Pratite nas

Intervju

Kolinda Grabar Kitarović: Vlast i moć pretvorili su Milanovića u arogantnu i konfliktnu osobu

Objavljeno

na

“Kad se podvuče crta ispod izbornih bitaka Zorana Milanovića, dolazi se do vrlo porazne spoznaje. Jedine izbore dobio je protiv Jadranke Kosor, koja nikad u politici nije dobila nijedne izbore”, kaže predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u ekskluzivnom intervjuu Globusu u povodu nedjeljnih izbora, na kojima su SDP i njegov šef pretrpjeli neočekivani poraz.

“Vlast i moć pretvorili su Milanovića u arogantnu i konfliktu osobu”, ocjenjuje predsjednica politički karakter lidera ljevice i bivšega premijera, s kojim nikad nije imala skladne odnose, ali ističe: “Sve bi se to još moglo koliko-toliko tolerirati da se to nije prenijelo na cjelokupno hrvatsko društvo.”

Ipak, šefica države, koja se s Milanovićem poznaje još od 90-ih, ima i pokoju lijepu riječ za njega.

“Zorana poznajem jako dugo. Dok smo zajedno radili u Ministarstvu vanjskih poslova, imali smo korektan i kolegijalan odnos. U nekim, za mene teškim životnim situacijama ostali smo u dobrim odnosima. Zoran je tada bio pristojan i dobar dečko.

Ne znam što se s njim dogodilo nakon ulaska u politiku. Naš narod kaže: daj nekome vlast i vidjet ćeš kakav je.”

Kako komentira najavu Zorana Milanovića da se više neće kandidirati za predsjednika SDP-a?

“Držim da je za hrvatsku politiku vrlo važna promjena na čelu SDP-a. Nadam se da će novi predsjednik stranke pridonijeti spuštanju tenzija u društvu i politiku učiniti poligonom za suprotstavljanje ideja i programa, a ne za vrijeđanje, omalovažavanje i produbljivanje podjela”, kaže predsjednica.

U razgovoru s Globusovim glavnim urednikom Zdravkom Milinovićem, kojega je primila u Uredu na Pantovčaku, šefica države iznijela je i svoje poglede na političku situaciju nakon parlamentarnih izbora, koji ni ovaj put nisu dali apsolutnog pobjednika.

S obzirom na to da kao predsjednica Republike ima izvanredno važnu ustavnu ulogu u formiranju nove Vlade, pobliže je objasnila koje su njezine obveze i što će poduzeti da se ne ponovi mučni poslijeizborni scenarij iz 2015.

“Očekujem da pregovori među strankama ovaj put budu puno brži i učinkovitiji nego što je to bilo nakon prošlih izbora. Sljedeća godina bit će teška za gospodarstvo, čekaju nas otplate i dugova i kamata. Nemamo vremena za gubljenje”, smatra predsjednica te odlučno poručuje:

“Neću dopustiti nikakva odugovlačenja koja iritiraju hrvatsku javnost. Umjesto ucjena i ultimatuma treba nam dijalog i brzo formiranje stabilne Vlade.

Drago mi je čuti kako se sada, neposredno nakon izbora, čelnici svih parlamentarnih stranaka slažu oko toga da Vlada treba biti stabilna. Željela bih vjerovati da će čvrsto stajati iza tih svojih riječi i da će se tako i ponašati u toku procesa konzultacija i međusobnih pregovora.”

Hoće li mandat za sastavljanje Vlade dati relativnom pobjedniku izbora ili će on morati dokazati da ima većinu u Saboru?

“Kao i prošli put, moje su pozicije vrlo jasne. Strogo ću se držati slova Ustava.

Striktno sam se pridržavala Ustava i tijekom proteklih konzultacija pa ću tako i sada. Kao što se zna, Ustav propisuje da mandat dobiva onaj tko dokaže da uživa potporu većine izabranih saborskih zastupnika. To za mene znači da, ako bilo tko traži mandat, mora doći sa 76 potpisa”, kaže predsjednica Republike.

Budući da je relativni izborni pobjednik HDZ, jasno je da će se prvi s takvim popisom pred njom pojaviti predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Što misli o njemu, je li on doista tako brzo promijenio HDZ i može li, kao što sam kaže, promijeniti Hrvatsku?

“Prije svega, čestitam gospodinu Plenkoviću i HDZ-u kao relativnom pobjedniku izbora.

Želim im puno uspjeha kao i ostalim parlamentarnim strankama bez obzira na to hoće li biti u oporbi ili u Vladi. Gospodina Plenkovića poznajem već godinama, zajedno smo radili u Ministarstvu vanjskih poslova, bili smo poznanici, kolege i suradnici.

Poznajem njegov stil rada. Cijenim njegove stavove o europskoj budućnosti Hrvatske, o funkcioniranju pravne države, jačanju institucija te rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima. Posebno cijenim to što su se gospodin Plenković, pa i ostale stranke, u ovoj kampanji puno više usredotočili na gospodarstvo”, govori predsjednica.

Nova Vlada, po njezinu mišljenju, ne bi smjela biti glomazna kao dosadašnje.

“Vjerujem da je ovaj proces prilika da se uđe i u reorganizaciju Vlade. Hrvatskoj treba manja i učinkovitija Vlada.”

Predsjednica Republike u intervjuu govori i o suradnji s  premijerom u ostavci Tihomirom Oreškovićem i konzultacijama uoči njegova odlaska na summit europskih lidera u Bratislavi, o odnosima sa Srbijom i Subotičkoj deklaraciji, o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini…

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati