Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana

Objavljeno

na

Obrazovna reforma u Hrvatskoj je ispolitizirana, izjavila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak pred svojim europskim kolegama koji na Malti razgovaraju o viziji socijalno pravednije Europske unije.

“Hitno nam treba reforma obrazovanja koja je u Hrvatskoj nažalost politička tema, umjesto da se oko nje postigne nacionalni konsenzus”, rekla je Grabar-Kitarović na sastanku tzv. Araillos skupine.

To je prvi put da je predsjednica na nekom međunarodnom skupu javno govorila o politizaciji obrazovne reforme, oko koje ne postoji suglasje političkih stranaka i nevladinih udruga u Hrvatskoj.

O nezaposlenosti mladih u Europi i kako ih osposobiti za buduća konkurentna zanimanja bilo je riječi na skupu trinaest europskih predsjednika bez izvršnih ovlasti u Valetti.

Na 13. godišnjem sastanku skupine Arraillos sudjeluju predsjednici Malte, Austrije, Bugarske, Estonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Latvije, Poljske, Portugala, Slovenije i Hrvatske.

Oni u četvrtak i petak razgovaraju o tome kako Europa može ponovno otkriti svoje temeljne vrijednosti i socijalni model te postići višu razinu solidarnosti, društvene pravde i uključivosti.

Iako izvršnu moć u njihovim državama imaju vlade, predsjednici žele pitanje društvene pravde i građanske participacije držati visoko na dnevnom redu europske agende.

Domaćica skupa, malteška predsjednica Marie-Louise Coleiro Preca zamišlja Europu kao globalnog lidera po kvaliteti života za njezine građane.

“Ne možemo samo trčati za gospodarskim rastom, zanemarujući socijalnu pravdu. Ne možemo pod tepih trpati društvene probleme koji izravno utječu na naša društva”, istaknula je.

S njome se slaže austrijski predsjednik Alexander van der Bellen koji smatra da se nijedna nacionalna vlada sama ne može boriti protiv tržišta, “protiv Microsofta ili Applea”, ali snažna EU može.

“Pozivam vas da se ne bavimo samo bogatima, nego i o ljudima koji teže zadovoljavaju svoje osnovne potrebe”, rekao je Van der Bellen.

Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je kao glavne probleme navela loše demografske trendove i nezaposlenost mladih te blokirane građane.

“Treba smanjivati socijalne razlike unutar naših društava i između članica stare i nove Europe”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Ponovila je da je hrvatsko-poljska inicijativa Triju mora posvećena upravo ujednačavanju životnog standarda zapadnih i istočnih članica Unije.

Vezano za integraciju migranata u europska društva, pozvala je na društvenu uključivost prema svima, uključujući i migrante.

“Radikalizam i ekstremizam ne može se povezati ni s jednom nacionalnošću”, istaknula je predsjednica dodajući da je upravo Hrvatska dobar primjer uspješne integracije muslimanske manjine.

“Nema razvoja bez sigurnosti i nema sigurnosti bez društvene pravde i vladavine prava”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Predsjednici će u petak razgovarati o sigurnosti u euromediteranskoj regiji i migracijama, spornoj temi oko koje ne postoji suglasje među zemljama članicama.

Predsjednica je na Malti odgovorila i na nekoliko pitanja novinara.

“Reforma obrazovanja je apsolutno nužna, to pokazuje primjer država s viskomim rastom BDP-a – to su države koje su reformirale školstvo. Obrazovni sustav stvara podzaposlenost jer se ne prilagođava novim poslovima. Do 2020. nestat će pet milijuna radnih mjesta. Budućnost je u digitalizaciji, robotici i tehnologij”, rekla je u izjavi medijima Grabar Kitarović, a citirala ju je televizija N1.

Odgovorit će Vican, susrela se s Pahorom

Zaprimila sam njezino pismo, nisam ga još stigla detaljno proučiti. Imam običaj odgovoriti svakome pa ću odgovoriti i gospođi Vican”, rekla je Grabar Kitarović odgovarajući na pitanje o pismu koju joj je poslala dosadašnja voditeljica premijerova Povjerenstva za kurikularnu reformu, a za koju je predsjednica u nedavnom medijskom istupu rekla da je ‘odradila svoje’.

Na Malti se predsjednica susrela i sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Jesu li razgovarali o graničnom sporu?

“Razgovorali smo, nije to klasična bilaterala, razgovarali smo neformalno, razmijenili smo stavove. Ti naši stavovi neka ostanu među nama. Oko te teme u Hrvatskoj moramo imati nacionalni konsenzus”, kaže predsjednica.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati