Pratite nas

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Sloboda i mir dar je vas, hrvatskih branitelja, budućim naraštajima

Objavljeno

na

Obraćajući se okupljenima na Kninskoj tvrđavi, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da nema veće časti nego biti danas u Kninu. Posebno je pozdravila sve sudionike Oluje. “Sjećamo se poginulih u Domovinskom ratu, prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Zajedništvo je bilo temelj naše povijesne pobjede i obnove i ono treba biti temelj naše budućnosti”, rekla je. Istaknula je da je Oluja bila odlično organizirana operacija, briljantno izvedena te da je hrvatski vojnik bio vođen pravednim ciljem oslobođenja zemlje.

“Slaveći danas ovu veliku povijesnu pobjedu, svjesni smo da nas ona i moralno i politički obvezuje na oprost i pomirenje. Dijeleći s vama ove trenutke radosti i ponosa, kada s najvećim poštovanjem obnavljamo sjećanje na sve koji su u godinama Domovinskoga rata i tijekom “Oluje“ pali za slobodu i neovisnost Hrvatske, želim kao Predsjednica Republike, ali i kao Hrvatica, građanka i majka izraziti žaljenje i zbog svih stradalih Srba”, poručila je predsjednica s obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Naglasila je i da hrvatski narod nije želio rat i ne raduje se ničijem stradanju. “Hrvatska država i danas čini napor, bez primjera u povijesti, kako bi vlastitim sredstvima osigurala životne uvjete svima koji se žele vratiti. Čini to unatoč tomu što inspiratori i nalogodavci agresije na Hrvatsku nisu uplatili ni kune ili, točnije, ni dinara za obnovu svega što su četnici i tzv. JNA u Hrvatskoj razorili u četiri godine granatiranja, bombardiranja, paleža i pljačke”, istaknula je.

Poručila je i da to činimo unatoč tome, sa sviješću da teške stranice prošlosti treba zatvoriti i okrenuti se izgradnji budućnosti. Stoga će Hrvatska, uz punu zaštitu državnih i nacionalnih interesa, te izgrađujući korektne bilateralne odnose, dati aktivnu i konstruktivnu potporu ulasku Srbije te isto tako BiH i drugih država kandidatkinja u EU, što je uvjet ujednačavanju razvojnih pretpostavki i demokratskih standarda u državama jugoistočne Europe i učvršćivanju mira.

Naglasila je i da je vojno-političko značenje “Oluje“ danas predmet različitih vojno-političkih strategijskih analiza, što je nedavno naglasio i američki ministar obrane.

No, smatra, osim dobre organizacije, jasnih ciljeva i odlučnog vodstva, razloge briljantnom uspjehu “Oluje“ treba tražiti u duhovnim odlikama hrvatskog čovjeka i moralnim vrlinama hrvatskoga vojnika koji je budno pazio da bude što manje žrtava i razaranja, vođen pravednim ciljem oslobađanja svoje zemlje od uzurpatorske vlasti koja je vlastiti narod izvrgnula stradanjima u ime političkog mita Velike Srbije i neostvarivih vojnih ambicija.

Podsjetivši na riječi hrvatskog posvesničara i mučenika Milana Šufflaya koji je Hrvatsku nazvao “najdivnijom domovinom čitavog planeta“, Grabar-Kitarović rekla je kako imamo sve uvjete i pretpostavke da to tako i bude. “Imamo bogatu baštinu, dobre ljude, vrijedne radnike, uzorne učenike i studente koji briljiraju na međunarodnim smotrama, imamo pobjedničke sportaše, ugledne znanstvenike i umjetnike, vojnike i policajce koji časno pronose hrvatsko ime diljem svijeta.

Imamo brojno iseljeništvo koje želi čvršću povezanost s domovinom”, istaknula je. Naglasila je i da sada imamo i dobre gospodarske pokazatelje, odlične turističke rezultate, i sve to nam daje razloga za optimizam koji će biti to veći ukoliko bude bolja investicijska klima i koliko budemo povećavali zaposlenost, plaće i mirovine te obrazovni i pravni standard i sigurnost, koliko više sredstava bude raspoloživo proračunima županija, gradova i općina.

“To nije puki zahtjev materijalnog standarda. To je zahtjev životnog dostojanstva na koje ima pravo svaki hrvatski državljanin – prije svega svaki radnik i umirovljenik , svaka obitelj i branitelj, a posebice naši mladi koji imaju pravo na budućnost u vlastitoj domovini. Moramo im to omogućiti, to je naša prva obveza i odgovornost”, rekla je.

“Sada je vrijeme da svaki kutak hrvatske države gospodarski, demografski i moralno obnovimo, kako bi Hrvatska svima bila dom pravde, dostojanstva, nade i života. Čvrsto vjerujem da ćemo to i učiniti”, poručila je Grabar-Kitarović.

“Nadam se jednoga dana da ćemo biti u stanju zajedno obilježiti “Oluju” kao akciju koja je prekinula velikosrpsku agresiju, velikosrpsku politiku u kojoj su žrtve bili i mnogi Srbi i koje su upravo njihovo lokalno vodstvo i vlasti iz Beograda istjerali iz njihovih domova”, rekla je Grabar-Kitarović novinarima u Kninu upitana trebaju li predstavnici Srpskog narodnog vijeća, koji će se pokraj Knina pokloniti srpskim žrtvama Oluje, biti u Kninu.

Što se Hrvatske tiče, rekla je, nama je žao svakog – života i srpskog i hrvatskog i svih koji su poginuli u Oluji i Domovinskom ratu općenito. “Ne veselimo se ničijoj tuzi i vjerujemo u zajedničku budućnost svih hrvatskih građana”, kazala je u subotu u Kninu predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. Dodala je da se slaže s kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem kada kaže da bi se trebalo pokloniti i srpskim žrtvama.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati