Pratite nas

Intervju

Kolinda Grabar-Kitarović o Agrokoru: Ne mogu razumjeti da i dalje možete živjeti u dvorcu, a ne znate hoćete li moći isplatiti plaće

Objavljeno

na

U ekskluzivnom razgovoru za Media servis predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, kazala je kako odgovornost za sudbinu koncerna Agrokor snosi isključivo njegova bivša uprava.

“Moram vam reći da sam zgrožena. Jednostavno ne mogu vjerovati da u situaciji kada ne možete plaćati dobavljačima, kada ste u situaciji hoćete li moći isplatiti plaće”, kazala je predsjednica.

“Za mene je utjelovljenje Agrokora jedan mali dućan Konzuma koji se nalazi ispod mojeg stana. Ja ne mogu razumjeti da u situaciji kada ti ljudi strepe za vlastiti život i budućnost svojeg radnog vijeka, kada ne možete plaćati dobavljačima, kada možete izazvati jedan domino efekt pada dobavljača, da i dalje možete živjeti u luksuznim uvjetima u nekakvom dvorcu. Mislim da je to apsolutno nedopustivo i nemoralno”, poručila je.

Rad i poteze Vlade u cijeloj situaciji predsjednica podržava, ali i upozorava na veliku odgovornost.

“Mislim da se trude iznaći rješenje koje će osigurati stabilnost koncerna Agrokor, ali i cijelog sustava koji je vezan uz to da se ne javi domino efekt. Bitna je odgovornost Vlade da zaštiti prava radnika i dobavljača, ali i da osigura, tj. kontrolira transparentnost poslovanja. U svemu tome ću podržavati Vladu”.

“Svi politički akteri, od mene osobno, preko Vlade i oporbe moramo voditi računa da sve naše izjave u vezi Agrokora itekako glasno odjekuju i u međunarodnoj javnosti. Ni na koji način nisam željela destabilizirati koncern, niti hrvatsko gospodarstvo, no vrlo pažljivo sam pratila sve što se u tom postupku događa, a djelovala koliko mogu u skladu sa svojim ovlastima koje mi daje Ustav”, naglasila je još Grabar-Kitarović.

Predsjednica se osvrnula i na spor s MOL-om oko INA-e. Kaže, dobre volje sada svakako ima, a od Vlade očekuje da predloži neki model. Gužve na granicama i dalje ne prestaju, predsjednica kaže da je u razgovorima sa mađarskim kolegom Janosom Aderom zaista dobila dojam da Mađarska razumije velike probleme koji zbog strogih kontrola nastaju, a istome se nada i od Slovenije, u koju idućeg tjedna šalje i svog savjetnika za vanjsku politiku kako bi sa slovenskim kolegom o toj temi razgovarao.

Demografska obnova kapitalni je projekt za Hrvatsku, složni su i predsjednica i premijer Andrej Plenković. No, dok ona i dalje smatra da je posebno ministarstvo za demografiju pravo rješenje, Vlada je nedavno osnovala Vijeće za demografsku revitalizaciju, što upućuje na to da se ne slažu oko načina na koji se demografska obnova može postići.

Predsjednica je poručila da se ona još uvijek zalaže za posebno ministarstvo, no dodala je da formom nije opterećena, pa se tako nada i uspjehu novoosnovanog Vladina vijeća. Predsjednica je najavila i kadrovska osvježenja u svom timu, neka vezana baš i uz demografiju.

“Ja sam imenovala svog posebnog savjetnika za demografiju, gospodina Anđelka Akrapa koji je jedan od najvećih stručnjaka. Gospodina Branka Lustiga postavila sam na mjesto posebnog savjetnika za pitanja holokausta.

Imenovanje gospodina Bakića kao posebnog savjetnika za digitalnu transformaciju i STEM, s kojim želim raditi na modernizaciji hrvatskog obrazovanja”. S Pantovčaka odlazi pak Nikica Valentić, predsjedničin savjetnik za gospodarstvo, koji je razrješenje zatražio zbog zdravstvenih razloga.

Ususret obilježavanju obljetnice tragedije Jasenovca, koja je iz godine u godinu predmet razdvajanja u Hrvatskoj, Grabar – Kitarović je osudila događaje od početka ovoga tjedna, kada su se neki pojedinci u samom centru Zagreba slikali sa ustaškim obilježjima.

“Ja moram iskoristiti prigodu i osuditi ono što se dogodilo u ponedjeljak gdje su se pod okriljem mraka jedna skupina kukavica slikala s ustaškim obilježjem. Nisu svjesni koliko to ogromnu štetu nanosi Hrvatskoj.”

Naglasila je da očekuje istragu i o tome, ali podsjetila i na još uvijek neriješen slučaj poljudske svastike.

“Koja je bila uperena isključivo protiv imidža Republike Hrvatske. Još uvijek očekujem od Ministarstva unutarnjih poslova i policije da nastavi istragu i pronađe počinitelja”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati