Konstituirajuća sjednica HNS-a

0

Čak četrnaest hrvatskih stranaka potencijalni članovi HNS-a

Svi zastupnici i stranke koje poštuju dokumente HNS-a i Statut trebali bi biti pozvani na treće zasjedanje HNS-a BiH koji je utemeljen 2000., a rad obnovljen 2010. godine

[dropcap color=”#dd3333″ font=”0″]U [/dropcap]novom sazivu Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji bi trebao biti krovno političko tijelo Hrvata u BiH, potencijalno će se naći trinaest hrvatskih stranaka koje imaju izborni legitimitet. Prema odredbama Statuta HNS-a BiH, koji su prihvatila vrhovna tijela ove institucije, novi saziv sabora HNS-a konstituirat će se na temelju izbornih rezultata posljednjih općih, ali i lokalnih izbora iz 2012. godine. Na taj će se način svi izabrani vijećnici, zastupnici u županijskim, entitetskim i državnim skupštinama i parlamentima naći u sastavu najvišeg tijela HNS-a. Očekuje se da će taj sabor HNS-a činiti više stotina zastupnika izabranih na svim razinama koji bi trebali dobiti pozive za prvo zasjedanje. Josip Merdžo iz Hrvatskog narodnog sabora navodi kako se obavljaju posljednje pripreme za dovršetak tehničkih poslova kako bi HNS mogao funkcionirati.

Po njegovim riječima, pozivnice za zasjedanje HNS-a otiskat će se kada konačno budu utvrđeni i objavljeni rezultati izbora u BiH. Samo je jedan uvjet da izabrani hrvatski zastupnik ili vijećnik bude pozvan na zasjedanje sabora, a to je da on osobno i njegova stranka prihvaća sve dokumente HNS-a koji uključuju sabor, ali i dosadašnje rezolucije i deklaracije kojima se utvrđivala pozicija Hrvata, ali i udarile smjernice djelovanja te politike o budućnosti Bosne i Hercegovine i izlazak iz sadašnjeg neuređenog stanja. Prema sadašnjem izbornom rezultatu i iako su pojedine stranke nestale ili se utopile u druge strukture, u sastav novog saziva HNS-a bi uz sadašnje stranke članice koje su dobile izborni legitimitet, HDZ BiH, HDZ 1990., HKDU, HSS, HSP dr. Ante Starčević i HSP Herceg Bosne, Hrvatski pravaški blok, trebale biti pozvane i Hrvatska stranka prava BiH, HSS Stjepana Radića, Hrvatska nezavisna lista iz Tomislavgrada, Hrvatski savez HKDU-HRAST, HSS-NHI, Posavska stranka i Hrvatska demokratska unija. Iako je u Statutu HNS-a dosta široko ostavljena forma tko može postati član ove institucije, nije isključeno ni da neki drugi zastupnici čije su stranke čak činile i sadašnju političku platformu u FBiH budu pozvani na zasjedanje kao što je to bio slučaj s prvim zasjedanjem 2000. održanim u Novom Travniku kojemu je nazočio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Tada bi broj stranaka koje bi sudjelovale u HNS-u potencijalno stvorio probleme u samome odlučivanju. Naime, prema odredbama Statuta, sve stranke koje imaju zastupnike u HNS-u imaju pravo da njihov predsjednik postane član Predsjedništva HNS-a. I na taj način bi se, za razliku od dosadašnje situacije kada su samo predsjednici stranaka HNS-a bili članovi Predsjedništva, birala samo trećina čelnog tijela HNS-a.

Istodobno, dvije trećine bi se birale na saboru HNS-a. Potencijalno se može dogoditi da Predsjedništvo HNS-a čini čak 45 ljudi. Uz to je predviđeno da se uz konstituiranje sabora, izbora predsjednika i Predsjedništva, na zasjedanju HNS-a izaberu i druga tijela poput Glavnog vijeća, Suda časti ili Vijeća čiji će predsjednik također postati član Predsjedništva HNS-a.

Zamišljeno je da se unutar institucija HNS-a uključe i predstavnici Hrvata iz drugih oblasti življenja, znanosti, kulture, javnoga života i crkve. Na taj način bi se pokušala stvoriti institucija koja bi okupila najveći broj Hrvata. (ZK/VL)

facebook komentari