Connect with us

Konstituiran Odjel za II. svjetski i Domovinski rat HNS-a BiH

Published

on

Pod predsjedanjem voditelja Odjela Ilije Vrljića, a u nazočnosti domaćina, načelnika općine Neum Živka Matuška i njegova pomoćnika Vicka Jogunice, u prostorijama općine Neum, 21. ožujka 2014. (petak), održana je utemeljiteljska sjednica Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskoga narodnoga sabora (ODSDR HNS).

Do utemeljenja ovog Odjela došlo je nakon dugogodišnjega predanog rada Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ i općinskih Povjerenstava za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća na istraživanju partizansko-komunističkih zločina u Herceg-Bosni. U traganju za svojom pobijenom subraćom franjevcima, Vicepostulatura postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“, inače pokretač utemeljenja općinskih Povjerenstava, neumorno radi i istražuje još od 2007. godine, općinska Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća tragaju za žrtvama partizansko-komunističkog zločina svaka na svom ozemlju već više od pet godina (u Širokom Brijegu od 2009., u Neumu također od 2009., u Ljubuškom od 2010.), dok je Koordinacija općinskih Povjerenstava utemeljena 2012. godine i od tada objedinjuje i koordinira njihov rad. Naime, u situaciji i državnoj tvorevini u kakvoj živimo, u kojoj se općinska Povjerenstva u svom radu, umjesto potpore, susreću s brojnim i neočekivanim problemima i opstrukcijama, pokazalo se nužnim objedinjavanje rada svih Povjerenstava, što bi trebalo rezultirati većom učinkovitošću i bržim ostvarenjem osnovnoga zacrtanog cilja: zbrinjavanju posmrtnih ostataka svih žrtava partizansko-komunističkog zločina, kako vojnika tako i civila, iz Drugoga svjetskog rata i poraća u Herceg-Bosni.

Na konstituirajućoj sjednici Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskoga narodnog sabora obavljeno je nekoliko imenovanja: imenovanje glavnog tajnika, četiri županijska predstavnika, četiri vanjska člana, te su formirane i četiri Službe kojima su imenovani voditelji. Za glavnog tajnika Odjela DSDR jednoglasno je izabran Niko Marušić. Također jednoglasno imenovani su: za voditelja Službe za otkrivanje ratnih zločina u DSDR Pero Kožul; za voditelja Službe za odnose s javnošću i izdavaštvo Velimir Mabić; za voditelje Službe za unutarnju reviziju Nikola Koncul; za voditelja Službe za odnose s Katoličkom crkvom, te zamjenika voditelja Odjela i predstavnika Vicepostulature fra Miljenko Stojić; za predstavnika ŽZH u Odjelu DSDR Vice Nižić; za predstavnika HBŽ Mario Bagarić; za predstavnika HNŽ Ivan Sabljić; za članove Odjela DSDR zadužene za materijalne resurse Dinko Grbešić i Stanko Kvesić; te za članove zadužene za odnose s inozemstvom Damir Draškić i Miro Tokić.

Na sjednici je potom podneseno nekoliko izvješća koja su jednoglasno prihvaćena. Posebno valja izdvojiti izvješće o završetku registracije Udruge „Mir internacional“ preko koje će Odjel DSDR HNS-a voditi projekt izgradnje „Groblja mira“ na Bilima, te ostvarenje kontakta s krovnom njemačkom Udrugom „Volksbund“ koja skrbi o njemačkim žrtvama iz Drugoga svjetskog rata i poraća u svijetu. Također valja izdvojiti hvale vrijednu potporu i pomoć poznatoga hercegovačkog franjevca fra Miće Pinjuha, koji je trenutno na službi u Švicarskoj, a koji je u cijelosti na sebe preuzeo nabavku vrlo skupog uređaja za otkrivanje kostiju pod zemljom (geo-radar), koji će biti od velike pomoći i značajno unaprijediti rad svih općinskih Povjerenstava. Ova gesta fra Miće Pinjuha tim je važnija, jer je Odjel DSDR HNS-a tragajući za ovim uređajem doživio neočekivane neugodnosti i opstrukcije od Ministarstva branitelja Vlade Republike Hrvatske. Naime, kad je Odjel zatražio uređaj za otkrivanje kostiju pod zemljom (geo-radar) od pukovnika Ivana Gruića, pomoćnika ministra branitelja koji je zadužen za traganje za nestalim osobama iz Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj, uz tisuću različitih izgovora, geo-radar jednostavno nisu uspjeli dobiti, pa čak ni marku i tip radara kako bi ga sami pokušali pronaći i nabaviti.

U nastavku sjednice utvrđene su aktivnosti koje bi trebalo poduzeti na lokalitetu Groblja mira na Bilima, kako bi ovogodišnji Europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima i u Herceg-Bosni bio dostojanstveno obilježen. Jedan od prvih i osnovnih koraka koje u tom pravcu valja poduzeti jest utvrđivanje crkvene nadležnosti nad budućim memorijalnim Grobljem mira na Bilima, te će s tim ciljem žurno biti upriličen sastanak s vojnim biskupom msgr. Tomom Vukšićem. Što se tiče građevinskih planova Odjela DSDR HNS-a, primarni je cilj, zaključeno je, do ovogodišnjega Europskog Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima pokušati izgraditi kapelicu kao ishodište budućega velikog kompleksa.

Na kraju sastanka, upitan o dojmovima, voditelj DSDR HNS-a Ilija Vrljić kratko je kazao: „Udruga registrirana, Odjel utemeljen, što nam još treba da bismo konačno krenuli u ovaj za nas iznimno važan projekt? Zadovoljan sam, naravno da sam zadovoljan! Neum je jedno od naših najstarijih općinskih Povjerenstava, dočekali su nas i ugostili vrlo srdačno. Hvala im! Ovakav način održavanja sjednica na terenu, svaki put kod drugoga općinskog Povjerenstva i dalje ćemo nastaviti, jer smo uvjereni da će to dodatno unaprijediti naš rad.“

 

V.M./hrsvijet

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading