Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Demografsko stanje države i nacije je alarmantno

Objavljeno

na

Konferencija posvećena budućnosti Hrvatske pod nazivom “Hrvatska kakvu trebamo”, okupila je u ponedjeljak cijeli državni vrh te više ministra i brojne znanstvenike koji su kroz izlaganja i sudjelovanjem na više panela iznijeli svoje viđenje sadašnje slike države te predviđanja budućih kretanja na području demografije, obrazovanja, nacionalne sigurnosti, političkog sustava, poljoprivrede, turizma, energetike, okoliša, komunikacija te odnosa prema povijesti.

Sudionicima konferencije u organizaciji Večernjeg lista govorima su se obratili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković, a predsjednik Sabora Božo Petrov bio je sudionik panela „Politički sustav“.

Grabar-Kitarović: Potrebno je samostalno Ministarstvo demografske obnove

Predsjednica Grabar-Kitarović ponovila je stav da je demografsko stanje države i nacije alarmantno, a jedan od ključeva uspjeha u demografskoj obnovi vidi u promjeni mentaliteta, a smatra i da treba osnovati samostalno Ministarstvo demografske obnove.

“Demografska obnova naša je primarna zadaća – ona je zadaća svih zadaća. Moramo djelovati uz najveći mogući konsenzus, ali žurno i konzistentno, s jasno predvidivim kratkoročnim efektima i dugoročnim ciljevima, uvažavajući gospodarske, socijalne, sigurnosno-obrambene i druge aspekte stanja i razvojne perspektive društva i države“, kazala je.

S prethodnim vladama, ustvrdila je, nije mogla ostvariti potrebnu suradnju u rješavanju tih pitanja, a sadašnja, uvjerena je, „ima stabilnost, i, što je najvažnije, od prvoga dana ambiciozno pristupa rješavanju tih pitanja, što zaslužuje priznanje i potporu“.

Osnivanje samostalnog Ministarstva demografske obnove vidi kao jedan od oslonaca „za poluge kojima ćemo pokrenuti proces demografskog oporavka“. „I stvarno i simbolično vrlo je važno što je Vlada demografiju podigla na ministarsku razinu, ali posebno ministarstvo, s vrlo širokim i snažnim ovlastima, temeljna je strukturna pretpostavka za daljnje korake u provedbi demografske politike“, ocijenila je.

Važnim drži i osiguranje potrebnih mehanizama koji će majkama i očevima olakšati roditeljstvo, od poreznih stimulacija, jednokratnih i višegodišnjih državnih potpora za svako rođeno dijete, uvođenje instituta roditelja odgojitelja, preko fleksibilizacije radnog vremena do izgradnje vrtića i škola, osiguranja prijevoza i drugih mjera.

Također i jačanje veze s iseljeništvom i stimulirati povratak iseljenika odnosno njihov trajni dolazak u Hrvatsku, kao i razradu i provedbu dugoročne politike useljavanja muškaraca i žena, pri čemu se treba voditi računa o potrebi gospodarstva za radnom snagom, uključujući ruralna područja, kao i o mogućnostima njihove trajne uključivosti u hrvatsko društvo.

„Jedna od zadaća državne politike mora biti uključivanje gospodarstva u proces demografske obnove. Gospodarski subjekti, posebice uključujući javna poduzeća, banke i Hrvatska narodna banka, imaju obvezu dati svoj doprinos demografskoj obnovi, a država tome mora dati stimulaciju fiskalnim i drugim mjerama“, kazala je.

Stambena politika mora biti u funkciji odlučivanja mladih za osnivanje obitelji i rađanje djece, a obrazovni sustav mora se mijenjati tako da se omogući više dualnog obrazovanja, da se poboljša sustav usklađenosti između gospodarstva i obrazovanja, kazala je.

„Ključ je uspjeha u našim nastojanjima za demografskom obnovom ne samo promjena strukturnog i zakonodavnog okvira nego i promjena mentaliteta.

Kada shvatimo i prihvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego najbolja i najsigurnija investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost“, zaključila je.

Plenković: Jedna od mojih i zadaća Vlade je i pokretanje optimizma

Premijer Plenković rekao je da je za uspješnu Hrvatsku nužna politička stabilnost, pravna sigurnost, gospodarski rast i zapošljavanje te društvena solidarnost, a kao jednu od svojih zadaća ističe i pokretanje optimizma u društvu.

„Politička stabilnost i snažne institucije preduvjet su gospodarskog rasta. Hrvatske institucije i javna uprava postupno sazrijevaju, ali trebaju biti još učinkovitije u pogledu upravljanja i funkcioniranja te moraju podupirati realizaciju privatnih inicijativa“, kazao je.

Poručio je da je Vlada odlučna provoditi reforme kroz uključenost i partnersku suradnju svih društvenih dionika te da je otvorenost socijalnom dijalogu pokazala od samoga početka rada, a nastavit će i tijekom cijelog mandata bilo da je riječ o poslodavcima, sindikatima, nevladinim organizacijama, akademskoj zajednici, vjerskim zajednicama, medijima.

