Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Ne smijemo dopuštati da nam susjedne zemlje stvaraju imidž

Objavljeno

na

Danas se održava još jedna konferencija Hrvatska kakvu trebamo, koja je, nakon prvog izdanja održanog prije dva mjeseca, prerasla u jedan od najvažnijih društvenih i političkih događaja u Hrvatskoj.

Na današnjoj konferenciji u prvom je planu brendiranje Hrvatske, odnosno pozicioniranje Hrvatske u svijetu, i to kroz prizmu definiranja nove vanjske politike Hrvatske, prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu, hrvatske kulture i kulturne baštine te tko smo mi i kako se možemo predstaviti svijetu.

Konferencija se održava u hotelu Esplanade u Zagrebu

I ovaj put izlaganje je održala predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i to na temu Hrvatska i svijet – geopolitički i geostrateški okvir. Naglasila je, između ostalog, važnost snažnog lidera u prepoznatljivosti države. Prva asocijacija na SAD vjerojatno bi bila predsjednik Donald Trump, rekla je.

Međutim, uloga lidera može imati samo kratkoročan učinak ako nije praćena konkretnim političkim i institucionalnim potezima – rekla je Grabar-Kitarović. Istaknula je da je važno postaviti pitanje što državu čini posebnom i različitom od drugih.

Predsjednica kaže da imidž Hrvatske može utjecati i na njezinu sigurnost, demografske potencijale… Spomenula je negativan primjer filma Borat zbog kojeg je Kazahstan dobio imidž nazadne i ksenofobne države, a zbog čega je Kazahstan morao uložiti goleme napore u rebrendiranje.

Navela je i primjer Danske, s objavom karikatura Muhameda, koja je izazvala tolike reakcije u svijetu da je izvoz danskih proizvoda u većinu država arapskog i muslimanskog svijeta pao doslovno preko noći. Kao pozitivni primjer navela je rebrendiranje Španjolske nakon pada Francisca Franca.

Brendiranje Hrvatske pretpostavlja definiranje sveobuhvatne strategije, u što su uključeni svi akteri državne vlasti, ali i nevladina sektora, raznih agencija kulturnog, sportskog i drugog sektora.

Može se zaključiti da se nacionalna reputacija ne može konstruirati, ona se mora zaslužiti – rekla je predsjednica. Grabar-Kitarović rekla je da je prvo što se čuje kada se spomene Hrvatska: prekrasna zemlja, zatim Dubrovnik, sportaši, Davor Šuker, Cro Cop u Japanu, Janica Kostelić diljem svijeta… S druge strane nismo dovoljno učinili da promoviramo Hrvatsku kao državu inovacija, smatra.

Navijači se, kaže, spominju i u pozitivnom i u negativnom kontekstu. Predsjednica je rekla da je, kad se govori o politici, prva riječ koju čuje – Balkan.

Moramo napraviti istraživanja u zemljama koje su nam važne da testiramo koje su to asocijacije na Hrvatsku, koje su to predrasude, i na osnovi toga definirati svoju strategiju – rekla je Grabar-Kitarović.

Naglasila je važnost “Inicijative triju mora” i iskoraka iz balkanskog okruženja.

Moramo se rebrendirati od faktora stabilnosti na jugoistoku Europe u snažnog igrača na sjevernoatlantskoj sceni. Iznimno sam razočarana kad čujem katkada od naših gospodarstvenika kako se naša diplomacija zatvorila u sebe, kako su se zatvorili u urede, kako ne djeluju niti u pomoć tvrtkama koje dolaze na određeno tržište, niti u brendiranju Hrvatske u smislu javne diplomacije – rekla je predsjednica.

Moramo mijenjati mentalitet, mi smo država ljudi koji su jako otporni prema promjenama i volimo vjerovati u dogme koje smo sami stvorili. Ne smijemo dopuštati da nam druge, susjedne zemlje stvaraju imidž, što se već počelo događati u odnosu na Drugi svjetski rat i Domovinski rat – naglasila je Grabar-Kitarović, prenosi Večernji list

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović pisala Kavazoviću: I dalje ostajem pri izrečenim stavovima

Objavljeno

na

Objavio

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je pismo reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazoviću, kao odgovor na njegova dva ranije upućena pisma, te poručila kako “i dalje ostaje pri izrečenim stavovima”.

