Korporacija Vitol nudi jeftiniju struju, koks, glinicu za Aluminij

    0

    aluminij ulazZa posrnuloga giganta interes iskazala korporacija koja ima promet 300 mlrd. dolara

    Bosna i Hercegovina je po nečemu na 31. mjestu u svijetu. Nije ni nogomet, poštivanje ljudskih prava, broj nezaposlenih, nego po proizvodnji aluminija. S 130.000 tona koji se u Mostaru proizvode, BiH je čak ispred Slovenije. No, u posljednjih nekoliko godina ovaj gigant je dospio u goleme probleme od kojih ga mogu spasiti samo nove svježe investicije.

    Potpuni oporavak

    Nagomilani dugovi i gubitci zakovali su ovu kompaniju i otežali joj rad, no zanimanje za nastavak njezina poslovanja i ulazak novih strateških partnera svakodnevno raste. Po informacijama kojima raspolaže Večernji list, multinacionalna korporacija Vitol sa sjedištem u Švicarskoj koja ostvaruje godišnji promet od 300 milijardi dolara iskazala je u komunikaciji s ministarstvom energetike, industrije i rudarstva najotvoreniji interes za ulazak u dokapitalizaciju mostarske tvrtke, osiguravanje dopreme jeftinije glinice nego što je sada plaća, petrol-koksa i što je najvažnije, cijene električne energije koja bi bila niža od one koju sada plaćaju Elektroprivredi Herceg Bosne za više od 10 eura po megavatsatu. Predstavnici Vitola su to iznijeli u izravnim razgovorima, a od njih je, kao i od drugih zainteresiranih kompanija, zatraženo da do danas dostave svoje ponude oko mogućeg ulaska u mostarsku kompaniju. Prema tim navodima, Vitol je najavio kako mogu osigurati mostarskoj kompaniji cijenu energije od 39 eura po megavatsatu, što je za čak 13 eura niže nego što sada ova kompanija plaća Elektroprivredi Herceg Bosne.

    Jasna perspektiva

    Ako se uzme u obzir golemo iskustvo i kapaciteti ove kompanije u isporuci glinice, od mogućnosti dopreme jeftinije sirovine i petrol-koksa, plina…, budući da je početni posao ove multinacionalne kompanije crpljenje nafte i plina, s ulaskom u Aluminij bi se zasigurno stabilizirala sadašnja situacija i kompanija bi mogla početi nesmetano proizvoditi. S obzirom na procjene da će se proizvodnja metala aluminija sa sadašnjih 50 milijuna tona godišnje u svijetu povećati na 75 milijuna, onda je bitka za svaku elektrolizu posve logična. Uz to, ovi partneri nisu isključili niti mogućnost investicija i daljnjeg udvostručenja proizvodnje i kapaciteta, što je bio osnovni plan s procesom privatizacije koji je nažalost propao prije četiri godine. Pri tome nije isključena niti mogućnost, doznaje se, da Federacija BiH proda svoj udjel u Aluminiju koji sada iznosi 44 posto Vitolu, što bi potpuno stabiliziralo poslovanje mostarskoga giganta i jednog od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini s prometom oko 300 milijuna eura.

    večernji list

    facebook komentari