Kolinda Grabar Kitarović: Vlada se u provedbi reformi kreće u dobrom smjeru, no pitanje je je li taj rast dovoljan i održiv

0

Na otvorenju 12. međunarodnoga znanstvenog skupa “Izazovi Europe”, koji je u srijedu počeo u Bolu na Braču, predsjednica Republike Hrvatske i pokroviteljica tog skupa Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je da se Vlada u provedbi reformi “kreće u dobrom smjeru, no pitanje je je li taj rast dovoljan i održiv”, a loše demografske trendove ocijenila je kao glavni problem s tim u vezi.

Predsjednica Grabar-Kitarović počela je izlaganje navodeći pozitivne pokazatelje, rast zaposlenosti, stope rasta turizma, deficit na najnižoj razini unatrag više godina, pad javnog duga, povećavanje kapitalnih investicija itd.

“Krećemo se u dobrom smjeru, no pitanje je li taj rast dovoljan i održiv, je li dovoljan i dovoljno brz”, rekla je, dodajući kako time dolazimo do izazova hrvatskoga gospodarstva koji priječe brži i veći rast.

“Usredotočit ću se na dva: jedan je vezan za nedostatak tržišnog natjecanja i na nepovoljnu strukturu hrvatskoga gospodarstva, a drugi je vezan za depopulacijske trendove koji su prisutni desetljećima i koji će stvarati nove probleme. Izazovi koji se odnose na strukturu našega gospodarstva i demografski trendovi međusobno su povezani te trebaju biti promatrani u cjelini”, istaknula je.

Pritom je ocijenila kako je struktura hrvatskoga gospodarstva “previše koncentrirana na domaće tržište” pa je tako izvoz činio samo 26 posto ukupnoga BDP-a u 2016. godini, što je znatno manje u usporedbi s drugim zemljama članicama EU-a. Turizam čini gotovo 20 posto ukupnoga BDP-a, što je, kako je rekla, “osjetno više” u usporedbi s drugim članicama EU-a, a ti podatci govore o nedostatcima hrvatskoga gospodarstva i ilustriraju kako se stvara korist u nekim dijelovima Hrvatske i “odvlači pažnja od drugih regija i drugih industrija”.
“Neki dijelovi Hrvatske rastu dok se drugi suočavaju s demografskim padom i daljnjim ekonomskim slabljenjem”, rekla je hrvatska predsjednica, ističući kako ne postoji visokorazvijena ekonomija s turizmom kao glavnom industrijskom granom te da trebamo “težiti udvostručavanju prihoda generiranih iz turizma, ali smanjiti za pola njegov udio u BDP-u” tako što će se razvijati i druge industrijske grane.

Po njezinim riječima, nije moguće izmijeniti strukturu gospodarstva bez rješavanja demografskih teškoća s kojima se Hrvatska suočava. Podsjetila je na studiju MMF-a iz 2016. “Egzodus iz istočne Europe” po kojoj je Hrvatska od 1993. do 2013. godine “izgubila 15 posto rasta BDP-a zbog emigracije visokoobrazovanih stručnjaka, što je rezultiralo manjim stopama rasta ili čak padom”.

“Ovo je jasan znak kako će se odraziti na naše gospodarstvo najnoviji val emigracije koji je počeo nakon ulaska Hrvatske u EU. To bi moglo poništiti ne samo naše trenutne pozitivne trendove u gospodarstvu, nego i veliki dio našeg potencijala za budući rast i razvoj”, istaknula je.

Po njezinim riječima, da bismo to izbjegli, trebamo pojednostavniti način poslovanja, osobito u strateški bitnim industrijama, te popularizirati programe koji se odnose na “poslovne aktivnosti STEM (informatičke industrije) i R&D (istraživanje i inovacije)” i poboljšati obrazovni sustav.
Na 12. međunarodnoj konferenciji “Izazovi Europe” okupilo se, po podatcima organizatora sa splitskoga Ekonomskog fakulteta, više od 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.
Predsjednica je istaknula kako je konferencija iznimno važna za Hrvatsku te se nada kako će se na njoj moći čuti i rješenja za prevladavanje gospodarskih izazova s kojima se zemlja suočava. “Veselim se čuti o modelima državne kontrole ili menadžmentu dominantnih kompanija jer upravo u ovom trenutku suočavamo se s problemom unutar naše najdominantnije kompanije (Agrokor) koja utječe na veliki dio našega gospodarstva. Nadam se da ćemo tijekom konferencije imati priliku čuti o modelu za pretvaranje ove kompanije iz ‘kriznog’ u pogon našega gospodarstva”, istaknula je.

Prvog dana konferencije predsjednica Grabar -Kitarović sastala se pojedinačno i skupno sa sudionicima znanstvenog skupa.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević istaknuo je u govoru da trenutačno ne možemo znati kakva je budućnost Europe.

“U posljednje dvije godine dobili smo nove izazove, imamo političku krizu, Brexit, eurozonu i terorističke napade. Ti izazovi nisu da nas zaustave, nego da nas ojačaju”, poručio je Baričević. Kad je riječ o Hrvatskoj, potrebne su strukturalne reforme radi jačanja kompetitivnosti, rekao je i pozvao hrvatsku predsjednicu da im se pridruži “u tom cilju”.

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rekao je kako je ova godina godina inovativnosti u Europi te da je jedan od strateških ciljeva hrvatske Vlade razvijati inovativna rješenja.

“Inovacija je snažna onda kada raste u suradnji s drugima”, poručio je Barišić.
Među sudionicima 12. međunarodne konferencije “Izazovi Europe”, koja će trajati tri dana, je i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2014. godine Jean Tirolea.

facebook komentari