Pritom ističe i nastavak borbe protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava i pravnu sigurnost te stvaranje moderne i djelotvorne javne uprave.

„Temeljni cilj je gospodarski rast i zapošljavanje“, poručio je premijer te istaknuo da ohrabruje rast od 3,4 posto u zadnjem kvartalu prošle godine. Izdvaja i to da su tri glavne svjetske rejting agencije poboljšale izglede za hrvatski kreditni rejting.

„To se nije dogodilo slučajno. Baš da sve tri agencije u nekoliko mjeseci kažu da naše gospodarstvo i javne financije izgledaju bolje nego ranije.

Naravno da trebamo zahvaliti našem gospodarstvu za to, ali politika, politička stabilnost preduvjet je bilo kakve ocjene, bilo kakvih gospodarskih trendova u bilo kojoj zemlji pa tako i u Hrvatskoj“.

Uz stabilnost, Plenković izdvaja i optimizam. „Moja je poruka stabilnosti, snage, ustrajnosti, ali o optimizma. To me vodi, optimizam. To je ono što mi se čini da fali. To fali i u širem prostoru hrvatske javnosti. Možemo biti ponosni na sve što smo napravili. Možda smo ponekad i prekritični prema samima sebi“, kazao je.

Njegova zadaća, uz ispunjavanja programa Vlade, zaključio je, bit će i pokretanje upravo optimizma, „jer samo s takvim poletom možemo rješavati zadaće koje su pred nama“.

Kazao je i da je Hrvatska čvrsto europski orijentirana te poručio da će zemlja upravo na poštivanju međunarodnog prava graditi svoj vanjskopolitički kredibilitet.

„Da bismo uvjerili hrvatske ljude da je europski projekt koristan moramo osnažiti demokratski legitimitet njegovih institucija i snažno se suprotstaviti rastućem populizmu i demagogiji“, dodao je premijer te poručio da će to raditi svakoga dana.

„S čvrstim uvjerenjem da radim dobro za zemlju i naše društvo, svakoga dana. A isto tako želim da od europskih zajedničkih politika i redistributivne snage europskog proračuna hrvatski ljudi vide konkretniju korist. To još nismo uspjeli“,. rekao je.

Stoga je ministrima, dodao je, dao zadaću da do Uskrsa identificiraju sva uska grla i sve poteškoće u apsorpciji “jer ćemo na tome proći li pasti kad je riječ o koristi hrvatske pripadnosti EU u godinama pred nama“.

Petrov: Potrebno je smanjiti broj izbornih jedinica

Na panelu vezanom uz politički sustav predsjednik Sabora Petrov vezano uz izborno zakonodavstvo rekao je da bi se to pitanje trebalo riješiti u više stavki jer bi izborne jedinice trebalo izjednačiti kako bi svaki glas birača bio jednako vrijedan.

Smatra da bi se trebalo smanjiti broj izbornih jedinica u kojoj bi npr. Zagreb bio jedna izborna jedinica. Drži da samo izmjena izbornih jedinica nije jedini problem izbornog procesa već bi trebalo postići konsenzus između stranaka vezano uz preferencijalno glasovanje ili uvođenje dopunskog ili zamjenskog glasovanja.

Pojasnio je kako bi po tom principu birači na izborima zaokružili svoju prvu opciju, a ukoliko ta opcija ne prijeđe izborni prag glas se dodjeljuje onoj opciji za koju se zalažu. “To je pravednije i transparentnije prema građanima”, kazao je.

Upozorio je i da je četvrtina birača na izborima 2011. ‘bacila svoj glas’ koji je išao najvećim strankama. Vezano uz predstavnike nacionalnih manjina upitao se je li potrebno da nacionalne manjine budu “kamenčić na vagi” koja će definirati tko formira vladu.

“Takav teret treba maknuti s leđa nacionalnih manjina i to prepustiti saborskim zastupnicima koji dolaze iz političkih stranaka ili nezavisnih lista. Nacionalne manjine treba uključiti u pitanjima koji su u njihovu fokusu”, ocjenjuje Petrov.

Politolog Nenad Zakošek napomenuo je kako tradicija parlamentarizma ne poznaje zastupnike drugog reda.

Naglasivši da je izborni zakon osigurao stabilnost političke vlasti i osigurao dobru ravnotežu između reprezentativnosti i deatomiziranosti biračkog tijela, bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks rekao je kako, vezano uz izborne jedinice, to zamršeno pitanje i uvijek se može naći bolja “mreža” izbornih jedinica.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić istaknuo je kako je bitno osigurati da glas birača u zemlji jednako vrijedi, što sada nije slučaj. “Odstupanja ne smiju biti veća od pet posto, što sada nije slučaj”, upozorio je.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati