Pratite nas

Naši u svijetu

Korak ka miru u Ukrajini?

Objavljeno

na

Razoružavanje nelegalnih skupina i oslobađanje zauzetih administrativnih zagrada u Ukrajini mora početi odmah, a odgovornost za primjenu dogovorenog snose i Kijev i Moskva.

Ukrajina, Rusija, EU i SAD dogovorile su “početne mjere” u cilju smirivanja situacije u Ukrajini. Prva poruka je zajednički poziv svim stranama da se suzdrže od nasilja, prijetnji i provokacija uz jasnu osudu svake vrste ekstremizma, rasizma i religijske netolerancije : “Dogovorili smo se i da sve nelegalne skupine moraju biti razoružane. Ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene legitimnim vlasinicima, a nelegalno okupirane ulice, trgovi i druga javna mjesta moraju se isprazniti”, izjavio je američki državni sekretar John Kerry nakon kvadrilateralnog sastanka u Ženevi. U okviru dogovorenog, vlada u Kijevu obvezala se da će osigurati amnestiju za sve prosvjednike koji se povuku s ulica i predaju oružje, pod uvjetom da nisu osumljičeni za teške zločine.

U provođenju dogovorenog ukrajinskim vlastima i lokalnim zajednicam pomagat će misija OESS-a, u kojoj će se nalaziti predstavnici EU, SAD i Rusije: “Naš današnji dogovor je kompromis i priznanje svih strane da se rješenje za Ukrajinu mora, na prvom mjestu, tražiti među narodom u Ukrajini, bez pritisaka izvana“, izjavio je šef ruske diplomacije, Sergej Lavrov. Lavrov je potvrdio zajednički stav da su nasilni prosvjedi i zauzimanje administrativnih zgrada lokalnih vlasti neprihvatljivi. On je pozvao na “širok nacionalni dijalog” koji bi na transparentan i iskren način doveo do razgovora svih zajednica i političkih opcija u Ukrajini o budućnosti zemlje.

Američki državni tajnik i šefica EU diplomacije Catherine Ashton, potvrdili su da su se ukrajinske vlasti “obvezale” provesti sveobuhvati proces reforme ustava koji bi odgovorio na “legitimne zahtjeve zajednica” i pozvali narod u Ukrajini da kroz ovaj proces, kao i glasanjem na predsjedničkim izborima 25. svibnja, izraze svoju volju. S druge strane, od Ruske Federacije očekuje se da “ozbiljno” inzistira na razoružavanju proruskih separatista: “Jasno sam stavio do znaja ministru vanjskih poslova Lavrovu, da ako ne bude napretka u primjeni ovih principa nećemo imati izbora i uvest ćemo dodatne mjere protiv Rusije”, izjavio je američki državni sekretar na kraju sastanka u Ženevi.

Putin podržao demokratski dijalog vlasti i naroda u Ukrajini

Dok su u Ženevi razgovarali šefovi diplomacija EU, SAD, Rusije i Ukrajine, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, održao je četvorosati televizijski intervju u kojem se založio za demokratski dijalog vlasti u Kijevu s narodom na istoku Ukrajine dodavši da se nada „da neće biti u prilici da mora upotrijebiti ovlaštenje Dume“ za intervenciju u Ukrajini. Putin je ovom prilikom uputio i oštre kritike na račun vlade u Kijevu: „Jesu li poludjeli? Šalju tenkove, avione, oklopna vozila, naoružanje. Na koga? Na vlastiti narod“, rekao je Putin. On je istovremeno demantirao da je Rusija umiješana u događaje na istoku Ukrajine rekavši da su to “gluposti”.

“Na istoku Ukrajine nema nikakvih ruskih jedinica. Nema specijalnih službi, instruktora, sve su to lokalni građani”, izjavio je ruski predsjednik naglasivši da njegova zemlja nikada nije planirala nikakve vojne intervencije niti aneksije“, kao i da je situacija na Krimu rješavana „u hodu“ kada se pojavila prijetnja za tamošnje građane. Međutim, odgovarajući na neka od dva milijuna pristiglih pitanja, Putin je prvi put priznao da su ruski vojnici bili na Krimu u cilju „stvaranja uvjeta za slobodne izbore“. I dok je predsjednik Ruske Federacije u četvrtak u (17.04.) naglasio da interes Moskve nije “oživljavanje podjela iz vremena Hladnog rata“, američki državi sekretar John Kerry poručio je nakon sastanka u Ženevi da se od Rusije, kao odgovor na primjenu dogovorenih mjera za smirivanje situacije u Ukrajini, očekuje postupno povlačenje nagomilanih vojnih snaga sa granice sa Ukrajiom.

Slijede trilateralni razgovori o energetici ?

I dok su šefovi diplomacija Rusije, EU, SAD i Ukraine nakon prvog sastanka u Ženevi i početnih dogovora najavili “nastavak razgovora u različitim formatima”, iz sjedišta Europske komisije u Bruxellesu put Moskve je poslan i odgovor na pismo koje je predsjednik Rusije Vladimir Putin poslao prošlog tjedna na adrese 18 zemalja članica EU. U pismu se upozorava na mogućnost prekida isporuke priorodnog plina Ukrajini i traži trilateralni sastanak EU, Ukrajine i Rusije o energetiskim pitanjima:

“EU se slaže s vašim prijedlogom o održavanju konzultacija s Ruskom Federacijom i Ukrajinom o sigurnosti isporuka i tranzita plina”, stoji u pismu koje je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uputio Putinu u četvrtak (17.04.).

Barroso je u svom odgovoru Putinu naglasio da su “promjene u postojećim aranžmanima zbog političkih prilika u suprotnosti sa duhom podrške i suradnje o kojima govori ruski predsjednik”. Predsjednik Europske komisije pozvao je Rusiju na poštivanje plinskih sporazuma i podsjetio je na obvezu da prije poduzimanja „jednostranih koraka“, kao što je obustavljanje isporuke plina, o tome mora obavijestiti Europu. I dok Bruxelles sa zemljama članicama Unije razmatra moguće ekonomske mjere protiv Rusije i njihov utjecaj na europske ekonomije, predsjednik Rusije Vladimir Putin, poručuje: “Mi prodajemo europskim zemaljama oko 35 posto njima potrebnog plina. Mogu li oni prekinuti taj uvoz iz Rusije? Ja mislim da je to nemoguće.“

Ukrajina Rusiji duguje više od dvije milijarde eura za isporučeni plin, a mogući prekid daljnjih isporuka Kijevu značio bi i smanjenje priliva plina u Europu. U ovom trenutku iz Ruske Federacije stiže gotovo jedna trećina ukupnog plina potrebnog Europi, od čega 40 posto dolazi upravo preko ukrajinskih plinovoda.

Europski parlament oštar prema Moskvi

Europski parlament je u istom danu kada se održao sastanak u Ženevi izglasao Rezoluciju kojom se od Savjeta EU traži da pojača drugu fazu sankcija, ali i da bude spremna odmah primijeniti i “treći korak” koji se odnosi na uvođenje sveobuhvatnih ekonomskih mjera protiv Rusije. Europski parlamentarci pozvali su EU da protiv Rusije provede i embargo na oružnje.

“Nema sumnje da Rusija nastavlja poticati napetosti na istoku Ukrajine rukovodeći i podržavajući separatiste i naoružane grupe”, izjavio je predsjedavajući Odborom za vanjske poslove u Europskom parlamentu, Elmar Brok. “Neophodno je da se Rusiji jasno stavi do zanja da međunarodna zajednica neće dozvoliti nezakonito kršenje međunarodnog prava”, poručio je Brok sa zasjedanja Europskog parlamenta u Strassburgu.

Europski parlament traži od Moskve povlačenje jedinice sa ukrajinske granice, ukidanje dekreta na osnovu koga se dozvoljava vojna intervencija u Ukrajini i jasna naređenja separatistima u Ukrajini da se suzdrže od nasilja. Istovremeno Europski parlament poziva na održavanje “slobodnih, pravednih i bez vanjskih pritisaka” izbora u Ukrajini 25. svibnja, uz sudjelovanje promatrača OESS-a i EU.

DW.de

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati