Pratite nas

Politika

Kolinda Grabar-Kitarović: Bolje je novac uložiti u Siriju nego u prolazak migranata

Objavljeno

na

Ulaganje novca za prolazak migranata europskim zemljama lošija je varijanta od ulaganja u zemlje gdje se odvijaju sukobi i gdje bi mogao biti uložen u zaustavljanje rata i obnovu, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u petak u Bratislavi gdje sudjeluje na GLOBSEC-u 2016., forumu o globalnoj sigurnosti gdje će jedna od tema biti i izbjeglička kriza i stabiliziranje regije iz koje stižu migranti.

[ad id=”93788″]

‘Kada usporedite činjenicu da je Hrvatska potrošila oko 20 milijuna eura za migrantska kretanja, a da ćemo u četiri godine uložiti milijun eura u Siriju, vidite kolika je to diskrepancija, koliko je novaca potrošeno i koliko je moglo biti uloženo u zemlje gdje su konflikti – da se zaustavi rat, pomogne obnovi i izbjegličkim kampovima’, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi hrvatskim novinarima uoči sudjelovanja na panelu posvećenom mladim vođama u europskoj politici.

Govoreći o današnjem sigurnosnom stanju u Europi, naglasila je da izbjeglička kriza jest humanitarno pitanje, ali i vrlo složeno pitanje i nacionalne sigurnosti, integracije samih migranata te gospodarsko i socijalno pitanje.

Prije nekoliko dana je, kako je rekla, na Gevgeliji razgovarala sa skupinom ljudi koji ‘svi do jednoga žele u Njemačku’.

‘Rekli su da se osjećaju pozvanima i žele iskoristiti prilike koje imaju u Njemačkoj’, kazala je predsjednica. ‘Nitko od nas ne dvoji da svatko ima pravo na bolji život ali je pitanje kolika je integracijska sposobnost europskih država’.

Forum o globalnoj sigurnosti GLOBSEC 2016., kojemu će uz izbjegličku krizu ove godine glavne teme biti predstojeći NATO summit, budućnost europskog projekta s naglaskom na Brexit kao i budućnost transatlanskih odnosa u razdoblju ‘poslije Obame’, održava se od petka do nedjelje u Bratislavi u nazočnosti više šefova država, premijera i ministara vanjskih poslova zemalja srednje i istočne Europe.

Sudionici foruma bavit će se stanjem na Bliskom istoku koje je dovelo do nezabilježenog izbjegličkog vala te strategijama stabiliziranja regije i borbom protiv radikalizacije koja se širi i u toj regiji, ali i u Europi.

GLOBSEC je dobra prigoda i za razgovore o ciljevima nadolazećeg NATO summita kao i za razmatranje šire slike transatlantskih odnosa.

Na forumu, najavljuju organizatori, naglasit će se i važnost europskog jedinstva koje se našlo na udaru i inicijativom Brexit o izlasku Velike Britanije iz EU-a, ali i migrantskom krizom radi koje su se neke zemlje zatvorile u nacionalne granice ne želeći podijeliti izbjeglički teret. Na panelu o Brexitu govorit će britanski ministar za Europu David Lidington u subotu, dan nakon što u Britaniji počinje kampanja za referendum o ostanku zemlje u EU-u koji će se održati 23. lipnja.

Na forumu će srednja Europa moći iskazati svoja očekivanja glede vanjske i sigurnosne politike nove američke administracije nakon izbora u studenome.

Govorit će se i o borbi protiv Islamske države gdje se očekuje izlaganje bivšeg američkog posebnog izaslanika za globalnu koaliciju protiv IS-a, generala Johna Allena.

Uz hrvatsku predsjednic, na forumu će kao domaćin sudjelovati i slovački predsjednik Andrej Kiska, potom bugarski i makedonski predsjednici Rosen Plevnelijev i Đorge Ivanov, premijeri Češke i Slovačke, ministrica obrane Njemačke, ministri vanjskih poslova nekoliko zemalja – Slovačke, BiH, Mađarske, Litve, Latvije, Rumunjske, Češke, Poljske i Ukrajine, kao i predstavnici NATO-a i EU-a, te think tankova, akademskog i poslovnog svijeta i medija.

‘Smatram da su ovakve konferencije kao GLOBSEC iznimno bitne i da se na njima iznjedre koraci koji daju ideje i samim vladama’, kazala je predsjednica, najavivši da će se sastati s više dužnosnika, ali i s predstavnicima think tankova, akademske zajednice i gospodarstava.

Od političkih bilaterala predsjednica je najavila sastanak sa slovačkim domaćinima te ‘s nogu tko god bude ovdje’.

‘Znate da je nekad 30 sekundi s nogu vrijednije od pola sata sjedenja i razgovaranja’, rekla je. Najavila je i da će se sastati i s predstavnicima nekoliko vrlo snažnih tvrtki ‘gdje očekuje uspostavljanje određenih veza prema Hrvatskoj i hrvatskom gospodarstvu’.

Grabar Kitarović u petak govori na panelu foruma o globalnoj sigurnosti posvećenom mladim vođama u europskoj politici, potom sudjeluje na otvaranju GLOBSEC-a a govor će održati i u nedjelju na panelu o europskom odgovoru na ‘Godinu migracija’.

[ad id=”93788″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Pupovac: Referendum je vrlo opasan projekt

Objavljeno

na

Objavio

Pupovac: Referendumska inicijativa usmjerena je protiv Srba, SDSS-a i mene

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac komentirao je inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Je li inicijativa, koju pokreću Anto Đapić i Željka Markić, kojom se želi ukinuti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, zapravo antisrpska?

To je antimanjinska inicijativa. Centar napada uperen je protiv Srba, protiv Samostalne demokratske srpske stranke i protiv mene. To je pokušaj da se još jednom zloupotrijebi institut referenduma s dvostrukim ciljem.

Da se obnovi antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj, posebno antisrpsko, i da se pokuša destabilizirati Vladu desnog centra i smirenje koje je donijela ta Vlada nakon izbora 2016., a koja je izvukla zemlju iz ultrakonzervativnog projekta i populističke nacionalističke politike i atmosfere. To hoće oni koji pokreću inicijativu, a pritom zaboravljaju da je pitanje manjina regulirano međunarodnim ugovorom.

Prije svega, Pristupnim ugovorom s EU koji je prihvaćen na referendumu, uključujući i aneks. Ako bi netko sad drugim referendumom želio suspendirati dio tih ugovora iz sporazuma, to bi značilo ulaženje u sukob s EU, kao i s temeljima EU, a to su temelji slobode i prava.

S druge strane, neke manjine, poput mađarske, češke i talijanske, imaju bilateralni ugovor u kojem je definirano da će Hrvatska štititi ovaj model. Ti ljudi žele napraviti nered u zemlji i Europi i u odnosima sa zemljama koje su važne za Hrvatsku kao njezini susjedi ili partneri.

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

facebook komentari

Nastavi čitati