Kavazović je od Grabar-Kitarović tražio da pojasni javno izrečene tvrdnje o tisućama dobrovoljaca koji se sa sirijskog ratišta vraćaju u Bosnu i Hercegovinu, ali i o radikalizaciji islama u toj državi.

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Kavazović je u izjavi za agenciju MINA izrazio zahvalnost Grabar-Kitarović na odgovoru ističući kako se s njom slaže da je “iskrena komunikacija najbolji put da se otklone bilo koje i bilo kakve dvojbe koje bi mogle naštetiti odnosima država i naroda kojima pripadamo”.

On je u posljednjem pismu od predsjednice Hrvatske i drugih organa i dužnosnika te zemlje tražio da “prestanu sa zlonamjernom kampanjom koja za cilj ima diskreditovanje Bošnjaka i sijanje straha od njihovog prisustva u Europi”.

Također je zatražio od predsjednice Hrvatske da, radi očuvanja dobrosusjedskih odnosa, pojasni dokaze na osnovu kojih iznosi tvrdnje o tome da su muslimani u Bosni i Hercegovini i okruženju opasnost po Hrvatsku i Europu.

Prethodno je hrvatska predsjednica izjavila kako “retorika koja stiže iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj nije zdrava i prijateljska” nakon što je hrvatska obavještajna agencija objavila podatke o “prijetnji islamskog radikalizma u regiji”.

“U posljednje vrijeme primjećujem retoriku protiv Hrvatske, pa i protivljenje Pelješkom mostu, koji nikako ne može ugroziti Bosnu i Hercegovinu”, rekla je Grabar-Kitarović novinarima.

Bošnjački dužnosnici u Bosni i Hercegovini protive se tomu da se gradnja Pelješkog mosta počne prije nego dvije susjedne zemlje riješe granicu na moru.

“Ta retorika nije zdrava, nije dobra, jer su Bosna i Hercegovina i Hrvatska orijentirane jedna na drugu”, dodala je hrvatska predsjednica.

Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija u izvješću objavljenom ranije navodi da se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo gotovo 1.000 ljudi, uglavnom “sljedbenika džihadističkog salafizma”.

Upitana je li reakcija Bošnjaka, s obzirom na to izvješće, pretjerana, Grabar-Kitarović je rekla da SOA radi objektivno, kvalitetno i bez političkog utjecaja.

“Brojke same nisu bitne koliko su bitni trendovi rasta radikalizma i pojedinaca koji su ili dio ekstremističkih skupina ili su samoradikalizirani pojedinci”, kazala je predsjednica Hrvatske.

Istaknula je da se protivi tomu da se ekstremizam i radikalizam izjednačuju s bilo kojim narodom, etničkom ili religijskom skupinom.

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Kapetan Dragan osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina.

Na Županijskom sudu u Splitu izrečena je presuda Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, zbog ratnih zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima.

Proglašen je krivim po dvije točke optužnice: zlostavljanje zatvorenika na Kninskoj tvrđavi i napad na policijsku postaju u Glini.

Postupak protiv Vasiljkovića trajao je godinu dana i u njemu je ispitano 60 svjedoka. Optuženom se sudilo prema tri točke optužnice, i to za zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva od sredine 1991. do početka 1993.

Prošli je tjedan Dragan Vasiljković u svojoj obrani ustvrdio da je žrtva montiranog političkog procesa. Odbacio je sve navode iz optužnice, posebno onaj da je imao zapovjedništvo nad zatvorom u Kninu. Rekao je da je samo jednom prigodom dao prijedlog da se zatvor preseli.

Tužiteljice Županijskog državnog odvjetništva iz Šibenika Živana Beroš Dodig i Sanda Pavlović Lučić završni su govor držale tri i pol sata i među ostalim rekle da je tužiteljstvo dokazalo da je Vasiljković bio zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine, koja je sjedište imala u prostoru tvrđave u Kninu.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao suprotno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike Hrvatske vojske i policije.

Usto je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a zatim i njihovo zauzimanje. Tijekom napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i jedan strani novinar.

Ivan Šantek: Očekujem da će ‘kapetan Dragan’ biti osuđen za sve zločine

facebook komentari

Nastavi čitati