Pratite nas

Koliko je Hrvata u Njemačkoj i što rade?

Objavljeno

na

Skoro pet posto Hrvata ima dva državljanstva. Od 360.000 građana podrijetlom iz Hrvatske, 177.000 je muškaraca a 183.000 žena, dok je među hrvatskim državljanima u Njemačkoj 97.000 muškaraca i 107.000 žena.

hrvati-njemackoj-prosvjedovali-zbog-presuda-generalima-slika-346269U Njemačkoj žive 204.000 hrvatskih državljana, a useljenika podrijetlom iz Hrvatske ima 227.000, dok je ukupan broj građana podrijetlom iz Hrvatske 360.000, proizlazi iz podataka što što ih je objavio njemački Savezni ured za statistiku.

Broj građana u Njemačkoj s useljeničkom pozadinom, odnosno onih koji su se doselili u Njemačku nakon 1950. ili čiji je barem jedan od roditelja useljenik, je 360.000.

Ako se tome broju pribroji broj od 228.000 građana podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i ako se pritom uzme u obzir činjenica da su među njima brojni Hrvati, onda bi broj građana u Njemačkoj s hrvatskim korijenima mogao biti oko 400.000.

Podaci su rezultat istraživanja Saveznog ureda za statistiku provedenog u 2011. u Njemačkoj. Od 360.000 građana podrijetlom iz Hrvatske, 177.000 je muškaraca a 183.000 žena, dok je među hrvatskim državljanima u Njemačkoj 97.000 muškaraca i 107.000 žena.

Hrvati su se u Njemačku doseljavali u prosjeku u dobi od 22,7 godina, a prosječna duljina boravka u toj zemlji iznosi 30,6 godina. Među muškarcima podrijetlom iz Hrvatske, oženjenih je 86.000, a neoženjeno je ili pak živi u izvanbračnim zajednicama njih 79.000. Udanih žena ima 91.000 a neudanih ili živećih u izvanbračnim zajednicama 62.000. Oko dvije trećine ih je u braku s osobama koje nisu Nijemci. Rastavljeno je 10.000 muškaraca i 15.000 žena, a 16.000 žena su udovice.

Gotovo svi Hrvati u Njemačkoj žive u zapadnom dijelu zemlje, bivšoj Zapadnoj Njemačkoj uključujući Zapadni Berlin. Najviše ih živi u Baden-Wuerttembergu, oko 107.000 građana s useljeničkom pozadinom odnosno 55.000 hrvatskih državljana, zatim u Bavarskoj (84.000 osoba podrijetlom iz Hrvatska odnosno 53.000 hrvatskih državljana), Sjevernoj Rajni-Westfaliji (61.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske odnosno 35.000 hrvatskih državljana) i Hessenu (52.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske odnosno 29.000 hrvatskih državljana). Veće skupine Hrvata žive i u Berlinu, Hamburgu, Donjoj Saskoj i Rajnskoj-Falačkoj.

Oko 16.000 osoba s podrijetlom iz Hrvatske ili 4,4 posto njih ima dva državljanstva, a među izravnim useljenicima iz Hrvatske takvih je 6.000 ili 2,5 posto. Osobe podrijetlom iz Hrvatske među skupinama su stranaca u Njemačkoj koje imaju najmanji postotak dvostrukih državljanstava. Među osobama podrijetlom iz Hrvatske 70.000 ih je u školskoj i predškolskoj dobi, školu je završilo 158.000 (125.000 muškaraca i 133.000 žena), a bez školske diplome ih je 33.000.

Stručne kvalifikacije ima 55,3 posto muškaraca i 47,8 posto žena hrvatskog podrijetla u Njemačkoj, a među hrvatskim državljanima u Njemačkoj 68,7 posto muškaraca i 49,6 posto žena posjeduje stručnu kvalifikaciju. Među građanima podrijetlom iz Hrvatske, 3 posto muškaraca i 3,5 posto žena ima sveučilišnu diplomu.

U Njemačkoj ima 160.000 kućanstava u kojima je glavni nositelj izvora prihoda osoba podrijetlom iz Hrvatske. Među njima, 19.000 kućanstava ima netto prihode po kućanstvu između 500 i 900 eura mjesečno, 19.000 ih ima prihode između 900 i 1.300 eura, 13.000 ima prihode između 1.300 i 1.500 eura, 29.000 ima prihode između 1.500 i 2.000 eura, 27.000 prihoduje između 2.000 i 2.600, 19.000 između 2.600 i 3.200, 18.000 između 3.200 i 4.500 eura a 7.000 ima mjesečne prihode veće od 4.500 eura mjesečno netto.

