Pratite nas

Iz Svijeta

Komunistička partija Bugarske službeno proglašena zločinačkom organizacijom

Objavljeno

na

Aktualni premijer Bugarske Bojko Borisov bio je visoki dužnosnik komunističke policije, ali i posljednji šef osiguranja posljednjeg komunističkog bugarskog diktatora Todora Živkova.

U Bugarskoj je lustracija fomalno počela 1992., no nije se odnosila na na politički rad.

Zbog lustracije veliki broj državnih zaposlenika izgubio je posao, u nekim sektorima – pravosuđe, tajne službe i policija – i do 90 posto.

U prvoj polovici 90-ih to je postalo pitanje ogorčene političke borbe i lustracija se počela koristiti u te svrhe. Arhivi nisu ni danas otvoreni, a značajan dio ranije nomenklature preživio je demokratske promjene.

Zanimljivo je, međutim, da je Narodno sobranje Republike Bugarske 26. travnja 2000. godine usvojilo zakon kojim je Komunistička partija Bugarske proglašena zločinačkom organizacijom.

Zakon o proglašenju komunističkog režima zločinačkim

Objavljeno u Državnim novinama (Državni vjesnik), broju 37 od 5. svibnja 2000. godine
(http://lex.bg/laws/ldoc/2134920192)

Čl. 1. (1) Bugarska komunistička partija (tada zvana Bugarska radnička stranka/komunisti) došla je na vlast 9. rujna 1944. godine, kršeći postojeći Trnovski Ustav (Konstitucija), uz pomoć strane sile, koja je objavila rat Bugarskoj.

(2) Bugarska komunistička partija, odgovorna za upravljanje državom u vremenu od 9. rujna 1944. do 10. studenog 1989. godine, dovela je zemlju do nacionalne katastrofe.

Čl. 2. (1) Vodstva i vodeće osobe Bugarske komunističke partije odgovorne su za:

1. ciljano i namjerno uništavanje tradicionalnih europskih civilizacijskih vrijednosti;

2. namjerno kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda;

3. strogo kažnjavanje bez presedana saborskih zastupnika iz XXV. saziva Državnog sabora i svih nevino osuđeni od takozvanih „Narodnih sudova“;

4. moralni i ekonomski slom države;

5. uspostavljanje centraliziranog upravljanja gospodarstvom na temelju direktiva, što ga je dovelo do propasti;

6. kršenje i poništenje tradicionalnih načela prava vlasništva;

7. rušenje moralnih vrijednosti naroda i posezanja za njegovim vjerskim slobodama;

8. provođenje kontinuiranog terora prema onima koji se ne slažu sa sustavom upravljanja i prema ciljanim skupinama stanovništva;

9. zlouporaba odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture u političke i ideološke svrhe, uključujući motivaciju i opravdanost navedenih radnji;

10. uništavanje prirode bez presedana.

(2) Komunistički režim je odgovoran za to što je:

1. građanima oduzimao svaku mogućnost slobodnog izražavanja političke volje, prisiljavajući ih da skrivaju svoju procjenu situacije u zemlji i da javno izražavaju slaganje s činjenicama i okolnostima, potpuno svjesni njihove neistinitost, pa čak i kada predstavljaju kaznena djela; režim je sve to ostvarivao progonom i zastrašivanjem pojedinca, njegove obitelji i rodbine;

2. sustavno kršio temeljna ljudska prava, potiskujući cijele skupine stanovništva, različite po svojoj političkoj, društvenoj, vjerskoj ili etničkoj pripadnosti, iako se još 1970. g. Narodna Republika Bugarska pridružila međunarodnim aktima o ljudskim pravima;

3. kršio temeljna načela demokracije i vladavine prava, zakona i međunarodnih ugovora, čime je stavljao interese komunističke Partije i njenih predstavnika iznad zakona;

4. za progon građana koristio je sve mogućnosti vlasti kao što su:
a) smaknuća, nehumani zatvorski režim, prisilni rad u logorima, mučenja, podvrgavanje okrutnom nasilju;
b) dijagnosticiranje ili prisilno pritvaranje u psihijatrijskim ustanovama kao sredstvo političke represije;
c) oduzimanje prava vlasništva;
d) sprječavanje i zabranivanje prava na obrazovanje i prakticiranje zanimanja;
e) sprječavanje slobodnog kretanja unutar i izvan zemlje;
f) oduzimanje državljanstva;

5. nekažnjeno su činjena kaznena djela te pružane nezakonite pogodnosti pojedincima koji su sudjelovali u kaznenim djelima i progonima drugih;

6. interesi države su se podčinjavali stranoj zemlji do mjere obezvređivanja nacionalnog dostojanstva i praktičkog gubitka suvereniteta.

Čl. 3. (1) Okolnosti navedene u čl. 1 i 2 daju razloga da se komunistički režim u Bugarskoj od 9. rujna 1944. do 10. studenog 1989. godine proglasi zločinačkim.

(2) Bugarska komunistička partija bila je zločinačka organizacija, kao i druge organizacije, koje imaju za temelj njenu ideologiju, čije su aktivnosti bile usmjerene na kršenje ljudskih prava i rušenje demokratskog sustava.

Čl. 4. Sve aktivnosti pojedinaca koji su u navedenom razdoblju bile usmjerene na otpor i odbacivanje komunističkog režima i njegovu ideologiju su poštene, moralno opravdane i vrijedni poštovanja.

Zakon je 26. travnja 2000. g. usvojio XXXVIII. saziv Narodnog sobranja Republike Bugarske, a vjerodostojnost akta potvrđena je službenim pečatom Sobranja.

maxportal.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar će Plenkovića ovog tjedna pozvati na dijalog o granici

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski premijer Miro Cerar ovog će tjedna pozvati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na nastavak njihova dijaloga o granici, piše u utorak ljubljansko “Delo” pozivajući se na izvore u vladi.

Cerarov poziv temeljit će se na prošlotjednom zaključku parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, koji je podržao vladine aktivnosti na implementaciji arbitražne presude o granici i Ceraru dao ovlaštenje da u vezi s tim nastavi dijalog s Hrvatskom, piše vodeći slovenski list.

“Delo” navodi da su se odnosi Ljubljane i Zagreba nakon Plankovićeva govora u Ujedinjenim narodima, u kojemu je ponovio hrvatska stajališta o neprihvaćanju arbitraže, “zaledili”  te da su se oni, nakon što je Cerar otkazao ranije dogovoreni posjet Zagrebu, samo neformalno sastali tijekom nedavnog europskog summita u Tallinu, kada su razgovarali oko pola sata.

Tada je hrvatski premijer Ceraru kazao da je cilj Hrvatske da kroz dijalog dođe do boljeg razumijevanja pozicije jedne i druge strane, no sljedeći njihov sastanak  moguć je samo o provedbi odluke arbitara, navodi list.

Jučerašnja odluka slovenske vlade da objavi “vizualizaciju” tijeka međudržavne granice, odnosno grafički prikaz granice što ga je, prema presudi arbitražnog suda, pripremila slovenska geodetska uprava, znak je da se Slovenija “ubrzano priprema na implementaciju arbitražne presude”, navodi “Delo”.

Kako u vezi s objavom tog materijala na internetskim stranicama vlade navodi Slovenska televizija, arbitražni sud je u svojoj presudi odredio jasne koordinate granice na moru, gdje do sada granica nije bila određena, pa je po stajalištu Slovenije riječ o definitivnom rješenju, po kojemu Sloveniji pripada 81 posto površine Savudrijske vale, odnosno Piranskog zaljeva.

S druge strane, arbitražni sud nije odredio koordinate granice na kopnu, gdje se uglavnom držao načela razgraničenja po katastarskim podacima, zbog čega niti zacrtana granica iz objavljenih karata slovenskog Geološkog zavoda nije konačna nego privremena jer je treba uskladiti s Hrvatskom, navodi RTV Slovenija.

To se, kako navodi, prema međunarodnom pravu i po presudi arbitražnog suda može izvesti samo u bilateralnom dogovoru dviju strana.

Tehnički pregovori o usklađivanju mogli bi potrajati više godina, a ako dogovor s Hrvatskom o implementaciji presude ne bude moguć, Slovenija će koristiti privremeni zemljovid Geološkog zavoda, navodi Slovenska televizija.

Miro Cerar dobio jedinstvenu potporu na aktivnostima oko arbitraže

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Carles Puigdemont: Katalonska težnja ka neovisnosti trebala bi biti predmet pregovora sljedeća dva mjeseca

Objavljeno

na

Objavio

Katalonska težnja ka neovisnosti trebala bi biti predmet pregovora “sljedeća dva mjeseca”, rekao je katalonski čelnik Carles Puigdemont u pismu španjolskome premijeru Marianu Rajoyu u ponedjeljak.

-Sljedeća dva mjeseca, naš je glavni cilj pozvati Vas na dijalog i omogućiti međunarodnim, španjolskim i katalonskim pregovaračima da otvore put pregovorima.

U svojemu pismu, koje je na uvid dobila agencija dpa, Puigdemont se nije jasno očitovao je li njegova regija formalno proglasila neovisnost od Španjolske, no naveo je da katalonski parlament ima “demokratski mandat” da to učini nakon spornog referenduma održanoga 1. listopada.

Rajoy je Puigdemontu dao rok do ponedjeljka u 10 sati da razjasni ovo pitanje, a u protivnom će se suočiti sa sankcijama vlasti iz Madrida, nakon što je katalonski čelnik 10. listopada rekao kako Katalonija ima pravo na odcjepljenje, no da će zamrznuti te planove i pregovarati.

Višnja Starešina: Zašto Herceg-Bosna ne može biti Katalonija

facebook komentari

Nastavi čitati