zasad šute i čekaju rezultate revizije za cijeli koncern – srednji dobavljači iz sektora poljoprivrede optimistični. Neki bi čak i vlasnički ušli u Agrokorove tvrtke.

Riječ revizija jako moćno zvuči – je li to tako? Kako Vi do sada vidite predstavljene rezultate revizije u Agrokoru?

Mislim da građani očekuju i vjeruju da su revizijska izvješća prepuna konkretnih podataka, brojki, da je to sve precizno, da ima neku težinu. Donio sam desetak revizijskih izvještaja iz koncerna Agrokor za 2015. godinu, ona nemaju niti jedno slovo personalizacije. Dakle, to su potpuno identični obrasci kojima se samo navodi dužnost uprave da ispravno iznese financijske podatke. Dužnost revizora je da pogleda da su oni u skladu s međunarodnim standardima. Tu od nikakvog mišljenja, nema ničega.

Na žalost, ovako izgledaju 90 posto svih revizorskih izvješća koja su priložena uz trgovačka društva. Dakle, sve to možete vidjeti na stranicama sudskog registra, dolje imate link, na Finu gdje su objavljena zadnja financijska izvješća. Ona ne govore ništa i ne daju nikakvu težinu. Jedino što daje težinu je nalaz porezne uprave. To je nešto što smo mi morali zahtijevati i ako je istina da 17 godina nije bilo ni nadzora u Agrokoru, onda je to jedna velika tragedija i katastrofa. Jedino nalaz porezne uprave je meritoran. Zbog čega? Zato što ove nalaze daju privatne tvrtke koje se plaćaju. Pa sad vidimo, dakle, iste podatke, jedna tvrtka koja je plaćena ranije je dala na jedan način, a druga privatna tvrtka na drugi način. To nisu dokumenti koji se mogu koristiti u bilo kakvim sudskim postupcima.

Što će biti u ponedjeljak?

Pa ne znamo što će biti, ali što god da bilo to nije odgovor na pitanja koja zanimaju mene i hrvatske građane – je li knjigovodstvo valjano vođeno ili nije.

Građane zanima je li bilo kriminala u koncernu Agrokor – tko može dati odgovor na to pitanje?

Isključivo porezna uprava. Imate poreznu upravu. Nekad smo imali financijsku policiju koja je nažalost ukinuta 2011. Porezni USKOK ima svega 10, 12 ljudi, a morao bi imati 200 ljudi minimalno. Porezni USKOK bi morao građanima vratiti ogromne novce. Kad idete u drugim državama IRS (porezna uprava) to je početak i kraj svega. Prvo poreznici utvrde sve, pripreme sve, svaki list preokrenu i onda daju gotov predmet Državnom odvjetništvu. Pa ne mogu državni odvjetnici koji se većinom bave sasvim drugom vrstom kriminala, redovne pljačke, bankomati itd., raditi ovako komplicirane stvari. To prvo moraju utvrditi poreznici i dati gotove materijale. Bez nalaza porezne uprave mi nikada nećemo imati kvalitetan odgovor.

Je li sada za to kasno?

Naravno da nije, nikad nije kasno. Kasno je samo za naplatiti, možda neka porezna dugovanja koja su bila iz ranijih godina, s obzirom na to da su skraćeni zastarni rokovi, ali za utvrditi istinu, nikada nije kasno. Pa to je prvo što se moralo učiniti, prvo su svi poreznici morali ući u sve kompanije.

Mislite li da Rusi, odnosno Sberbank ima osnove kada traže da država vrati Agrokorov dug prema njima?

Poanta donošenja zakona, naravno da država ima pravo donijeti zakon za sistemski važne tvrtke. Međutim, ovdje je potpuno jasno da se radio zakon koji je pisan isključivo za jednu kompaniju, a to je nedopustivo. Kaže se da posluje desetak tvrtki koje odgovaraju tim uvjetima. To nije istina, zato što su to tvrtke u državnom vlasništvu i država može svaki dan promijeniti upravu, a ovdje se radi isključivo o promjeni uprave i imenovanju povjerenika kojeg je direktno imenovala Vlada. Nije ga imenovao sud. Da bi imao značaj suda, mora imati opciju izbora između dvije mogućnosti. Ovdje te opcije nije bilo i sud nije sud. To će vam na svakom sudu Europske unije i svijeta će vam to biti utvrđeno.

Ima li kakvog razloga za strah da će građani na kraju platiti dio dugova?

Na žalost, ima zato što smo se upetljali u jednom tako lošem zakonu koji nikada nije smio biti donesen. To je zakon kojim se vrijeđaju zakonska prava jedne osobe. Sve što je bitno postojalo je u stečajnom zakonu i tada nitko ne bi mogao podnijeti nigdje nikakvu tužbu i građani sigurno ne bi platili ništa.

(Hrvatska Danas)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

MMF: Utjecaj krize u Agrokoru na gospodarstvo u RH je pod kontrolom

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond predviđa hrvatskom gospodarstvu pozitivne trendove: rast od 2,9% u ovoj godini i 2,7% za 2018. godinu.

Turizam, izvoz i povećanje potrošnje građana glavni su razlozi za gospodarski rast. Nezaposlenost, osobito mladih i visok javni dug glavne su slabosti nacionalne ekonomije.

Utjecaj krize u Agrokoru na cjelokupno gospodarstvo, prema tumačenju MMF-a, za sada je pod kontrolom.

U projekcije rasta MMF-a za hrvatsko gospodarstvo kriza u Agrokoru već je uključena. Utjecaj Agrokora na hrvatsko gospodarstvo za sada je ograničen. Naravno da postoje prijetnje za rast zbog krize, za sada su one ograničene.

Da bi se nastavio takav trend, bitno je da se kriza i dalje rješava na miran način. Dakle, problemi se moraju rješavati brzo, a napredak u rješavanju krize mora i dalje biti transparentan, kazao je Khaled Sakr, šef Misije MMF-a za Hrvatsku.

Naglasio bih da je jedan od razloga što je utjecaj Agrokora na rast hrvatskoga gospodarstva bio ograničen i politika HNB-a koji je svojim mjerama uspio spriječiti izloženost bankarskog sektora jednom velikom vjerovniku, dodao je Sakr.

Napomenuo je da je iznimno važno zadržati trend rasta. Sve zemlje u regiji koje su bile pogođene globalnom krizom imale su pad BDP-a. Hrvatskoj će trebati deset godina da se vrati na poziciju prije početka globalne krize, dvostruko dulje nego zemljama u regiji.

Zato je važno nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost čija je stopa visoka posebno među mladima, ženama i ljudima srednje dobi. Važno je nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost i oživiti program nacionalnih reformi, istaknuo je Sakr.

facebook komentari

Nastavi čitati