Kad je riječ o socijalnoj ugroženosti, 15,5 posto osoba s hrvatskim podrijetlom živi ispod razine siromaštva, a među hrvatskim građanima u Njemačkoj takvih je 18,6 posto. Granica siromaštva iznosi 60 posto prosječnih primanja u Njemačkoj. Prema ovome pokazatelju, Hrvati su osim Amerikanaca najmanje ugroženi siromaštvom u stranci u Njemačkoj.

Najveći broj Hrvata u Njemačkoj prihode dobiva od plaće odnosno vlastite zarade ili mirovine, manji dio živi ih od potpore rođaka, a broj onih koji primaju naknadu za nezaposlene toliko je mali da nije obuhvaćen statistikom. Broj onih koji primaju socijalnu pomoć iznosi 5.000 muškaraca i 7.000 žena, dok je među hrvatskim državljanima taj broj još niži.

Među građanima podrijetlom iz Hrvatske najviše je namještenika, 95.000, te radnika, 68.000. Kod hrvatskih građana u Njemačkoj taj je odnos obrnut, što znači da ima 52.000 radnika i 50.000 namještenika. Od svih zaposlenih, najviše ih radi u proizvodnji i uslužnim djelatnostima.

Pojedinačno, 28.000 građana podrijetlom iz Hrvatske radi na poslovima proizvodnje, instalacije i montaže, 18.000 njih radi u ugostiteljstvu, isti broj njih zaposleno je u zdravstvu a 16.000 njih radi poslove koje karakterizira autorski rad. Oko 16.000 njih zaposleno je u poslovima vezanima za čišćenje i otpad, po 15.000 ih radi sa strojevima i u trgovinama a 13.000 ih je zaposleno u prijevozu.

Hina/CroExpress

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pater Ike Mandurić: Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš

Objavljeno

na

Objavio

JESI LI SLOBODAN? (PRIJAVI SE!)

Kad je rat započeo; kad je postalo opasno; kad se tražio netko tko je spreman preuzeti odgovornost, isplivala je prikrivena vrijendost duše.

Najednom je postalo vidljivo kako nisu svi isti, i kako su, među privodno jednakima, velike razlike. Iskrsnuli su oni koji su imali vlastiti stav, istinsku spremnost, crtu samopouzdanja; oni koji su se vlastitom idejom i mišlju davno otrgnuli od majčinih skuta; oni koji su duhom bili slobodni i svoji – i već odavna nisu morali polagati račune nekim tutorima.

Isplivali su slobodni duhom, i koji su se već odavno bili lišili toga da za stvari srca moraju pitati tatu i mamu. Takvu su već dugo, i prije rata, slobodarskom spremnošću za žrvu živo disali punim plućima.
Isplivao je Blago Zadro.

Bilo je onih koji su od ovih slobodnih, izgledali bolji i plemenitiji. Onih koji su poznavali više domoljubnih pjesama, povjesnih tragedija; bilo je puno onih koji su više lili suze za domovinom Hrvatskom; koji su imali više načelnog suosjećana; više blagosti i nježnosti… Ali, samo zato jer nisu bili svoji, i jer nisu bili slobodni, ostali su na dnu, i zarobljeni, i neslobodni, mogli su samo gledati kako im povijesni trenutak krade šansu za herojstvo, i kako život pored njih prolazi. A on uvijek prolazi.

Rijetki to, kao Bruno Bušić, znaju prepoznati, i koji su slobodni krenuti za srcem.

Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš, za nju se sam odgojiš. Životna šansa i poziv stalno su u Tvojoj svagdašnjici. I prigoda da slobodu pronađeš.

Na današnji dan za Domovinu i za ljudskost, život su dali dva heroja. Blago Zadro i Bruno Bušić! Naizgled, posve različiti. A u jednom posve isti: posve slobodni da, žive ili umiru, za ono za što sami žele.

Puno je dobrih i “svetih”, ali neslobodnih toliko da se ni za Kristom ne usude krenuti bez dopuštenja drugih. Šteta, šteta za takve! Oni ni sveti nikad postati neće, ako prije toga ne postanu slobodni.

Danas te pozivam u školu slobode. Dečki, Vas posebno!
Prijavi se, čekam te!

PRIJAVI SE!

>> Prijava ovdje

facebook komentari

Nastavi čitati