Connect with us

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Stanje u hrvatskom vojnom zrakoplovstvu je više nego jadno

Published

on

Pomoćnica glavnog tajnika NATO-a i predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović je za HTV-ov Studio 4 prokomentirala stanje u hrvatskom vojnom zrakoplovstvu.

NATO Secretary General attends conference ''Strengthening the Transatlantic Bond’’Upitana ima li informacija o tome da je SAD zainteresiran za opremanje hrvatske vojske američkim helikopterima Black Hawk, koji bi trebali zamijeniti Mi 117 koje će se navodno poslati ukrajinskoj vojsci, Grabar Kitarović je kazala kako je to prije svega bilateralno pitanje i kako se boji da je to informacija koja se drži u vrlo uskom krugu pa javnost o tome zna premalo.

Osobno zastupam nabavku zapadne tehnologije koja je kompatibilna ostalim državama članicama NATO-a – kazala je Grabar Kitarović.

Stanje u hrvatskom zrakoplovstvu ocijenila je jadnim.

-Stanje u hrvatskom zrakoplovstvu je, nažalost, više nego jadno, kad je oprema u pitanju. Na dan kad slavimo pobjedu u Domovinskom ratu padne MIG-21, a Vijeće za nacionalnu sigurnost još se uopće nije sastalo po tom pitanju. To održava i stanje u oružanim snagama općenito, one su u potpunosti zapostavljene i najviše ovise o ljudima koji rade u njima – istaknula je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a i predsjednička kandidatkinja HDZ-a.

Zagovara široku raspravu na stručnoj i političkoj razini.

Cijelo vrijeme slušam, gotovo izgovor, da odluku o zrakoplovstvu treba donijeti do 2016. i da imamo vremena. Nemamo vremena, 2016. je iza ugla. To je odluka koja se ne donosi izolirano, ona mora biti dio sveopće vizije za razvoj Oružanih snaga, za koju se bojim da smo je izgubili. Strateški dokumenti su nam zastarjeli, oni su iz 2002. godine. Dugoročni plan razvoja ostaje mrtvo slovo na papiru. Ono što treba hitno napraviti je da treba provesti široku raspravu i na stručnoj i na političkoj razini koja će voditi prema konsenzusu – izjavila je Grabar Kitarović.

Nije protiv regionalnog povezivanja, ali samo sa državama članicama NATO-a.

-Kad je riječ o zrakoplovstvu – postoji više opcija: vlastito zrakoplovstvo, “air policeing”, nekakva kombinacija regionalnih snaga tj. država članica NATO-a – zaključila je Grabar Kitarović, napominjući kako svaku od tih opcija treba dobro i temeljito razmotriti.

Grabar Kitarović smatra kako bi dobra opcija bilo zadržavanje vlastitih snaga – da ih stavimo u okvire koji su nama potrebni i da počnemo razmišljati da Hrvatska osigurava zračni prostor susjednih država, što bi osiguralo i dodatne prihode u proračun.

Podsjetimo, odgovornost za stanje u oružanim snagama, uz Vladu, svakako snosi i aktualni predsjednik Ivo Josipović, koji se nedavno iznova založio za nabavu ruske vojne opreme.

>>Josipović – Loš izgovor, šalabahteru unatoč

 

 

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Pregled

Putin iznenadio: “Mogu otkriti malu tajnu razgovora s hrvatskom predsjednicom…”

Published

on

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je na susretu sa sudionicima svjetskog susreta studentske mladeži u Sočiju rekao da je Rusija spremna sudjelovati u plinofikaciji hrvatskih regija, čime bi se poboljšala kvaliteta zraka.

Kako izvještavaju ruski portali, Putin je odgovarajući na neformalnom susretu na pitanje jednoga hrvatskog studenta o sadržaju razgovora s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, odgovorio kako može otkriti “malu tajnu razgovora”, o kojoj nije službeno izvještavano.

“Kada smo načeli temu o lošoj ekološkoj situaciji u pojedinim hrvatskim regijama, rekao sam predsjednici da Rusija može plinoficirati kompletne hrvatske regije, naravno ako je Hrvatska za to zainteresirana”, rekao je Putin.

Ruski je čelnik, izvještavaju portali, dodao da radi pročišćavanja zraka Rusija može kreditirati program plinofikacije ili isporučiti dodatne količine plina.

Kako je objasnio, to bi oslobodilo neke regije Hrvatske od prekomjerne potrošnje ugljena, što šteti ekologiji.

Ruski utjecaj na kvalitetu zraka u Hrvatskoj uglavnom se veže uz emisije štetnih plinova iz rafinerije nafte u Brodu u Bosni i Hercegovini, u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta, zbog čega trpe stanovnici Slavonskog Broda i okolice.

Vlada je u listopadu prihvatila protokol kojim se predviđa priključenje te rafinerije na plinsko-transportni sustav Republike Hrvatske, čijom bi realizacjiom kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala biti znatno bolja, a zdravstveni rizici smanjeni.

Plin za pogon rafinerije dopremio bi se iz Hrvatske, prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod.

facebook komentari

Continue Reading

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Published

on

By

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Continue Reading